Tema: Stres i ms

[Sklerozica]

Bolujem od ms 15 godina i svega sam nagledala i naslusala.
Bila sam svedok da osoba ustane iz kolica a opet sam bila svedok da osoba koja ne izgleda bas lose preda se ili jednostavno svojim nacinom zivota isprovocira pogorsanja i ostane u kolicima.
Ali stani bre, vezbe mogu cuda da naprave. Ako ne mozes sama za pocetak onda radi pasivno uz pomoc drugih, ako se vezbe pravilno rade ne moze da izostane uspeh. Ishrana je kljucna. Pred spavanje zamisljaj ubedi sebe kako sedis samostalno, kako ustajes iz kolica. neces valjda da se uprostis?

[Sklerozica]

Slažem se da stres utiče na "ovo". Ja sam par meseci posle posle demobilisanja iz vojske posle bombardovanja dobio prve simptome. Posle, kada smo se MS i ja upoznali, isto sam primetio da kad se nešto žestoko iznerviram počinje da se javlja neki simptom. Sada pokušavam i samo pokušavam da izbegnem neke vruće situacuje pošto je to danas apsolutno nemoguće osim u varijanti da imaš para ko blata pa kupiš sebi neko ostrvo. Znači, lično smatram da je nemoguće danas pobeći od stresnih situacija. Jedino što nama ostaje je da nađemo način da to ublažimo ili ako nekako uspemo da zabijemo glavu u pesak dok se malo ne smirimo. Naravno, takve akcije su besmislene bez nekog "cilja" nešto što će biti motor koji će nas terati napred. Na žalost nekad sam mogao sebi da dopustim i da imam plan šta sa životom do tadi tad. Danas to ne mogu jer imam jedan nepoznati faktor a to je "dokle ću funkcionisati".
Sada imam samo kratkoročne ciljeve, znači korak po korak i vuci napred. Jako bi dobro bilo kada bi pored sebe imao stalno neke "jake" osobe sa kojima bi mogao da se takmičim i koji bi me dodatno motivisali. Čovek može da se bori, protiv drugog je daleko lakše nego protiv sebe ali i pobeda nad drugim donosi još snage i još samopouzdanja i još volje i još ..... i korak po korak    Lično sam imao situaciju kad su dvoje zdravih pored mene odustali i ja ostao sam ali sam tada uspeo da pobedim sebe i njih i da stignem na vrh( o tome detaljno možda nekom drugom prilikom). Njihovo odustajanje je meni tad automatski postao još jedan teret na leđima plus što sam se osetio izdanim. Ali satisfakcija,smirenost i spokoj su mi bili ogromna nagrada. Konkretno, kada krene neko nerviranje, ili upalim komp i sednem da se igram malo ili uzmem neku knjigu da čitam ili odem da se malo preznojim ako je toplo samo da sklonim misli od toga što me uznemirava. I tako dođemo do ovog prokletog vremena  :evil:  osećam se šugavo bez sunca.

[Sklerozica]

2 Zana
Da se ne lažemo, i ja sam se jednom potpuno predao.

[Roxi]

Ishrana je kljucna.

Hajde reci mi nesto o ishrani - sta je, po tebi kljucno - sta je najbitnije?

[Sklerozica]

Sto se tice ishrane ja sam otovrila posebnu temu o tome i ti si pre nekoliko meseci odgovorila da nije bas lako odoleti nekim izazovima u ishrani.
Takav odgovor je cist luksuz tj. zezanje i zlocin prema sebi kao sto je zlocin i duvan, alkahol....ipak smo mi roviti i ne treba se zavaravati.
Ja cu Roxi uvek na tvoj odgovor naci kontra odgvor i tako mozemo unedogled. A priznaces da je ovo bolest kada nesto zeznemo treba nam mnogo snage da se vratimo na staro.
Ja jos jednom podvlacim: moras da se trgnes iz te zaparlozenosti u koju si zapala, jednostavno nema odmora dok traje obnova.
Ali ako ti uporno vidis sebe u tim i takvim kolicima u redu to je tvoj izbor, tako ti je lakse, iz sedeceg u vertikalnu horizontalu.

I jos nesto ne volim termine : boriti se protiv sebe, bolesti, drugih...
Ipak u svoj ovoj situaciji pre svega treba biti pronicljiv i sto je najvaznije - ne lagati sebe jer svi mi dobro znamo sta je predhodilo ovoj bolesti i sta nas to uvaljuje u nova pogorsanja, koji su to nasi skriveni bjesovi.
ne mogu reci da smo ovo sami izabrali, ali da nismo hteli slusati svoje telo -nismo i ono je moralo ovako da odreaguje.
No sta je tu je. Idemo dalje!

[Tia]

Moja bolest nije ms ali koliko vidim po svemu sto pisete imamo potpuno iste probleme. Ja sa jedne strane imam jako bolesno srce a sa druge sam vicesampion drzave u velicini skolioze (to su mi na Banjici rekli). Isto mi je problem hodanje, stajanje a zna i sedenje nekad da bude naporno. Mogu da setam, u idealnim uslovima, 30 minuta ali to je sad ustvari oko 5-10. O bolovima ne znam sta da kazem, navikla sam se na njih.
Mozda je moja prednost to sto sam bolesna od rodjenja pa ne znam kako je biti zdrav a to psiholoski mozda i nije lose. Ovo mi dodje negde kao “normalno” stanje jer za bolje i ne znam.
Ali sto se borbe tice vidim da smo tu potpuno isti i da prolazimo kroz istu muku i borimo se sa istim problemima.
Ja sam strasno zelela da sedem u kolica, bar ponekad pa da mogu u njima da izadjem iz kuce i odem u setnju negde pored reke ili bilo gde ali mi doktorka nije dala, nece ni da cuje! Meni je mnogo krivo zbog toga i volela bih ipak da imam para pa da kupim sebi jedna “za izlaske” i radim na tome. Nije to predavanje nego pronalazenje nacina da se izadje iz ova 4 zida! Potpuno razumem Roxi kad kaze da nema volje da se bori, jako cesto zapadnem u taj trip i najradije bih legla i ne bih vise ustajala, ali kad legnem shvatim da to tako ne moze i da i ovo malo sto mogu da uradim moram da nastavim da radim jer niko drugi nece. Meni je to problem sto u najblizoj okolini ne nalazim potpuno razumevanje tako da sam cesto prepustena sama sebi, sto opet dovodi do toga da se htela-ne htela moram boriti ko lav! E to nije ni malo lako, sto ste rekli boris se sa sobom, sa bolescu, sa losom materijalnom situacijom, sa stresom …… I ja pokusavam da nadjem to carobno dugme on/off . Meni nerviranje jako utice na srce i cim se iznerviram pocinju gusenja, glavobolje, malaksalost i sl. a kad srce zeza sve ostalo pocene jer ono ne uspeva da celom organizmu obezbedi sve sto mu treba jos plus da se bori protiv svih otrova nerviranja. Neko ideano resenje sam nasla u vezbama yoge, to su jedine vezbe koje mogu da radim zbog srca a i idealne su za kicmu (doktorka mi je odredila koje vezbe smem a koje ne, nemojte nikako uzeti knjigu i raditi sve vezbe, ja sam se tu mnogo zeznula). Postoje vezbe disanja, opustanja i relaxsacije pa ako si disciplinovana mozes dosta pomoci sebi. Zana je predlozila citanje i to je svakako jako korisno, em otrgnes misli od problema em u samoj knjizi mozes naci neku ideju ili resenje problema. Onda su tu filmovi (aaa, gde nam je tema o filmovima?), muzika, pa na kraju i ovaj sajt koji nas okuplja!
Zato Roxi ne predaj se, ne mozes ni da sanjas koliko duboko mozes da padnes i da se odatle vise nikad ne dignes. Iako je sve ovo sto radimo kao da se drzimo noktima za ivicu provalije nad kojom visimo, jako ali zaista jako tesko, i fizicki i psihicki, nemamo izbora sem da ne odustanemo!!!! Ako moras uzmi i ta kolica ali nemoj da te to onemoguci da radis na telu! Nemoj sebe uporedjivati sa zdravima, oni su cesto mogo slabiji od nas, mi smo uvek tu da se drzimo zajedno, da se razumemo i pomognemo jedni drugima, jer vodimo iste bitke! I ovo sto sam napisala vazi za sve, pa cak i za mene da se podsetim kad sam u totalnom down-u i kad hocu da me nema vise!
A sad odoh da klopam pa se vracam da otvorim temu zdrava ishrana!

[Roxi]

Zato Roxi ne predaj se, ne mozes ni da sanjas koliko duboko mozes da padnes i da se odatle vise nikad ne dignes.

Ljudi, stvarno ste me bacili u dilemu sta da uradim... Jos na forumu "pomagala" moderator rece da ako imamo vozacku dozvolu i auto mozemo preko socijalnog dobiti ultra laka kolica (ja uporno o kolicima  ).
Razmislicu jos malo....

[Roxi]

Ali ako ti uporno vidis sebe u tim i takvim kolicima u redu to je tvoj izbor, tako ti je lakse, iz sedeceg u vertikalnu horizontalu.

kako ovo zvuci strogo 
No, nema veze, treba to i meni i meni slicnim ali,uvek to ali....

[Sklerozica]

Evo jednog linka gde pričaju i o toj problematici "Stres i MS"
http://www.sgi.co.yu/html/001/00103.html

[Sklerozica]

Hormon neuropeptid odgovovoran za brojne bolesti


SIDNEJ, 5. DECEMBRA /SRNA/ - Grupa australijskih istraživača naučno je dokazala način na koji stres utiče na ljudsko zdravlje, i to od pojave običnih prehlada do raka.

Istraživači iz Instituta "Garvan" u Sidneju otkrili su da hormon koji se luči u ljudskom organizmu tokom stresa - neuropeptid Y pogađa imunološki sistem i izaziva razne bolesti.

Naučnici su istakli da tokom stresa nervi oslobađaju mnogo ovog hormona u krv, gdje inhibiraju ćelije imunološkog sistema, kao i da je njihov negativni uticaj na krvni pritisak i puls od ranije poznat, ali da će otkriće uticaja na imunološki sistem omogućiti nove načine liječenja nekih bolesti.

Stručnjaci su istakli da pomenuti proces koji se odvija u organizmu čini ljude osetljivim kada se, na primer, prehlade ili dobiju grip, pa i kada obole od raka, kao i da su oboljenja - reumatoidni artritis, multipleks skleroza, Kronova bolest i dijabetes takođe povezani sa stresom.

[Sklerozica]

Stres - tihi ubica

Kada bismo na malu kuću stavili preveliki krov, ona bi se pod velikim teretom vrlo brzo urušila. Tako je i sa čovjekom. Moderna vremena nameću nam brzi ritam življenja, a mi bespogovorno nastojimo da se povinujemo zahtjevima koje pred nas postavlja okruženje, ali i mi sami. U svakodnevnom sukobu između najrazličitijih imperativa i stvarnih mogućnosti, naše tijelo počinje lagano da popušta, šaljući nam bezbroj signala da usporimo. Biti ambiciozan i predan poslu, svakako je pohvalno, ali postavljati previsoke standarde često je kontraproduktivno.

Stres je odgovor našeg tijela na registrovanu prijetnju - bilo da je ona fizičke, psihičke, emocionalne ili iracionalne prirode. Iako stres u malim dozama može da djeluje motivirajuće i može da utiče na povećanje produktivnosti, njegovo dugotrajno prisustvo, bez odgovarajućeg tretmana, može da dovede do ozbiljnih poteškoća. Odraslom čovjeku je, naravno, nemoguće postići stanje tzv. „nultog stresa“. Budući da postoje neki stresni trenuci u životu od kojih nikako ne možemo da pobjegnemo, neophodno je mijenjati navike i životne stavove.

Stalni ili produženi stres posredno ili neposredno dovodi do koronarnih, respiratornih i kancerogenih oboljenja... Stvara preduslove za nastanak multiple skleroze, dijabetesa, herpesa, mentalnih oboljenja... Pored toga, stres može izazvati stomačne probleme, glavobolje, promjene raspoloženja, probleme s pamćenjem, pretjerano znojenje, poremećaj sna... Lista je zaista impresivna.

Držanje stresa pod kontrolom čini naš život lakšim i jednostavnijim, dok njegova dominacija može da bude kobna po naše zdravlje. Kao jedna od osnovnih mjera preporučuje se redovna gimnastika, jer je i naučno dokazano da fizička aktivnost pozitivno djeluje na raspoloženje i pomaže kod depresivnih stanja. Šetnja, plivanje, vožnja biciklom, ples, redovno bavljenje sportom uopšte, podižu raspoloženje i pokreću nas.

Planirajte svoj život, upravljajte njime tako da stres ne može da vas nadvlada. U svoj život unesite što više smijeha. Dovoljno spavajte. Uživajte u čistom vazduhu, suncu, zdravoj hrani. S obzirom da stres snižava nivo imuniteta u našem tijelu, ometajući ga u noramlnom funkcionisanju, dopunska doza vitamina je od velike pomoći. Povrće, vitamini i minerali mogu da smanje ili čak u potpunosti eleiminišu neke od štetnih posljedica koje izaziva stres.

Stres nerijetko nastaje kao rezultat nesvjesnog fokusiranja na negativnosti koje nas okružuju. Umjesto toga, pokušajmo na stvari gledati sa pozitivne strane. Umjesto da se fokusiramo na probleme ili na eventualne propuste, na kraju svakog dana možemo da napravimo kratku analizu onoga što smo dobro uradili.

Teško je izbjeći takmičarski duh koji dominira svuda oko nas, ne samo u poslovnom nego i u običnom, svakodnevnom životu. Kako bismo živjeli kvalitetnije, sa manje stresa i više zadovoljstva, razvijajmo pozitivan stav prema onome što radimo. A kada radimo iz zadovoljstva, onda su i ocjene i nagrade nešto što se samo po sebi podrazumijeva.

Živite u sadašnjosti, ali planiraje za budućnost. Zapisujte svoje kratkoročne i dugoročne planove, ali pri tome budite realni. Time ćete takođe uticati na smanjenje stresa i porast vaše produktivnosti.

Smanjite ili potpuno eliminišite stimulanse kao što su kofein i nikotin, što će, dugoročno gledano, uticati na smanjenje stresa.

Oni koji neprestano žive u prošlosti ili stalno brinu o budućnosti, a ni na jedno ni na drugo nemamo uticaja, takođe će da budu izloženi stresu. Živite danas, jer čovjek jedino može da utiče na sadašnjost. Svakog jutra razmišljajte kako da taj dan napravite najboljim u svom životu i, bez obzira na okolnosti, svaki novi dan posmatrajte kao neponovljivi izazov.

Smijeh se smatra jednim od najboljih lijekova za stres. Tražite knjige sa humorističkim sadržajem, tv-emisije i filmove koji će u vaš život unijeti vedrinu i smijeh. Smijati se vlastitim pogreškama i na vlastiti račun, mnogo je bolji i zdraviji pristup od zatvaranja očiju pred vlastitim slabostima.

Naučite otvoreno i bez zadrške izražavati svoja osjećanja. Kad god imate priliku, razgovarajte: otvoren, prijateljski razgovor dobar je put za umanjivanje stresa.

Vrijeme kada ste sami koristite za opuštanje - relaksirajte se uz neki hobi koji vas ispunjava i raduje.

Istraživanja pokazuju da sa pojačavanjem životnog ritma opadaju produktivnost i osjećaj užitka, a stres se, svakako, povećava. A možda i ne znamo da usporavanjem ritma možemo čak pojačati efikasnost u poslu koji obavljamo.

Još jedan generator stresa jeste naša želja i nastojanje da budemo u svemu savršeni. To je siguran recept za život pod stresom. Postavljanje realnih ciljeva preduslov je za postizanje dobrih rezultata.

Dopustiti sebi i poneku suzu, kada smo emocionalno uzbuđeni, može da bude veliko olakšanje i da znatno utiče na sniženje nivoa stresa. Plakanje je prirodni, odbrambeni mehanizam našeg tijela, kojim se snižavaju anksioznost i napetost.

I na kraju, pojedinci osjećaju potrebu da jačaju i razvijaju svoj duhovni život, bilo da je riječ o religioznom ili nekom drugom duhovnom aspektu, što takođe može da bude djelotvorno. Meditacija ili analitičko razmišljanje mogu takođe imati relaksirajuće efekte na naše tijelo i um.

Izvor: http://www.feniks.co.ba/cir/node.php?id=775&PHPSESSID=9989c33d394c9a25c6dc1e...

[Sklerozica]

Stres
Stres je neizbježan dio života svakog čovjeka. To je izrazito složen proces interakcije između određene osobe i njenog života. Predstavlja način na koji mentalno, fizički i emocionalno reagiramo na različita stanja, promjene i zahtjeve u našem životu.

Kako prepoznati stres?
Vrste i uzroci stresa
Stresne reakcije i utjecaj stresa na zdravlje
Kako se nositi sa stresom?
Stres na radnom mjestu
Kako prevladati stres?

Iako će gotovo svatko reći da je stres vrlo lako definirati, to ipak nije tako. U literaturi u posljednjih stotinu godina može se pronaći velik broj različitih definicija stresa. Problem postavljanja definicije stresa leži u tome što stres čine skupine različitih iskustava, životnih puteva, reakcija i ishoda, uzrokovanih širokim rasponom različitih događaja ili okolnosti.

Danas postoji jedna, najčešće prihvaćena definicija stresa koja kaže da je stres stanje ili osjećaj u kojem se nalazi određena osoba kada smatra da zahtjevi u njenom životu premašuju osobna i društvena sredstva koja ta osoba ima na raspolaganju. Ljudi ne osjećaju stres kada imaju dovoljno vremena, iskustva i sredstava da se nose s nekom situacijom. Suprotno tomu, osjećaju veće količine stresa kada smatraju da ne mogu ispuniti zahtjeve koji su postavljeni pred njih.

Stres ne mora uvijek imati negativan utjecaj. Niske razine stresa mogu proći nezamijećeno, dok blago povišene razine stresa mogu čak pozitivno utjecati na neku osobu te potaknuti kreativnost i učinkovitost. Takva razina stresa često je pozitivna u poslovnim okruženjima i prema nekim ispitivanjima izaziva veću učinkovitost zaposlenika. Visoke razine stresa pak mogu biti vrlo štetne i pogoršati neke od ozbiljnih kroničnih oboljenja. Kako prolazimo kroz životni ciklus odrastanja, diplomiranja, promjene posla, vjenčanja, dobijanja potomaka, on proživljavamo i sve te različite razine stresa.

Kako prepoznati stres?
Simptomi stresa mogu biti fizičke ili mentalne prirode. Najčešći fizički znakovi stresa su:
glavobolja;
ubrzan rad srca;
ukočeni vrat i ramena;
ubrzano disanje;
bolovi u leđima;
znojenje, znojni dlanovi;
bolovi u želucu, mučnina, proljev

Osim fizičkih znakova, moguće je primijetiti mnoge psihološke, mentalne znakove stresa, koji se odražavaju na način razmišljanja, ponašanje ili raspoloženje:
laka iritacija i netolerancija i zbog nebitnih, malih razloga;frustracija, gubljenje živaca i vikanje na druge osobe bez nekog osobitog razloga;
sumnja u svoje mogućnosti;
nervoza i iscrpljenost;
teško se koncentrirati i usredotočiti na zadatke;
prevelika zabrinutost oko nebitnih stvari;
zamišljanje negativnih, zabrinjavajućih ili zastrašujućih scena.

Vrste i uzroci stresa
Postoje dvije osnovne vrste stresa, akutni odnosno trenutni, te kronični odnosno dugotrajni.

Akutni stres - može biti jednokratni događaj do čije pojave dolazi brzo, ali isto tako brzo i nestaje. Utjecaj akutnog stresa može trajati od nekoliko minuta i sati, pa do nekoliko dana ili tjedana. Primjerice, akutni stres može se javiti nakon neposredno izbjegnute opasne situacije, poput prometne nesreće ili sukoba s nekom osobom.

Kronični stres - može biti uzrokovan konstantnim nizom stresnih događaja ili nekom dugotrajnom situacijom. U ovu kategoriju spada stres uzrokovan teškim poslovnim okruženjem, brigom za osobu s nekim kroničnim oboljenjem ili stanjem usamljenosti.

Bilo da se radi o akutnom ili kroničnom stresu, on može biti uzrokovan nizom specifičnih događaja, općem stanju vašeg života, prijelazima kroz životne cikluse i stupnjeve razvitka ili pak zbog nekog unutarnjeg konflikta sa shvaćanjem sebe i svijeta koji nas okružuje.

Specifični događaji koje smo spomenuli obuhvaćaju, između ostalog, manje frustracije zbog gužve u prometu, čekanja u redu ili prepirki, svađe sa šefom ili mušterijom, razvod ili vjenčanje, ozbiljnije ozljede ili bolesti vas ili člana obitelji, te gubitak posla.

Opća stanja u kojima se nalazi vaš život često mogu dovesti do kroničnog stresa. Stanja o kojima govorimo stresna su sama po sebi, a uz to otežavaju nošenje s ostalim zahtjevima vašeg svakodnevnog života. U opća stanja koja mogu dovesti do stresa uključujemo:

fizičko zdravlje - neaktivan način života, kao i kronični zdravstveni problemi poput bolesti srca ili dijabetesa mogu uvelike djelovati na razinu stresa. Mnogi ljudi kao način borbe protiv stresa koriste konzumaciju alkohola ili pušenje, što je neprikladno;
emocionalno stanje - depresija, nekontrolirani bijes, patnja, krivnja ili nisko samopouzdanje;
veze i poznanstva - ukoliko imate poteškoća u vezi, nemate nikoga s kim možete podijeliti razmišljanja i osjećaje ili pak osjećate da nemate prijatelja;okolina u kojoj živite - ukoliko živite u prenapučenom, preglasnom, zagađenom ili opasnom području;
radno mjesto - nesigurnost na poslu, neposvećenost onome što radite, sumnja u vlastitu kvalificiranost za obavljanje posla;
društvena situacija - siromaštvo, usamljenost ili diskriminacija na temelju rase, spola ili godina.

Do stresa mogu dovesti i životni ciklusi i stupnjevi fizičkog i mentalnog razvoja kroz koje svi neizbježno prolazimo. Pubertet, napuštanje roditeljskog doma, vjenčanje, dobivanje potomaka, sve su to ciklusi koji mogu utjecati na pojavu stresa.

Osim svih gore navedenih uzroka, postoje i oni koji se temelje na vlastitoj percepciji i vjerovanjima o svijetu koji nas okružuje, drugim ljudima, životu i nama samima. Primjerice, ukoliko puno polažete na obiteljske vrijednosti, a sami nemate takav obiteljski život, to može dovesti do stresa.

Stresne reakcije i utjecaj stresa na zdravlje
Postoje tri oblika mehanizama reakcije na stres: kratkoročna, tzv. "bori se ili bježi" (od engl. fight-or-flight) reakcija; dugoročna reakcija zvana opći adaptacijski sindrom, te način na koji razmišljamo i interpretiramo situacije u kojima se nalazimo.

Kratkoročna, "fight-or-flight" reakcija javlja se kad smo suočeni s nekom neposrednom prijetnjom ili stresnom situacijom, poput izbjegavanja prometne nesreće ili svađe s prijateljem ili suradnikom. Organizam u tim trenucima odgovara na prijetnju izlučivanjem kemikalija i hormona koji tijelo stavljaju u stanje uzbune i spremno za akciju. Spomenuti hormoni, primjerice, omogućuju da brže trčimo ili da pružimo snažniji otpor. Povećavaju brzinu rada srca, pojačavaju znojenje, preusmjeravaju krv s površine kože i tako smanjuju gubitak krvi u slučaju ozljede. Sve to značajno poboljšava našu mogućnost preživljavanja po život opasnih stresnih situacija.

Tijelo ostaje u takvom stanju sve dok mozak ne pošalje signal da je spomenuta situacija prošla, čime se prekida proizvodnja kemikalija koje su uzrokovale fizičku reakciju. Potrebno je pola sata do sat vremena kako bi kemikalije napustile organizam. Ova vrsta reakcije može uzrokovati probleme kada se tijelo ne oporavi od stresne situacije. Iz nama još nepoznatih razloga, može se dogoditi da mozak ne pošalje signal da je opasnost prošla ili se pak možete tijekom jednog dana naći u toliko stresnih situacija da ste cijelo vrijeme u stanju stresa.

Iako ovakva "mobilizacija" unutar našeg organizma pomaže preživljavanju, ona može imati i negativne posljedice. Budući da smo u tom stanju uzbuđeni, razdražljivi, osjećamo tjeskobu, to smanjuje našu mogućnost učinkovitog rada s drugim ljudima. Sigurno se pitate zbog čega biste osjećali ovakvu reakciju prilikom rada s drugim ljudima, što ne predstavlja po život opasnu situaciju. Međutim, posljednja istraživanja su pokazala da se upravo ovakva, adrenalinska reakcija javlja čak i u slučajevima kad se suočavamo s nečim neočekivanim.

Dugotrajna reakcija ili opći adaptacijski sindrom, za razliku od kratkoročne reakcije, javlja se kao odgovor na dugotrajno izlaganje uzrocima stresa. Istraživanja su pokazala da, suočeni sa stresom, ljudi reagiraju u tri faze:
alarmna faza, prilikom koje se javlja reakcija na izvor stresa;
faza otpora, prilikom koje se otpor prema izvoru stresa povećava što se više tijelo nosi sa stresom i adaptira na njega;
faza iscrpljenja, nastupa nakon što se iscrpi otpor i počne znatno slabiti.

[Sklerozica]

Dobar primjer ovakve reakcije na stres su ljudi koji se bave kupoprodajom na velikim burzama, poput Wall Streeta. Njihov svakodnevni život je izrazito stresan. Nakon inicijalne alarmne reakcije i šoka, nauče se adaptirati na svakodnevni stres koji izaziva donošenje važnih financijskih odluka ili pak dobitak ili gubitak velikih novčanih iznosa. Na kraju, velik broj njih dolazi u fazu iscrpljenja, koja uzrokuje da oni jednostavno "izgore" na takvom poslu.

Na kraju, treći mehanizam reakcije na stres je način na koji razmišljamo i percipiramo svijet oko sebe. Koliko će se netko osjećati stresno uvelike ovisi o njihovom vlastitom mišljenju o tome koliko štete im može učiniti pojedina situacija, te koliko su oni sami sposobni odgovoriti zahtjevima situacije. Različiti pristupi nošenja sa stresom mogu uvelike pomoći mijenjanju interpretacije stresnih situacija.

Negativni učinci stresa mogu imati velikog utjecaja na vaše zdravlje, bilo da se radi o negativnim učincima na ponašanje ili na pogoršanje nekog kroničnog oboljenja. Pod pritiskom stresa, neki ljudi mogu početi prekomjerno konzumirati alkohol i cigarete, smanjiti količinu fizičkih aktivnosti ili jesti neuravnoteženu prehranu. Stres može uzrokovati i manjak sna, a može spriječiti i redoviti odlazak liječniku ili zubaru, kada je to potrebno.

Postoji vrlo čvrsta povezanost stresa i bolesti srca i krvnih žila. Ukoliko u vašem životu postoji velika količina stresa, a hormoni stresa se ne iskorištavaju u nekoj fizičkoj aktivnosti, povećana brzina rada srca i visoki krvni tlak rade pritisak na krvne žile i tako ih oštećuju. Oštećenja arterija mogu smanjiti protok krvi i kisika u srce.

Također je potvrđena i povezanost stresa s imunološkim sustavom i njegovim slabljenjem. Vjerojatno ste primijetili da ste u stresnim situacijama osjetljiviji na infekcije poput gripe i prehlade. Osim fizičkih problema, stres je povezan i s mentalnim problemima, poput poremećaja tjeskobe i depresije. O direktnom utjecaju stresa na mnoga druga područja ljudskog zdravlja svakodnevno se raspravlja i dolazi do novih zaključaka. No, jedno je sigurno, stres treba shvatiti ozbiljno.


Kako se nositi sa stresom?
Jedna od važnih dijelova stres managementa, odnosno nošenja sa stresom, su tzv. strategije. Mnoge od tih strategija mogu se vrlo lako naučiti i nisu potrebne neke dodatne upute. Važno je napomenuti da niti jedna od strategija nije važnija od drugih, te da vi sami možete pronaći onu koja najbolje djeluje u vašoj situaciji. Ključ uspješnog suživota sa stresom je redovita uporaba sljedećih strategija:
fizička aktivnost - fizičke aktivnosti mogu uvelike smanjiti stres i intenzitet reakcija na stres. Posebno su korisne aerobne vježbe, poput hodanja, trčanja, plivanja ili vožnje biciklom. Istezanje je korisno kod napetosti mišića. Aerobne vježbe podižu i razinu određenih kemikalija u mozgu koje poboljšavaju raspoloženje i čine nas zadovoljnijima samim sobom. Redovita fizička aktivnost vrlo je korisna strategija nošenja sa stresom;
pisanje - sve je više istraživanja koja pokazuju kako pisanje o stresnim situacijama i okolnostima može pomoći otpuštanju stresa i poboljšanju bolesti i stanja na koja utječe stres. Preporučuje se oko 10-15 minuta pisanja dnevno, a na papir možete prenijeti vaše viđenje stresnih situacija i vaše osjećaje;
razgovor o vašim osjećajima - izražavanjem i dijeljenjem svojih razmišljanja s članovima obitelji ili prijateljima moći ćete bolje razumjeti svoje osjećaje;
smijeh i plač - predstavljaju prirodne načine nošenja sa stresom i otpuštanja napetosti, oboje predstavlja dio procesa zacjeljivanja rana;
sudjelovanje u aktivnostima u kojima uživate - smislene aktivnosti pomažu otpuštanju napetosti, mogu uključivati neki hobi, aktivnosti ili umjetnost. Briga i igra s kućnim ljubimcima također može pomoći.

Budući da je stres u životu nemoguće izbjeći, važno je pronaći načine kako smanjiti ili spriječiti stresne događaje te negativne reakcije koje iz njih proizlaze. Ovisno o vrsti stresa i uzroku stresa, pristupe stresu možemo podijeliti na tri vrste:
Suočavanje i djelovanje - ovaj način nošenja sa stresom uključuje suočavanje s problemom koji uzrokuje stres, čime mijenjamo okoliš i situaciju u kojoj se nalazimo. Naravno, kako bi mogli primijeniti ovaj pristup, moramo imati nekakvog utjecaja u toj situaciji. Ukoliko taj utjecaj postoji, tada ovaj pristup predstavlja vrlo zadovoljavajući način nošenja sa stresom. Ovom tehnikom možemo pobijediti stresne situacije i promijeniti ih onako kako nama odgovara.
Emocionalni pristup - ukoliko nemate utjecaja na situaciju u kojoj se nalazite, možda možete ili poboljšati način na koji vidite tu situaciju i kako se zbog toga osjećate. Ovaj pristup je manje privlačan od prethodno navedenog pristupa budući da se stres ponovno vraća, no i dalje predstavlja koristan način nošenja sa stresom.
Prihvaćanje - ponekad se ipak nalazimo u situacijama na koje nemamo nikakvog utjecaja i koje ne možemo promijeniti. Jedini postojeći izlaz iz takve situacije je da takvu situaciju prihvatimo i preživimo. Takav je slučaj, primjerice, smrt voljene osobe. U takvim situacijama, često je za početak potrebno prihvatiti da smo jednostavno nemoćni bilo što učiniti da promijenimo situaciju u kojoj se nalazimo.

Stres na radnom mjestu
Stres na radnom mjestu može biti uzrokovan mnogim različitim uzrocima, od onih beznačajnih poput problema s uredskom opremom ili čestim prekidima u radu, do onih velikih koji mogu dovesti do "izgaranja" na poslu, nezadovoljstva i smanjenja produktivnosti. Stres na radnom mjestu također može uzrokovati i probleme u obiteljskom i zdravstvenom životu. Najznačajnije izvore stresa na radnom mjestu možemo podijeliti u šest kategorija:
Kontrola - osobe koje na svojim radnim mjestima imaju vrlo malo kontrole i utjecaja vrlo često se nalaze pod stresom;
Sposobnost - zabrinutost zbog kvalitete obavljanja posla, osjećaj sigurnosti radnog mjesta, nesigurnost predstavlja velik izvor stresa za mnoge ljude;
Nejasnoća - do stresa može dovesti i nejasna slika o vašim zadacima na poslu te kakvi su organizacijski ciljevi vašeg odjela.
Komunikacija - napetosti na poslu izviru iz loše komunikacije među suradnicima, što dovodi do stresa.
Potpora - osjećaj manjka potpore od strane suradnika može otežati obavljanje zadataka koji vam uzrokuju stres.
Značaj - ukoliko posao koji obavljate smatrate beznačajnim i niste ponosni na njega, to vam može uzrokovati stres.

Osim navedenih kategorija, postoje i mnogi drugi uzroci stresa, kao što je diskriminacija na poslu, rad u teškim, nesigurnim uvjetima, konstantna dostupnost tijekom cijelog dana zbog razvitka tehnologije i mobitela itd. Problemi na radnom mjestu i stres koji iz njih proizlazi vrlo se često može reflektirati i na obiteljski život.

Stres na radnom mjestu također se može smanjiti ili eliminirati nekim tehnikama ili mogućnostima. Preporučljivo je da se barem jednom godišnje, a ako je moguće i više puta, sastanete s poslodavcem, šefom ili direktorom i porazgovarate o vašem obavljanju posla. Razjasnite pitanja poput onih što se od vas očekuje na radnom mjestu, koji su planovi vaše tvrtke i gdje ste vi u tim planovima, kako možete poboljšati svoj rad, koje su vam prednosti i mane, postoji li vjerojatnost napredovanja itd.

Rasporedite vrijeme na pravilan način. Ukoliko je moguće, odvojite život na radnom mjestu od onoga kod kuće. Ne dopustite tehnologiji da utječe na vaš život i izbriše granice između vašeg osobnog vremena i radnog vremena. Ukoliko nije apsolutno potrebno da svuda nosite poslovni mobitel, nemojte to činiti. Ne javljajte se na pozive ukoliko ste vrijeme odlučili posvetiti obitelji ili samima sebi.

Ponekad je jedini način rješavanja stresa na radnom mjestu promjena posla. Ukoliko se nalazite na zaista stresnom mjestu i niti jedan od gore navedenih savjeta vam nije pomogao ili se ne može primijeniti, možda je vrijeme da razmislite o promjeni radnog mjesta. No prije nego napustite sadašnji posao, pomno isplanirajte sljedeće korake, budući da i gubitak radnog mjesta i nezaposlenost također sa sobom nose stres. Odlučite što vam donosi manje stresa, nezaposlenost ili nezadovoljstvo na sadašnjem radnom mjestu.


Kako prevladati stres?
Stres može biti težak i obeshrabrujuć. Ukoliko se nalazite u teškoj situaciji i ne možete si pomoći, najbolje je potražiti pomoć savjetnika, terapeuta ili specijaliste. Stručnom pomoći možete doći do metoda smanjenja simptoma stresa i smanjenja stresa u svakodnevnom životu. Postoji nekoliko metoda liječenja stresa, odnosno prevladavanja simptoma koje on sa sobom nosi:

Kognitivno-bihevioralnom terapijom možete naučiti kako percipirati stres i pomaže vam u razumijevanju načina na koji percepcija utječe na vašu reakciju. Ovim načinom liječenja saznat ćete i kako na najbolji način razviti i održati tehnike prevladavanja stresa.
Metoda svjesnog kontroliranja tjelesnih funkcija koje tijelo inače regulira automatski, kao što su napetost mišića, rad srca, temperatura kože i krvni tlak.
Ukoliko je stres uzrokovao neku emocionalnu, odnosno mentalnu bolest, poput depresije ili tjeskobe, moguće je uzimanje lijekova.

Izvor: http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&acat=t&cat=t&id=8131&show=1

[Sklerozica]

Veza posttraumatskog stresnog poremećaja i Multipla skleroze

PO najnovijim podacima, gotovo svaki deseti stanovnik u opštoj populaciji u svetu je na udaru PTSP - posttraumatskog stresnog poremećaja. Više od svih drugih, ovom poremećaju su skloni ljudi koji su doživeli rat, teške saobraćajne nesreće, prirodne katastrofe (zemljotresi, poplave, požari), ali i silovanje. Smatra se, čak, da je populacija silovanih osoba, ona kod kojih se, posle ratnih veterana, PTSP najčešće javlja.
Ovoj grupi bolesnih pripadaju i osobe koje su u mirnodopskim uslovima preživeli razne torture pod diktatorskim političkim i policijskim režimima. Oko 15 odsto tih ljudi postaju hronični bolesnici od PTSP. Recimo, u SAD je utvrđeno da je od ovog oboljenja patilo više od 15 odsto vijetnamskih veterana i 20 godina posle završetka tog rata.

- Prilikom istraživanja uočili smo vezu između somatskih(telesnih) bolesti i psihičkih patnji obolelih od PTSP - kaže dr Željko Špirić. - Hronična psihička patnja izaziva stalno podignut stepen alarma u organizmu, a to znači da su svi sistemi - imunološki, endokrinološki - u stalnom stanju alarma. I to mora da ima neke konsekvence na zdravlje i metabolizam. Najpre smo otkrili da veterani imaju povišen nivo insulina, koji može da dovede do dijabetesa tipa 2, zatim su tu i povišeni krvni pritisak, trigliceridi, koji dovode do arteroskleroze i kardiovaskularnih bolesti... Iako im telesna masa varira, skloni su gojaznosti. Neka istraživanja su dovela u vezu PTSP i pojavu multiple skleroze kod ovih ljudi.
Veterani sa PTSP se češće od drugih osoba primaju na bolničko lečenje zbog psihijatrijskih bolesti, ali i zbog drugih zdravstvenih poremećaja koji nisu prouzrokovani ranama.

Ceo članak možete pročitati na http://www.novosti.co.yu/code/navigate.php?Id=4&status=jedna&vest=90191

[Sklerozica]

Sledeći tekst koji ću postaviti o stresu će biti iz nekoliko delova. Kako budem dolazio do nastavaka, tako ću ih i ovde objavljivati. Tekst se bavi stresom u celini a kako je nama poznato, to je jedan vrlo pouzdan okidač za naša pogoršanja.

Autor teksta je WithdrawnWater sa foruma Krstarice uz čije odobrenje ovo i radim.