U vinu je lekU vinu je prisutno oko 200 različitih sastojaka kao što su alkohol (5-15 vol.%), 22 oligoelementa (sa najviše natrijumovih i magnezijumovih soli vinske kiseline, magnezijuma), 2 vitamina (naročito riboflavina i nijaciona), organskih kiselina (jabučna i vinska), nerafinisanih šećera, zatim tanina, pektina, estara, koji su nosioci boje, mirisa i bukea vina, kao i niza razlišitih polifenolnih sastojaka.
Kanadski naučnici su ustanovili da polifenoli i sastojci opornog ukusa-tanini koji se nalaze u jabukama, grožđu kao i njihovim sokovima, narošito u vinu i čaju imaju antivirusna svojstva. Posebna dejstva imaju crveno i crno vino. Naučno je dokazano, da vino ubija i bakterije, kao i da povećava nivo korisnog HDL – holesterola, isto tako tanini vina umanjuju toksičnu moć etil-alkohola, pa se lakše podnosi alkohol iz vina. Ukoliko se koristi u umerenim količinama (1/3 do čaša/dnevno), vino zajedno sa želudačnom kiselinom deluje preventivno prema raznim bolestima želuca i creva, danas se pouzdano zna da umerena potrošnja kvalitetnog vina ima terapeutska svojstva. Poboljšava se funkcionisanje organa za disanje, srce i krvotok. Vino je dobra zaštita od bronhitisa, upale pluća, gripa i prehlade. Preporučuje se osobama sa niskim krvnim pritiskom jer ubrzava puls i povećava količinu krvi u mozgu. Vino kao lek treba imati na umu u preventivi, naročito pri stresnim situacijama. Isto tako vino treba davati kod blažih oblika hroničnih oboljenja i kod rekovalescenata, kada se kozumiraju manje količine za zdrave osobe. Ovakva upotreba vina poznata je još iz najstarijih vremena.
Zahvaljujući magnezijumu koje vino sadrži u većim količinama ono deluje smirujuće. U slučaju velikog zamora čašom crnog vina obezbediće se glukoza, galaktoza, fruktoza i manoza, koje pomažu glukozi da lakše prođe kroz zaštinu barijeru mozga. U crnom vinu nalazi se dosta joniziranog hlora neophodnog za regeneraciju poroznih kostiju.
CEO TEKSTPo 1/3 čaše neće biti mnogo.Za početak.
