Tema: Poremećaji vida kod multiple skleroze

[Maca]

OPTIČKI NEURITIS
 
Putem njega prenose se električni impulsi iz retine u mozak do vidnih središta gdje se obrađuju i na taj način mi vidimo. Djelomice se po svojoj građi i podrijetlu razlikuje od ostalih živaca i zato se više smatra dijelom mozga. Njegova vlakna ovijena su mijelinskom ovojnicom.
Optički neuritis je upala optičkog živca. Jedan je od razloga akutnog nastanka gubitka vida. Najčešće nastaje kao posljedica autiimune bolesti, a koju može potaknuti npr. virusna infekcija.
Nastaje u 70% slučajeva u jednom oku a u 30% javi se obostrano. Javlja se češće u mladih odraslih osoba, prosječno oko tridesete godine i više se javlja u žena.
Upala i demijelinizacija u dijelu optičkog živca iza oka naziva se retrobulbarni neuritis i može biti prvi znak bolesti koja se zove multipla skleroza. 15-20% slučajeva MS počinje s optičkim neuritisom, a smatra se da 35-50% oboljelih od MS-a u nekoj fazi bolesti razviju retrobulbarni neuritis različitog stupnja.

SIMPTOMI

1. potpuni ili djelomični gubitak vida na jedno oko ( rjeđe oba oka)
- nastaje tijekom nekoliko dana do tjedan dana, može se javiti kratkorajano bljeskanje pred očima koje traje 1-2 sekunde, slabiji vid na jačem ili danjem svjetlu, vid koji se pogoršava kada je vruće ili nakon fizičke aktivnosti
- vid se u pravilu može spontano oporaviti počevši unutar 2-3 tjedna
 
2. bol u oku osobito kod pomicanja očnih jabučica- bol je obično prvi simptom koji je najjači tijekom prvih nekoliko dana nakon čega prestaje, a javlja se gubitak vida

3. gubitak vida za boje - boje postaju bljeđe osobito crvena

UZROCI
 
Razlog zbog kojeg imunosni sustav napada svoje vlastite stanice i tkivo nije još poznat. Kada se to dogodi govorimo o autoimunoj bolesti.

Dvije su autoimune bolesti kod kojih se javlja optički neuritis:

- Multipla skleroza- bolest kod koje propada mijelin (ovojnica) živčanih vlakana u mozgu i leđnoj moždini. Prema nekim istraživanjima rizik za razvoj MS-a nakon pojave izoliranog optičkog neuritisa je 30% u 5 godina i 38% u 10 godina praćenja pacijenata.
- Neuromyelitis optica(Devicova bolest)-rijetka je demijelinizacijaska bolest kod koje su zahvaćeni optički živac i leđna moždina i razlikuje se od MS-a po tome što je u pravilu teža bolest i ne zahvaća mozak

Bolesti koje također mogu uzrokovati optički neuritis:

- bakterijske upale( TBC, sifilis)
- virusne upale ( HIV, hepatitis B, herpes virus, cytomegalovirus
- vasculitis- upala krvnih žila mozga
- kao komplikacija zračenja
- kod nekih lijekova kao što je ethambutol( lijek za TBC), olovo
- kod dijabetesa postoji veći rizik nastanka bolesti optičkog živca
- kompresija od tumora

DIJAGNOZA

1. pregled oftalmologa
2. laboratorijski pregled krvi (sedimentacija eritrocita, krvna slika, šećer u krvi)
3. vidni evocirani potencijali (pretraga kojom se ispituje brzina provođenja impulsa duž vidnog živca)
4. MR mozga i prema potrebi leđne moždine (treba isključiti tumor ili druge bolesti koje mogu uzrokovati smetnje slične optičkom neuritisu). Postoje li znakovi oštećenja mozga demijelinizacijom na drugim mjestima tada se u slučaju pozitivnog nalaza povećava mogućnost nastanka multiple skleroze.

TERAPIJA

Optički neuritis može se oporaviti spontano i bez terapije.
Parenteralna primjena kortikosteroida ( intravenski) može ubrzati oporavak ali za sada nije sigurno da će poboljšati i rezultat oporavka.
Peroralna primjena kortikosteroida- slijedi kao nastavak parenteralne primjene.
U težim slučajevima kada zakaže terapija kortikosteroidima, a i dalje postoji jako oštećenje vida, može se pokušati s terapijskom izmjenom plazme.
U pacijenata koji imaju povećani rizik nastanka multiple skleroze (2 ili više lezija u mozgu na MR-u) ovisno o procjeni nalaza i kliničke slike može se razmisliti i o terapiji interferonom.

PROGNOZA

Prognoza optičkog neuritisa je općenito dobra. U većini slučajeva dolazi do potpunog ili gotovo potpunog oporavka vida ( unutar 2-6 mjeseci).
Optički neuritis može se javiti kao izdvojeni slučaj, ali se može i ponavljati. Oporavak nakon svakog ponovljenog neuritisa je teži, kao i u slučajevima kada je u sklopu MS-a ili optičkog neuromijelitisa.

Dr.sc.mr. Julija Turk-Patrlj,
spec. neurolog
Izvor: MojDoktor

[Asja]

Diplopija


Diplopija predstavlja udvojeno, dvostruko viđenje. Reč diplopia je grčkog porekla, sastoji se od reči diplous znači duplo i ops što znači oko. Često predstavlja prvu manifestaciju mnogih sistemskih poremećaja, pogotovu mišićnih ili neuroloških bolesti.
Uzrok nastanka

Poremećaji u razvoju binokularnog vida nastaju u prvim godinama života. U zrelom životnom dobu, kada je binokularni vid razvijen i utvrđen, svi okulomotorni poremećaji mogu da divedu do neprijatnih dvostrukih slika, ali nikako i do senzornih promena. Brojni su uzroci koji mogu izazvati diplopiju.

 Monookularna diplopija (duple slike se stvaraju na jednom oku) može nastati kod povrede kornee, irisa, katarakte, keratokonusa, subluksacije sočiva, patoloških stanja retine.

Binokularna (prava) diplopija nastaje kod poremećaja rada binokularnog viđenja, paralizne razrokosti, kod operativnih zahvata pri ispravljanju refrakternih mana, posle operacije katarakte, stavljanja vešatačkog sočiva. Takođe na diplopiju se mogu žalitit histerične osobe, osobe sa jakim migrenoznim glavoboljama, neurološkim oboljenjima, miastenijom gravis i dr.

Klinička slika

Dvojno viđenje može biti konstantno ili intermitentno, pri gledanju na blizinu ili na daljinu, gledanjem na jedno oko (monoolukalarna) ili sa oba (binokularna). Binokularna se koriguje preklapanjem jednog oka, dok se ko monookularne i pri pokrivanju jedno oka i dalje vide duple slike. Duple slike su neprijatne, pa organizam se bori protiv njih na dva načina: neutralizaciojm i abnormalnom retinalnom korespodencijom. Neutralizacija se sastoji u tome što lik skrenutog oka ne stiže do centralnog nervnog sistema, a anormalna retinalna korespodencija gde se postiže lažna simultana percepcija.

Dijagnoza

Ispitivanje diplopije se najjednostavnije izvodi probom sa svećom i crvenim staklom pred jednim okom. Zatim se rade oftalmološki pregled i neurološka ispitivanja da bi se uvideo uzrok nastanka diplopije, a po potrebi  se rade CT (skener) i NMR (nuklearna magnetna rezonanca).
Lečenje

Simptomatska terapija podrazumeva zatvaranje (gazom i sl) jednog oka dok se ne odstrani uzrok. Etiološka terapija zavisi od osnovnog oboljenja koje je dovelo do diplopije.
izvor
stetoskop

[Asja]

Nistagmus (titranje očiju)


Nistagmus ( titranje očiju) predstavlja ritmičke, nevoljne  trzaje očnih jabučica i fiziološka je pojava ako nastaje kao posledica nadražaja vestibularnog aparata, npr. kod okretanja na vrtešci ili pri ulivanju hladne ili tople vode u spoljašnji ušni kanal. Na ove načine se stimulišu receptori u semicirkularnim kanalićima labirinta u unutrašnjem uvu. Ovako nastali impulsi, preko vestibularnog nerva, vestibularnih jedara, tractus longitudinalis medialisa i živaca pokretača očnih jabučica, pokreću očne jabučice na stranu (spora faza).

Pri ekstremnoj lateralizaciji pogleda može da se javi brz iscrpiv nistagmus koji se naziva fiksacionim i koji nije patološki.

Patološki nistagmus je spontan i održava se pri pogledu na stranu pod uglom od oko 45 stepeni. Nastaje kod lezije labirinta, n. vestibularisa, vestibularnih jedara u produženoj moždini, cerebeluma (mali mozak), proksimalnog dela cervikalne kičmene moždine, moždanog stabla i kore velikog mozga, odnosno centara voljnog usmeravanja očnih jabučica.

Pravac nistagmusa određuje se prema brzoj fazi. Ukoliko se obe faze jednake, govorimo o pendularnom nistagmusu koji je uzrokovan slabošću vida i uvek postoji od detinjstva. Ovaj nistagmus postoji i u primarnom položaju očiju, a pojačava se pri pogledu u stranu.

Ukoliko se bulbusi kreću u istom pravcu, sinhrono, to je asocirani nistagmus, a ako se kreću na suprotne strane (divergentno ili konvergentno), onda je to disocirani nistagmus. U ovu grupu spada i monokularni nistagmus.

Disocirani nistagmus se po pravilu javlja kod oštećenja mezencefalona ( srednji mozak) i vrlo retko se viđa. Mnogo češći je monokularni nistagmus koji je znak oštećenja tractusa longitudinalisa medialisa i najčešće se viđa kod multiple skleroze.

Prema pravcu, nistagmus može biti horizontalan ulevo ili udesno, rotatoran, vertikalan nagore ili nadole, cirkularan ili kombinovan.

Vertikalni nistagmus se javlja kod oštećenja laminae quadrigeminae mezencefalona. Izuzetno retko se vidi retraktorni nistagmus kada bulbusi osciliraju napred - nazad.

Nistagmus može biti fini ili grub, spor ili brz. Kod istovremenog javljanja vrtoglavice i oštećenja sluha lezija se najverovatnije nalazi u labirintu ili duž statakustičnog živca, a nistagmus je rotatoran ili horizontalno - rotatoran.

Za ispitivanje vestibularnog aparata koristi se kalorijski test, koji ukazuje na stanje labirinta i elektronistagmografija, koja može da ukaže i na mesto lezije.

Savremenim neurofiziološkim metodama mogu se ispitivati brojne funkcije bulbomotorike - glatko praćenje pokretnih predmeta, brzo prenošenje pogleda sa predmeta na predmet itd. Na taj način mogu se registrovati suptilne lezije pojedinih struktura moždanog stabla i cerebeluma.
Klackalica nistagmus je redak poremećaj kada se bulbusi naizmenično pokreću gore-dole kao klackalica. Vidi se kod diencefalično - mezencefaličnih lezija (tumora, vaskularnih lezija i dr).

Opsoklonus se sastoji iz brzih, konjugovanih, iregularnih trzaja bulbusa u svim pravcima, najviše horizontalno. Pojačava se pri voljnom usmeravanju pogleda ili pokušaju fiksacije. Često je udružen sa mioklonusom, ataksijom, poremećajem ravnoteže i ostalim poremećajima moždanog stabla. Opsoklonus se kod dece javlja kao prateća pojava neuroblastoma, a kod odraslih kao paraneoplastični sindrom kod mikrocelularnog karcinoma pluća, karcinoma dojke i jajnika, ali i kod nekih zapaljenskih stanja u centralnom nervnom sistemu, kada je reverzibilan.

Optokinetski nistagmus nastaje pri gledanju kroz prozor voza u pokretu ili fiksiranju cilindra sa paralelnim crnim belim prugama, koji se okreće oko vertikalne osovine. Posmatranjem cilindra koji se okreće oko horizontalne osovine može se izazvati vertikalni optokinetski nistagmus. Dakle to je fiziološki nistagmus. Razne lezije dovode do gašenja optokinetskog nistagmusa na suprotnoj strani. To su velike lezije bele mase hemisfera, lezije talamusa i drugih delova diencefalona (međumozak) kao i lezije moždanog stabla i parijetalnog režnja.
Nistagmus je neretko udružen sa strabizmom koji ga komplikuje u svakom pogledu. Još je češće udružen sa astigmatizmom.

Latentni nistagmus se pojavljuje samo pri zatvaranju jednog oka, pa pacijent slabije vidi pri pregledu na svako oko odvojeno, a normalno kada njima gleda zajedno.

Lečenje
Lečenje okularnog urođenog nistagmusa ne može biti kauzalno jer se tu u stvari radi o propuštenom sazrevanju jedne funkcije CNS-a, iz raznih razloga. Korekcija eventualno postojećeg astigmatizma je prva mera koja se preduzima.

Druge optičke metode se zasnivaju na činjenici da relativna konvergencija očnih jabučica donekle umiruje nistagmus. Zato se prepisuju rasipna sočiva ili prizme sa bazama temporalno koje teraju bulbuse u konvergenciju. U takva sredstva spadaju i homonimno postavljene prizme da bi se pogled pasivno usmerio u pravcu relativnog mira očiju.
izvor
stetoskop

[homer]

Šta imate da kažete za višestruke retrobulbarne neuritise, u roku od 6 meseci. Satro mi je vid potpuno. Sadašnja dijagnoza atrofija optičkog diska (papile).

[homer]

Ljudi sa refraktivnim problemima, mislim na visoke dioptrije preko -6 kod kratkovidih su posebno ugrozeni. Ja sam stigao do vida na levom oku oko 5% i desno oko 10%, sa korekcijom naocarima, plus dijagnostifikovana atrofija ocnog nerva na oba oka.

[ms italija]

Pozdrav homere i ja imam isti problem i isto vidim kao ti 5% na desnom i malo bolje na levom nekih 20%!

[pahuljica]

 :n15:pri  sam horti terapiju prosle nedelje,vid je los i trnu ruke hocete mi reci vasa iskustva .

[Sklerozica]

Izvini, koju terapiju si primila?

[tatijana]

Verovatno se misli na korti terapiju..Sacekajte malo ako ste primili pulsnu,nekad ima odlozeno dejstvo..

[maja]

meni je posledni put bio vid na levom oku za 3 tona svetliji nego na desnom...(to je mnoglo los osecaj kao da se igra neko sa tobom...ali losa igra)..... ali tad mi je cela leva stranal bila uhvacena ...meni trajalo 10 dana

[pahuljica]

korti 1gram dnevno 5 dana.hvala vam svima sto me podrzavate

[Sklerozica]

Onda kao što i tatijana kaže. Sačekaj malo. Neki put treba vremena.

[pahuljica]

cekam ,cekam

[Sklerozica]

Ti si i ranije problem sa očima?

[pahuljica]

i prvi put sam imala problem sa ocima i par puta 2=3