Pošast 21. veka ili zavera farmaceuta Više od 11.500 žrtava u svetu dosadašnji je danak virusu H1N1, izazivaču novog gripa, bolesti koja se munjevito proširila planetom i obeležila 2009. godinu.
Samo u poslednjoj nedelji godine koja je iza nas zabeleženo je više od hiljadu smrtnih slučajeva, naročito u zemljama centralne i istočne Evrope, kao i u Aziji, gde se virus kasnije pojavio, pa je SZO objavila da je pandemija doživela vrh.
Sve je počelo 2. aprila 2009. kada je potvrđen prvi slučaj zaraze tada nepoznatim virusom u gradu La Glorija u meksičkoj državi Vera Kruz. Oboleo je četvorogodišnji Edgar Enrike Hernandez.
Za razliku od mnogih svojih zemljaka u Meksiku, (umrlo je 120 ljudi na samom početku epidemije) dečak se potpuno oporavio i danas se smatra „nultim pacijentom”. Klinički novi soj virusa potvrđen je 24. aprila, a virus je prešao granicu SAD, ali je počeo da se širi i u Argentini i Brazilu.
Epidemiolozi vole da kažu da se Meksiko „žrtvovao” za ceo svet jer je odlučno sproveo drastične mere: od 24. aprila do 6. maja bile su zatvorene sve škole, fakulteti, kafane, pozorišta, bioskopi…
Država je, praktično, stala. U borbu sa novim virusom uključuje se i SZO: 29. aprila podiže nivo pandemijskog stepena pripravnosti na peti stepen, a pandemija je zvanično proglašena 11. juna. Ovakva mera nije korišćena punih 40 godina.
Sve je više nevernih Toma smatralo da je smrtnu opasnost od gripa naduvala farmaceutska industrija.
Danski novinari i časopis „Sajens” holandskog lekara Alberta Osterhausa čak su prozvali „doktor Grip“ tvrdeći da preko medija namerno potpiruje strah od pandemije, da bi se prodalo više vakcina.
Tvrdili su da je on u sukobu interesa, kao istovremeni ekspert SZO i konsultant farmaceutskih kuća. SZO i sam dr Osterhaus su to negirali.
Teorija zavere ili ne, ljudi su umirali. Prva smrtna žrtva u Evropi potvrđena je 27. aprila u Španiji kod mladića koji je boravio u Meksiku.
Novi grip je stigao i do naših granica: u Srbiji je 24. juna potvrđen prvi oboleli od virusa H1N1 – dvadesetogodišnji mladić, državljanin Crne Gore, koji se dan ranije, preko Frankfurta i Zagreba, iz Buenos Ajresa, gde je gledao utakmicu Boka Juniorsa vratio u Beograd. Bilo je leto i u Srbiju su u sve većem broju stizali putnici iz Australije, Kanade, SAD, a sa njima i novi grip, ali uglavnom su svi imali blage oblike bolesti.
Prvi smrtni slučaj zabeležen je 20. oktobra. Pacijentkinja B. Đ., četrdesetšestogodišnja domaćica iz okoline Kraljeva umrla je posle komplikacija gripa, a presudno je bilo što nije prihvatila savet lekarke da ostane u bolnici. Ubrzano, virus H1N1 uzima danak uglavnom među hroničnim bolesnicima.
Po podacima Nacionalnog instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut” do poslednje nedelje 2009. godine u Srbiji je zabeleženo 47 smrtnih slučajeva. Među umrlima je najveći broj osoba koje su imale neko hronično oboljenje, ali je bilo i onih koji su bili potpuno zdravi, poput pedesetogodišnjeg majora Vojske Srbije.
Ministar zdravlja Srbije Tomica Milosavljević je 11. novembra proglasio epidemiju. Početkom novembra objavljen je konkurs za nabavku vakcine protiv novog gripa.
Tender dobija švajcarska farmaceutska kuća „Novartis”, sa kojom Republički zavod za zdravstveno osiguranje Srbije 13. novembra potpisuje ugovor o kupovini tri miliona doza vakcine „fosetrija”. Prvih 140.000 doza stiže 29. novembra.
Olivera Popović
ceo tekst : Politika