Antioksidansi su tvari koje štite stanice od oksidacijskog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su kemijski spojevi velike reaktivnosti usljed prisustva "nesparenih" elektrona u vanjskoj elektronskoj ljusci. Nastaju svakodnevno u organizmu kao proizvodi razlaganja kisika u procesu oksidacije hrane u stanicama, odnosno stvaranja energije neophodne za život. Vrlo rado se vežu s tvarima s kojima dolaze u kontakt u kemijskoj reakciji, poznatoj pod nazivom oksidacija. Vezivanjem slobodnih radikala na lipide, ugljikohidrate, bjelančevine i genetski materijal nastaju nove lančane reakcije i oštećenja. Nagomilavanje slobodnih radikala narušava zdravlje i ubrzava starenje pa postajemo podložni nizu degenerativnih promjena.
Antioksidansi mogu biti enzimatske i neenzimatske prirode. Organizam može vlastitim obrambenim snagama (prirodnim antioksidansima) savladati određenu količinu slobodnih radikala. Kapacitet stvaranja antioksidansa je uvjetovan ne samo genetski i spolom, već i životnom dobi, te navikama, osobito navikama u prehrani. Mnoge fitokemikalije ili fitonutrienti - tvari iz voća, povrća i žitarica koje blagotvorno djeluju na zdravlje, neutraliziraju slobodne radikale. Fitokemikalije čine zapravo obrambeni sustav biljaka i vrlo su moćni antioksidansi koji djelotvorno štite od mnogih bolesti, kao što su srčana oboljenja, dijabetes, povišeni krvni tlak, osteoporoza, plućne bolesti i rak.
Kako djeluju antioksidansi?
* usporavaju starenje
* snižavaju razinu kolesterola
* smanjuju rizik od ateroskleroze
* štite od srčanog i moždanog udara
* smanjuju rizik nastanka raka
* pomažu suzbijanju rasta tumora
* pomažu detoksikaciju kancerogenih tvari
* usporavaju napredovanje Alzheimerove bolesti
* štite oči od procesa odumiranja makule
* pomažu u obrani od štetnih posljedica duhanskog dima
* pružaju zaštitu od kroničnih plućnih bolesti kao što su astma, bronhitis i emfizem
* pružaju zaštitu od ekoloških zagađivača.
U prirodne antioksidanse ubrajamo karotenoide od kojih su najpoznatiji beta karoten, likopen i lutein, flavonoide i izoflavone, vitamine A, C i E, minerale selen i cink, koenzim Q, povrće iz roda krstašica i allium (češnjak), borovnicu, ginko biloba, glutation, liponsku kiselinu, melatonin i superoksid dizmutazu. Otuda ne čudi i zvanična preporuka američke organizacije FDA (Food and Drug Administration), prema kojoj bi hranom trebalo unositi četiri važna antioksidansa. To su vitamin C, beta karoten (prekursor vitamina A), vitamin E te selen.
Karotenoidi
Karotenoidi su pigmenti topivi u mastima, a koji se nalaze u narančastom, žutom, crvenom i zelenom voću i povrću. Snažnim antioksidativnim i antikancerogenim svojstvima štite od posljedica stalne izloženosti ultraljubičastom sunčevim zracima i drugim kancerogenim tvarima. Danas poznajemo oko 600 karotenoida, a u voću i povrću ih ima oko pedesetak. Najpoznatiji karotenoidi su beta karoten, likopen i lutein. Beta karotenom obiluje voće i povrće jarkih boja, npr. marelice, dinja, brokula, mrkva, mango, bundeva, breskva i špinat. Igra važnu ulogu u sprječavanju nastanka raka, jača obrambeni sustav, smanjuje rizik od ateroskleroze, srčanog i moždanog udara, te štiti od stvaranja mrene. Organizam ga prema svojimi potrebama pretvara u vitamin A, a prednost nad vitaminom A je u tome što nema štetnog djelovanja niti kada se uzima u većim količinama. Prehrana s mnogo luteina (zeleno lisnato povrće, špinat, brokula, kukuruz) povoljno djeluje na krvožilni sustav i štiti od malignih oboljenja, te štiti očnu leću od mrene. Likopen je odgovoran za crvenu boju rajčice, a nekoliko puta je jači antioksidans od beta karotena. Novija istraživanja pokazuju da ima zaštitnu ulogu u nastanku raka prostate, kao i raka debelog crijeva.
Selen
Vitamin E i selen djeluju sinergistički, njihovim zajedničkim djelovanjem povećava se snaga i jednog i drugog. Selen je bitan za stvaranje glutation peroksidaze, glavnog antioksidansa tijela, koji se nalazi u svakoj stanici. Pomaže u smanjenju rizika od srčanih bolesti i srčanog udara. Sudjeluje u zaštiti od različitih vrsta raka. Pomaže održati mladenačku elastičnost tkiva. Ublažava valunge i nelagodu u menopauzi. Pomaže u liječenju i sprječavanju peruti. Povećava broj spermatozoida i povećava plodnost muškaraca. Najbolji prirodni izvori su plodovi mora, jetra, bubrezi, pšenične klice, mekinje, tuna, luk, rajčica, brokula, češnjak i smeđa riža.
Tema: Antioksidansi (Pročitano 6842 puta)