SPAZAM MIŠIĆA
Kod povreda ili bolesti na kičmenom stubu na mišićima mogu nastati dvije vrste promjena:
* spazam mišića (napetost)
* flakcidnost (mlitavost) mišića
Kakvi će biti mišići to zavisi od mjesta povrede. Ako je povreda na putu mozak - kičmena moždina mišići su spaastični, ako je povreda ispod tog mjesta mišići su mlitavi.
OSOBINE SPASTIČNIH MIŠIĆA
* mišići su napeti, zategnuti
* dovode zglobove u prisilne položaje: savijene ili ispružene
* dovode do ograničenja pokreta u zglobovima - kontrakture
* gubi se voljni i željeni pokret - paraliza
* izvode se nevoljni pokreti kroz nevoljne pokrete mišića
* spazam se može pojačati nekim spoljnim uzrocima: jakim zvukovima, udarcima vrata i prozora, raznim mehaničkim stresovima
* spazam pojačavaju i promjene na i u organizmu: dekubitusi, infekcije, bolovi, nekontrolisano mokrenje kao i defekacija, kamenci, stresna psihička stanja
* spazam mišića se osjeća kao bol, svako pojačanje spazma prati bol
* spazam može da otežava prebacivanje (transfer) ali može biti koristan pri hodanju
* rizik oticanja nogu kao i upala vena je smanjena jer spazam stalno "pumpa" krvne sudove u mišićima i tako održava dinamiku protoka krvi
* jačina spazma je različita; ponekad djelimična oduzetost ima jak spazam a potpuna oduzetost ima blag spazam i obratno
* spazam se ne može otkloniti samo se mogu poduzimati mjere za njegovo smanjivanje, ublažavanje
KAKO SMANJITI SPAZAM ?
* mjere zaštite (prevencija): otklanjanje vanjskih impulsa, prevencija i liječenje dekubitusa, kontrola mokrenja i pražnjenja crijeva, prevencija kamenaca, prevencija kontraktura, psihička stabilnost
* dobar efekat daju metode fizikalne terapije: sve vrste masaža od ručne do ultrazvučne, masaža ledom, podvodne masaže
* u kućnim uslovima mnoge od ovih masaža mogu da se primjene: maasaža ledom, samo-maasaža ručna ili da se koristi četka sa dugom drškom, tuš masaža hladnom vodom ili mlakom vodom sa upotrebom tuša kod koga mogu da se mijenjaju mlaznice vode pa tako i pritisak mlaza
* biti vrlo oprezan sa primjenom toplote jer je promijenjen osjet i lako nastaju opekotine
* vježbe daju najbolje efekte: razgibavanje zglobova uz pomoć terapeuta ali samostalno razgibavanje, pravilno postavljanje nogu (pozicioniranje) u toku noći
* za pozicioniranje nogu mogu se koristiti udlage i splintovi
* vježbe za ruke i trup, uopšte razgibavanje smanjuje spazam
* vježbe istezanja su neohodne
* elektroterapija u rehabilitacionim centrima ali i u kućnim uslovima naročito ako postoje bolni spazmi, koriste se mali portabl aparati (TENS)
* funkcionalna elektrostimulacija (FES) da olakša hod, mali aparat koji se nosi fiksiran uz trup a elektrode se postavljaju na potkoljenice da stimulišu mišiće na određeni pokret
* spinalna elektrostimulacija - postavljanje elektroda direktno u kičmenu moždinu uz mali aparat koji se fiksira uz trup
* obje metode stimulacije se rijetko primjenjuju i u stranim zemljama zbog problema primjene i skupoće
* lijek: Baclofen (Lioresal) smanjuje spazam, počinje se sa 5 mg 2-3 puta dnevno i povećava se do 80 i 100 mg dnevno, doza ne bi smjela biti manja od 40 mg dnevno. baclofen se može dati i postavljanjem pumpe direktno na kičmenu moždinu
* Diazepam (Valium) dozira se 2 mg dnevno i povećava se do 15-20 mg dnevno, male doze nemaju efekat na spazam
* Dantrolen (Dantrium) počinje se sa dozom 25 mg dnevno i povećava se do 400 mg dnevno, prosječna doza je 100 mg dnevno
* Svi lijekovi mogu dati: osjećaj slabosti, mučnine, vrtoglavicu, pad pritiska pa se uvijek moraju primjenjivati uz kontrolu ljekara koji vodi rehabilitacioni proces
* Botulinum toksin daje se direktno u mišić, smanjuje spazam 3-6 mjeseci
* Phenol 2-6% otopina također data u mišić smanjuje spazam 3-6 mjeseci
* Blokade nerava (ubrizgavanje lijekova u blizini nerva) imaju prolazni efekat za smanjenje spazma
* Operativni zahvat presjecanja osjetnih nerava koji izlaze iz kičmene moždine mogu smanjiti spazam
* Vježbe, fizičke aktivnosti, sve vrste pokreta uz fizikalne agense do sada su najbolje metode za smanjenje spazama
OGRANIČENJE POKRETA U ZGLOBOVIMA ZBOG SPAZMA MIŠIĆA - KONTRAKTURE
Spazam mišića (napetost) dovodi zglobove u određeni položaj, bilo savijeni ili ispruženi, a zbog nemogućnosti pokretanja zglobovi se zadržavaju u tom položaju što se naziva kontraktura zgloba (ograničen pokret).
To nije povoljno za zglobove niti za kasnije razvijanje kretanja niti je povoljno za održavanje ostalih aktivnosti organizma. Zglobovi koji miruju u nekom položaju dovode do slabosti kostiju, otpornost organizma slabi, slabe mišići okolnih područja, nepovoljno je održavanje položaja tijela pri ležanju. sjedenju i stajanju, otežavaju ili čak onemogućavaju transfer, olakšavaju stvaranje dekubitusa, otežavaju upotrebu ortoza. Skraćuju se mišići kao i veze i ovojnice zglobova. Kontrakture se javljaju na zglobovima kukova, koljena, skočnih zglobova. Zbog toga se poduzimaju mjere za otklanjanje kontraktura a sastoje se u nizu aktivnosti:
* Pozicioniranje zglobova pomoću udlaga, splintova, naročito u noćnim satima
* Pozicioniranjem tijela: potrbušni položaj da ne nastane savijanje kukova
* Provode se vježbe uz pomoć terapeuta bilo da puni obim pokreta izvodi terapeut bilo da samo potpomaže pokret
* Kasnije i sama osoba naučene vježbe redovno provodi i brine se da ne nastanu kontrakture
* Naročito su značajne vježbe istezanja - autoistezanje koje svaka osoba provodi da održi rastegljivost mišića i mekih tkiva
* Svakoj vrsti vježbi za kontrakture treba da prethodi priprema: neka vrsta masaže mišića i zglobova, neka vodena procedura (bazen, kupke), blaga toplota (oblozi)
* Obavezno samoistezanje
* Kod vrlo teških slučajeva ponekad se rade i operativni zahvati, cilj operativnih zahvata na zglobovima je postizanje bolje aktivnosti u svakodnevnom životu
abc paraplegija