Kad je aorta kao bomba Srbija je, po broju stanovnika starijih od 65 godina, četvrta zemlja u svetu, a upravo je to životno doba kada se najčešće pojavljuje aneurizma, odnosno proširenje određenog krvnog suda. U zavisnosti od mesta gde se pojavi, ova degenerativna promena je manje ili više opasna, a među najopasnije spadaju aneurizme najvećeg krvog suda – grudne i trbušne aorte.
Na Klinici za vaskularnu hirurgiju KCS-a u Beogradu, čiji je direktor, a i naš sagovornik prof. dr Lazar Davidović, godišnje se operiše oko 350 bolesnika s aneurizmom aorte. U svim ostalim ustanovama u Srbiji koje se bave vaskularnom medicinom, još toliko. Ako se uzme u obzir da je devedesetih godina prošlog veka godišnji prosek bio između 50 i 70 operisanih pacijenata, jasno da se broj obolelih alarmantno povećava.
– Broj aneurizmi naglo raste od Drugog svetskog rata. Što zbog produžavanje životnog veka, što zbog izloženosti faktorima rizika u koje spadaju: povišen krvni pritisak, pušenje, gojaznost i veći nivo masnoća u krvi. U manjoj meri utiču šećer i alkohol. Mala količina vina, recimo jedna čaša, ima čak određenu protektivnu ulogu u vezi s bolestima krvnih sudova – kaže dr Davidović.
Nema simptomaAneurizma je strašno podmukla bolest koja raste u grudnom košu i trbuhu, ali može da se pojavi na mozgu i na drugim krvnim sudovima gde skoro isto može da bude fatalna. Može da dostigne impresvne dimenzije, a da ne izazove nikakve simptome sve dok ne pritisne neki organ ili ne pukne (rupturira). Zavisno od toga gde se nalazi, pucanje obično prati iznenadan i jak bol u trbuhu, grudima ili leđima. Dolazi do kolapsa organizma, nekad i do gubitka svesti, kao i snažnog pulsiranja stomaka.
– Ukoliko se u narednih par sati nešto ne preduzme i osoba iskrvari, nastaje smrtni ishod. Ako se u tom roku rupturirana aneurizma operiše, čak i kad je operacija dobro urađena, preživi 60 do 65 odsto pacijenata, što se smatra veoma dobrim rezultatom. U 95 odsto slučajeva prvo dolazi do ograničenog krvarenja, ali ukoliko se aorta rasprsne, taj pacijent umire u roku od par minuta čak i ako je na operacionom stolu. Zato je veoma važno da se takvi slučajevi preduprede, da se pacijenti operišu pre rupture, kada je smrtni ishod oko pet odsto – ističe dr Davidović,
Otkrivanje i lečenjeDoskora se smatralo se da je glavni predznak pucanja veliki prečnik aneurizme, a onda je utvrđeno da mogu da puknu i manje aneurizme, ako pacijent ima hipertenziju ili hroničnu opstruktivnu bolest pluća.
– Zbog toga preporučujemo operaciju i kad nema simptoma, a aneurizma je, što se često dešava, slučajno otkrivena.
– Proširen krvni sud ne može da se vrati u normalu nijednim drugim putem osim hirurškim. Postoje samo dva načina: klasična hirurška intervencija, kada se prošireni deo zameni veštačkim krvnim sudom, i nova metoda, endovaskularni stent graft – objašnjava nam vaskularni hirurg.
Pacijenti s pravom očekuju da njihova “bomba” u grudnom košu ili trbuhu bude potpuno a ne delimično deaktivirana i da posle operacije ne žive kao invalidi, nego punim životom. A ni ekonomski momenat nije bez značaja: cena veštačkog krvnog suda pri klasičnoj operaciji je oko 300 evra, dok za endovaskularni stent graft država treba da izdvoji između 9.000 i 12.000 evra, od čega pacijent plaća 10 odsto.
Aorta široka neverovatnih 15 centimetara!Sve što je naš sagovornik govorio o trbušnoj, odnosi se i na grudnu aneurizmu, ali je lečenje grudne aorte daleko složenije zato što joj je teže pristupiti i zahteva vantelesni krvotok. Najteže je kad se aneurizma istovremeno pojavi i u grudnoj i u trbušnoj duplji, pa tako istovremena mora da bude i veoma komplikovana operacija koja se, kako tvrdi direktor, obavlja samo na ovoj klinici. Inače, najveća aneurizma koju je on lično operisao imala je prečnik veći od 15 centimetara!
ceo tekst:
http://www.blic.rs/Slobodno-vreme/Vesti/182685/Kad-je-aorta-kao-bomba