Lek je u telu bolesnikaProf. dr Bela Balint, načelnik Instituta za transfuziologiju VMA o lečenju multiple skleroze transplantacijom matičnih ćelija: Ne postiže se potpuno izlečenje, ali se bolest zaustavlja.
- Ovom metodom se, zasad, ne postiže potpuno izlečenje, već zalečenje bolesnika sa multiplom sklerozom, odnosno bolest se zaustavlja, što je kod ovako teškog oboljenja koje brzo napreduje, prilično veliki uspeh - kaže u intervjuu za „Novosti“ profesor dr Bela Balint, načelnik Instituta za transfuziologiju i član multidisciplinarnog Tima za transplantaciju matičnih ćelija Vojnomedicinske akademije - Svi smo zadovoljni ako se bolest zaustavi na stadijumu u kojem pacijent može samostalno da funkcioniše.
* Zašto je potrebno remodeliranje imunog sistema?- Kao što kod brojnih tehničkih aparata, računara, mobilnih telefona, kad nešto „zapne“ u funkcionisanju, postoji dugme, odnosno mogućnost za „resetovanje“, tako nešto izvodljivo je, u ovom slučaju kod bolesnika sa autoimunskim poremećajem. Čak i kad ne znamo šta je uzrok greške ili lošeg funkcionisanja, „resetovanje“ po pravilu vrati sistem na početak, uz otklanjanje greške.
Čime „resetujete“ imunski sistem čoveka kad se „pokvari“?- Pre nego što transplantiramo matične ćelije, najpre u saradnji sa neurolozima i hematolozima faktički uništavamo postojeći imuni sistem pacijenta. To činimo visokim dozama hemioterapije, čime pacijenta dovodimo praktično na granicu života i smrti.
* Koliko ste sigurni da će se stvoriti takav imuni sistem?- Nikad nismo potpuno sigurni. Šanse da se to postigne su ipak veće od 50 odsto.
* Kako možete da procenite da će pacijent da izdrži toliku dozu hemioterapije?- To procenjuju hematolog ili onkolog u saradnji sa neurologom. Sigurno je da neko ko ima bolest srca, bubrega, ili nekog drugog vitalnog organa neće moći da izdrži visoku dozu citostatika.
* Zašto se koriste isključivo sopstvene matične ćelije, a ne, recimo, one iz pupčanika?
- Zato što je za takvu transplantaciju potrebno mnogo više matičnih ćelija, a njih nema toliko u pupčaniku. Pored toga, bitna je i kompatibilnost u sistemu tkivne podudarnosti.
* Da li su svi oboleli od multiple skleroze kandidati za lečenje matičnim ćelijama?- Nisu. Pacijenti se biraju na osnovu prethodne selekcije: neurolog treba da postavi dijagnozu, da utvrdi u kom stadijumu je bolest, da li postoje šanse za oporavak nakon otklanjanja agensa koji je napao sopstveno tkivo i izazvao bolest. Takođe, ne biraju se pacijenti kod kojih je bolest još u ranoj fazi, ili kod kojih je već kasno za oporavak neuroloških funkcija.
* Da li bolesnik mora i dalje da nastavi da koristi neku propisanu medikamentoznu terapiju?- To već određuje neurolog, ako nije zadovoljan efektom, propisaće imunosupresivnu terapiju. Što znači, da pacijent kod koga je efekat tretmana veoma zadovoljavajući, neće morati da uzima klasičnu terapiju koju je do tada imao.
ceo tekst Večernje Novosti