LEKOVITE ĆELIJE Matične ćelije mogu da obnove srce, jetru, kičmenu moždinu, da omoguće slepima da progledaju, nepokretnima da prohodaju…
BEOGRAD - Matične ili stem ćelije iz dana u dan sve su bitnija komponenta moderne medicine, dok je lepeza bolesti gde se one mogu primenjivati kao lek sve šira. Ove ćelije koje se nalaze u ljudskom organizmu predstavljaju šansu za izlečenje bolesti i povreda koje dosadašnja medicina nije uspela da izleči.
Njihova primena već je zabeležena u regenerisanju oštećenog srčanog tkiva posle infarkta, lečenju multipleks skleroze i vide se kao šansa da ponovo prohodaju osobe koje su zbog fizičkih oštećenja postale invalidi. Pored toga, naučnici svakodnevno ispituju i mogućnost primene matičnih ćelija za lečenje neurodegenerativnih bolesti kao što su Alchajmerova i Parkinsonova bolest, kao i drugih neuroloških oboljenja.
U prilog tome, ove godine je u Americi dozvoljeno presađivanje embrionalnih matičnih ćelija u ljudski mozak, a prva primena uradiće se kod dece koja boluju od smrtonosnog genetskog oboljenja. Ne treba pominjati da se matične ćelije koštane srži koriste već više od 30 godina za tretman kancera, kod pacijenata sa leukemijom i tumorom limfnog sistema.
U našoj zemlji do sada su zabeleženi slučajevi korišćenja matičnih ćelija u obnavljanju srčanog tkiva posle srčanog udara, ali i u slučaju multipleks skleroze. Tako je početkom decembra na Vojno-medicinskoj akademiji prvi put u našoj zemlji urađena transplantacija matičnih ćelija kod pacijenta koji boluje od multiple skleroze. On bi zahvaljujući ovoj intervenciji iz potpune nepokretnosti trebalo da prohoda uz pomoć štapa, kao i da se sam hrani!
Ukoliko se ova intervencija pokaže uspešnom, možda se neće ponoviti priča devojke iz Niša koja je posle saobraćajne nesreće ostala invalid, a morala je da ode čak u Kinu na presađivanje matičnih ćelija kako bi dobila šansu da ponovo prohoda.
Da matične ćelije gotovo čine čuda, govori i podatak da je tim korejskih naučnika u novembru prošle godine ubrizgao matične ćelije pacijentkinji koja je zbog fizičke povrede kičme bila nepokretna 19 godina.
Danas ona, prema zvaničnim medicinskim izveštajima, normalno hoda. Pored toga, matične ćelije u budućnosti mogle bi da potpomognu stvaranje crvenih krvnih zrnca, reše problem slepila, odsustva zuba, ćelavosti, ali i rasta! Prošle godine naučnici su uspeli da izdvoje matične ćelije iz zubne pulpe i da ih dalje "uzgajaju" u laboratorijskim uslovima. Istraživanja su pokazala da ova tehnologija može dovesti do izrastanja novog zuba u ljudskoj vilici.
Prognoze su da se ova "tehnika" popravke zuba u komercijalnoj upotrebi može naći već 2009. godine! U pogledu slepila, obavljene su eksperimentalne transplantacije matičnih ćelija kod osoba koje su imale oštećen vid. Ovom tehnikom su u Kraljevskoj bolnici u Engleskoj uspeli da povrate vid četrdesetorici pacijenata.
Ipak, ona još uvek nije zvanično priznata jer se procenat uspešnosti popeo do svega 25 odsto. Kod osoba izrazito niskog rasta problem bi mogao biti rešen direktnim ubacivanjem matičnih ćelija u timus (grudni koš). Na taj način matične ćelije bi lučenjem odrešenih supstanci podstakle ostale ćelije na rad i dalji razvoj.
Matične ćelije mogle bi se koristiti i za dobijanje celih organa, kao što su jetra, bubrezi, oči, srce, pa čak i delova mozga, međutim, ove težnje su još uvek u teorijskom nivou i predstavljaju veliki izazov za naučnike.
Podela i poreklo ćelija Osnovna odlika matičnih ćelija jeste njihova sposobnost da se dele, odnosno da iz njih nastaju potpuno nove i iste ćelije u dugom vremenskom periodu. One su nediferencirane ćelije, ali se pod određenim eksperimentalnim i fiziološkim uslovima mogu razviti u neke druge tipove ćelija. Iako se one sve zovu matičnim ćelijama, ipak se dele na nekoliko vrsta. Prva podela je prema "potentnosti", tj. sposobnosti deljenja i daljeg razvijanja, a druga prema njihovom poreklu.
Prema toj drugoj podeli matične ćelije se dele na adultne i embrionalne. Adultne ćelije mogu se izdvojiti iz tela odrasle osobe, deteta i pupčane vrpce. Ovaj tip matičnih ćelija može se diferencirati u druge srodne vrste ćelija. Embrionalne matične ćelije dobijaju se iz unutrašnje mase ćelije blastocita - rani stadijum embriona. Naime, nekoliko dana nakon oplodnje embrion poprima oblik šuplje lopte - blastocita, u čijoj unutrašnjosti se nalaze embrionalne matične ćelije. One imaju sposobnost diferenciranja u sve tipove ćelija, pa čak i u organizam. Dokaz tome je postojanje identičnih blizanaca. Humane embrionalne matične ćelije prvi put su izolovane 1998. godine, dok se adultne proučavaju još od 1960. godine.
(M. M.)
Izvor:
http://www.kurir-info.co.yu/Arhiva/2005/decembar/17-18/V-07-17122005.shtml 17. i 18. decembar 2005.