Venska cirkulacija – krv koja se "penje"Vene su krvne žile koje krv punu otpadnih proizvoda metabolizma i ugljicnog dioksida sakupljaju iz najudaljenijih dijelova našeg tijela i vracaju je prema srcu. Time je kretanje krvi u venama suprotno djelovanju sile teže što pogoduje pojavi poremecaja venske cirkulacije.
U venama krv, dakle, tece u suprotnom smjeru nego u arterijama, pa vracanje krvi u srce ovisi o složenom mehanizmu tzv. mišicno-venskoj pumpi, koji je “tjera” od periferije prema ishodišnom mjestu cirkulacije – srcu.
Vene nogu dijele se na duboke i površinske. Duboke vene smještene su, kao i što im ime kaže, u dubini nogu, izmedu mišica koji su im snažna potpora. Površinske vene se nalaze ispod same kože, u masnom potkožnom tkivu i njihova se mreža uglavnom dobro vidi. Kako su smještene u potkožnom masnom tkivu koje nije cvrste grade, kod opterecenja i oštecenja venskih zalistaka nastaju promjene koje se primjecuju kao proširene vene.
Pocetak vec u mladostiProširene vene (varikoziteti) pripadaju najobicnijim i relativno najcešcim upadljivim promjenama na nogama te ih je vrlo lako uociti na prvi pogled. Proširene vene i sitne venice najcešce se primjecuju vec u mladosti, da bi tijekom života pod utjecajem raznih cimbenika došlo do pogoršanja vec postojeceg stanja. One se javljaju najcešce u trudnoci, nadalje zbog prekomjerne tjelesne težine i kod obavljanja odredenih zanimanja.
Gotovo 30% osoba starijih od 25 godina ima problema s venama. Ružne, a cesto i bolno proširene vene potkoljenice obicno se javljaju izmedu 30. i 40. godina života, ponekad i ranije. Žene oboljevaju cetiri puta cešce nego muškarci, a broj oboljelih se povecava sa starenjem. Tako nakon pedesete godine proširene vene ima svaka druga osoba.
Proširene ili “popucale kapilare” za žene su oduvijek predstavljale ponajviše estetski problem. To su medicinski poznate venektazije, plavoljubicaste ili plavocrvene boje u obliku kista ili metlice, a nastaju zbog proširenja najsitnijih vena u koži ili potkožnom tkivu. Obicno su smještene oko skocnog zgloba te na natkoljenicama ili potkoljenicama. Danas se zna da pojava venektazija nije samo estetski problem, nego uvijek upucuje na opterecenje dubokog venskog sustava. Zbog toga je vec kod prvih znakova "popucalih kapilara" posebno važno preventivno djelovati, da bi se sprijecilo slabljenje funkcije dubokih vena.
Zašto nastaju proširene vene?Proširene vene uglavnom se javljaju zbog nasljedne slabosti u gradi stijenke vena. Ta se slabost proteže i na venske zaliske, Slabo gradene vene nisu sposobne izdržati tlak koji se javlja u žilama pri naglom porastu trbušnog tlaka (kašljanje, dizanje tereta ili drugi naporni rad). Porast unutarnjeg tlaka u venama slabi njihove stijenke, a njihovi oslabljeni zalisci više ne uspijevaju sprjeciti zaostajanje krvi. Krv se vraca natrag u venu, pa se ona širi, grci, natice...... Vene se proširuju, produljuju i savijaju, javljaju se cvorovi.
Da u razvoju varikoziteta prirodeni, nasljedni cinitelji imaju veliki ulogu, govori i cinjenica da se proširene vene cesto pojavljuju kod clanova iste obitelji. Kod osoba sa slabošcu vezivno tkiva istodobno se javljaju ravna stopala, skolioza, kila, mlohavost i spuštenost trbušne stijenke te hemoroidi. Pojavi proširenih vena pogoduju starost, poslao kod kojeg se dugo stoji ili sjedi, trudnoca i prekomjerna tjelesna težina. Do proširenih vena mogu dovesti i razlicita oboljenja srca ili pluca, bolesti jetre i tumori.
Kako prepoznati simptome popuštanja venske cirkulacije?Osobe s proširenim venama cesto se žale na “umorne i teške noge”, bolove u potkoljenicama, peckanje i svrbež. Zahvacena noga obicno je i otecena. Smetnje se pojacavaju na toplini, a popuštaju tek nakon duljeg mirovanja u ležecem položaju. Komplikacije kod tako promijenjenih vena su ceste i mogu se javiti kao: upale (tromboza i tromboflebitis), stvaranje rana (ulkus) i krvarenje. U proširenim venama lako nastaju ugrušci (trombi), a upale secesto vracaju. Trombi se lako mogu otkinuti krvotokom dospijeti u pluca i izazvati po život opasnu plucnu emboliju.
S vremenom, zbog zastoja krvi, strada i slabo ishranjena koža koja poprima smedu boju, postaje grublja i hrapava, a kapilare u njoj postaju propustljivije. Za nastanak otvorene rane dovoljna je i najmanja ozljeda. Noga je stalno otecena. Razvija se stadij kronicne venske insuficijencije.
Kada govorimo o poremecajima venske cirkulacije ne možemo zaobici problem hemoroida. Prema podacima iz klasicnih medicinskih udžbenika, hemoroide se opisuje kao proširene vene analnog podrucja.
Vene smještene ispod same kože na rubu vanjskog analnog otvora tzv. “vanjski hemoroidi” cesta su bolest suvremenog covjeka. Svrbež, osjecaj pecenja, vlaženje, bolovi ili krvarenje u predjelu cmara su cesti simptomi vezani za zastoj krvi u tim malim kožnim venama. To se zbiva pri vecem naporu, pražnjenju crijeva ili dužem sjedenju.
Važnost prevencijePocevši od pojave prvih znakova proširenau vena, mora se zapoceti s mjerama koje ce usporiti njihov razvoj, a time i sprjeciti daljnje komplikacije. Opca preventivna mjera je prije svega izbor zanimanja koje ne zahtijeva naporan rad u stojecem položaju. Prevencija znaci i dovoljno tjelesne aktivnosti, pogotovo one koja pojacava rad mišicne pumpe nogu. To su hodanje, vožnja biciklom ili plivanje. Zdrava i lagana prehrana najbolji je nacin održavanja dobrog opceg stanja, a time i cirkulacije krvi. Treba jesti mnogo voca i povrca koji pospješuju rad crijeva, jer sadrže mnogo vlakana.
Zatvor djeluje negativno jer nadutost crijeva može usporiti cirkulaciju krvi, pa time pridonijeti pojavi proširenih vena, posebno “vanjskih hemoroida”.
Namirnice koje sadrže cešnjak, vitamin E povoljno djeluju protiv nakupljanja krvnih plocica, a time i protiv opasnosti od stvaranja ugrušaka.
Od opcih mjera preporucuju se svakodnevno nošenje elasticnih zavoja ili elasticnih carapa, podizanje nogu pri sjedenju i dovoljno hodanja te izbjegavanje dugotrajnog stajanja.
Važno je pripaziti na tjelesnu težinu jer debljina stvara povecani pritisak u nogama i pogoršava stanje. Velika toplina neprijatelj je dobre cirkulacije jer širi krvne žile. Treba izbjegavati tople kupke i izlaganje vena suncu. Pogoduje im hodanje u plitkoj vodi do koljena i tuširanje mlakom vodom.
Divlji kesten – dobrobit za vene
Upravo je lijecenje proširenih (varikoznih) vena dobar primjer kako fitoterapija može postati nadopuna standardnim metodama lijecenja. Divlji kesten, biljka odavno poznata i upravo obljubljena u narodnoj medicini i danas se nakon brojnih znanstvenih provjera s velikim uspjehom koristi za prevenciju i lijecenje bolesti vena.Glavni sastojak suhog ekstrakta sjemena divljeg kestena je složena smjesa spojeva nazvana escin. Za escin je dokazano tonizirajuce djelovanje na vene, pa se njegova prava vrijednost vidi u smanjivanju otoka i protuupalnom djelovanju. U kombinaciji s rutozidom, takoder biljnom supstancijom, smanjuje se propusnost i pucanje kapilara.
http://www.fidifarm.hr/?PiID=143&ItemSubID=22&back=22