Emocije

[raca]

Sta su emocije?

Emocije su doživljaji izazvani nekom vanjskom ili unutarnjom situacijom, karakteristične su prvenstveno po tome što su većinom ugodne ili neugodne. Emocije se razlikuju po intenzitetu (jake ili slabe); hedonističkom tonu (ugodne ili neugodne); i poticaju ka aktivnosti («aktivirajuće» ili «inhibirajuće»).
......................................

Sve emocije su korisne, čak i one negativne

Oduvek su se ljubav, radost, tuga, bes pripisivali stanju duše u kome veliku ulogu igra srce. Nepopravljivi romantičari će se razočarati kada čuju da srce, zapravo, nema ništa s osećanjima. Tu sive ćelije mozga igraju glavnu ulogu. Svako osećanje, bilo pozitivno ili negativno, polazi iz glave.

U mozgu postoji određena regija koja se zove „emotivni mozak“, koja prima spoljne impulse, prerađuje ih i aktivira telo. Na primer, ako osetimo strah, ili bežimo ili nam se noge parališu. Kad smo zaljubljeni, srce nam brže kuca.

Podela osećanja:
Postoje takozvane primitivne emocije, kao što su strah, seksualno uzbuđenje ili bes. Složena osećanja su samilost, kajanje, ljubav...

Primitivne emocije su pod kontrolom amigdale, malog nukleusa sive mase, koja se nalazi u unutrašnjosti limbičkog sistema mozga. Posle povreda tog dela mozga, čovek više ne može da oseti „prvobitnu“ emociju, strah, ali je zato u stanju da oseti sreću ili ljubav.

Za slozene emocije, koje su se razvijale u kasnijem periodu evolucije, verovatno je da pored limbičkog sistema i hipotalamusa interveniše i frontalni deo kore velikog mozga

Čemu služe emocije

Anksioznost i zabrinutost - Služe da se predvidi neka opasnost ili nemio događaj, i da budemo spremni da odreagujemo na vreme.
Bes i srdžba - Pomažu da se odbranimo, da ne dozvolimo da nas neko zlostavlja.
Tuga i melanholija - Potrebne su nam da bismo mogli da preživimo šok od gubitka.
Strast i nežnost - Neophodni su u stvaranju jakih i trajnih veza. Sa evolutivne tačke, garantuju produžetak vrste.
Entuzijazam i polet - Neophodni su da bismo ostvarivali dobre rezultate na poslu, u sportu itd.
Gađenje i prezir - Čuvaju nas od situacija i osoba koje smatramo negativnima.

Ceo tekst: Zena.blic

[raca]

Neraspoloženje podstiče pamćenje

Neraspoloženje pozitivno može da deluje na ljude jer tuga poboljšava pamćenje, jača sposobnost procene drugih ljudi i čini nas manje lakovernima.

Studija, koju je vodio psiholog Joseph Forgas sa Univerziteta Novi Južni Wales, pokazala je da su ljudi sa negativnim raspoloženjem kritičniji te da se više brinu za svoju sredinu i druge ljude. Oni koji su uvek raspoloženi i nasmejani skloni su da veruju u sve šta čuju.
"Dok pozitivno raspoloženje jača kreativnost, fleksibilnost i saradnju, negativno raspoloženje podstiče temeljno razmišljanje i obazrivost prema spoljnjem svetu", navodi Forgas.

"Naše istraživanje je pokazalo da tuga podstiče strategije procesuiranja informacija koje su prilagođenije zahtevnim situacijama", dodaje Forgas.

Studija je isto tako pokazala da su ljudi lošeg raspoloženja manje skloni donošenju naglih odluka utemeljenih na rasnim ili verskim predrasudama te da su manje skloni greškama kad se od njih traži da rekonstruišu neki događaj kojem su prisustvovali.

Ceo tekst: Stetoskop

[naca]

Dobro raspoloženje za dobro zdravlje

Zdravo je da budete dobro raspoloženi! To potvrđuju i moderna ispitivanja mozga. Ko se neprestano trudi da poboljša svoje raspoloženje, doprinosi i poboljšanju svog i fizičkog i mentalnog zdravlja, kaže Julia Umek, bečka psihologinja.

Lepe i prijatne misli
Raspoloženje nije ništa drugo do harmonična interakcija neurotransmitera, tj. naših hormona sreće. Prijatne i lepe misli mogu da vam poprave raspoloženje.

Raspoloženje se ogleda i kroz držanje tela. Istraživanja neurobiologa pokazuju da osobe koje udahnu duboko, isprave kičmu, izbace grudni koš, puste ramena da malo „padnu", isprave glavu i opuste mišiće lica poprave svoje rapoloženje jer mozak misli da je osoba dobro rapoložena. To vas s druge strane za druge ljude čini simpatičnom i privlačnom osobom i ispunjava vas pozitivnom energijom.

Smeh je uvek odličan pokretač dobrog raspoloženja. Ljudi se radije druže sa nasmejanim osobama i više im i veruju, nego osobama koje su namrgođene. Osmeh na licu ili pak smeh od srca, kao što ga viđamo kod male dece, dugoročnije popravljaju raposloženje.

Od ranog jutra morate da „radite" na svom dobrom raspoloženju. Ko sebi već od ranog jutra dobro čini i izbegava da „ustane na levu nogu", tj. ko sebi, na primer, u život uvede neki dnevni ritual koji mu prija, taj svoj dan počinje dobro raspoložen.

Iskoristite prednosti sunca
Sunce, kao i sama godišnja doba i određeni praznici mnogo utiču na naše raspoloženje. Božićni i novogodišnji praznici kod mnogih ljudi izazivaju loše raspoloženje.

Važno je da svaki trenutak maksimalno iskoristite i da se u mislima uvek okrenete budućnosti koja život može da promeni na bolje. Naše misli i osećanja utiču na naše mentalno zdravlje. Omiljena misao za dušu koja će momentalno poboljšati naše raspoloženje jeste: „Kome sam na čemu zahvalan/na?"

 ceo tekst : Nadlanu

[naca]

Prijatne i lepe misli mogu da vam poprave raspoloženje.

I ja lepo budem raspoložena,a onda ulete poneki,i svojim večitim negativnim razmišljanjima i stalnom kuknjavom,sve moje dobro raspoloženje odnesu...

[raca]

Eh, ljudi sa niskom emotivnom inteligencijom ne osecaju tudje emocije. Takve osobe skoro nikad ne nauce da se smeju, vole, postuju druge...

[raca]

Emocije za 21. vek
21.01.2010

Možete li nabrojati 6 osnovnih emocija? Ljudi će uvrstiti ili izbaciti vrlo različite osećanja ali, moderna psihologija i psiholozi su jedinstveni: radost, žalost, ljutnja, strah, iznenađenje i gađenje
.
To je “velikih 6”, emocije koje odražavaju izraz lica - one koje izražava baš svaki pojedinac na svetu s istim dramatičnim i karakterističnim facijalnim ekspresijama. One su nam do sad bile od najveće pomoći ali moderno doba i s njim povezani izazovi zahtevaju izražavanje i nekih drugih.
Evo 5 najčešće spominjanih emocija modernog doba:

1. Osećaj uzvišenosti
Slušajući govor koji vas ponese do osećaja uzvišenosti dovodi do stimulisanja mišića grla i vrata i pri tom se oslobađa hormon oksitocin koji uzrokuje topli, umirujući osećaj - upravo onaj koji se povezuje s osećajem uzvišenosti.

"Oksitocin nas ne tera da delimo novac humanitarnim organizacijama, niti da pomažemo nepoznatoj osobi kojoj je stao automobile, već podstiče želju za dodirivanjem, grljenjem te nam pomaže da budemo otvoreniji i iskažemo više poverenja drugima," zaključio je prof. Haidt.

Osećaj uzvišenosti je relativno redak, ljudi ga osete manje od jedanput nedeljno iako postoje velike razlike među pojedincima.
2. Osećaj radoznalosti / zainteresovanosti
Zainteresovanost je možda teže uočiti od straha ili radosti, ali ipak ima oznaku osnovne emocije - vlastiti karakteristični izraz lica.

Ovaj osećaj suprotnost je strahu i teskobi koju osećamo u susretu s nepoznatim. Umesto toga zainteresovanost nas tera da upoznamo nepoznato i da intelektualno napredujemo.

Zainteresovanost zaslužuje status među temeljnim emocijama i po još jednom kriterijumu - može da poprimi patološki oblik. Primera radi, preterani strah može dovesti do panike ili hronične teskobe dok previše interesa rezultira kompulzivnim, ponavljajućim ponašanjem.
3. Zahvalnost
Zahvalnost nema vlastiti izraz na licu, iako će verovatno rezultirati osmehom ili možda blagim spuštanjem glave. Osim toga, značajan je uticaj kulture pa se iskazivanje razlikuje na zapadu i istoku.

Ovaj osećaj tera nas da priznamo i uzvratimo dobročinstvo ili pokažemo pažljiv gest. Ovde se ne radi samo o uzvraćanju usluge.
Sara Algoe sa Univerzitata North Carolina u Chapel Hillu, ustanovila je da zahvalnost još dublje poezuje parove. Osećaj zahvalnosti signalizira nam da osobu treba da upoznamo bolje jer će nas podržati i u budućnosti. Kad se jednom dobro upoznate ili postanete par, osećaj zahvalnosti podseća nas koliko je osoba s kojom smo odlična za nas.
4. Ponos (emocija s dva lica)
Arogantni osećaj ponosa u nekim kulturama svrstava se u smrtne grehe. Ponos može biti i plemenit - u slučaju da dolazi nakon nekog vlastitog dostignuća i zaustavlja se na nivou samopoštovanja. Jessica Tracy, psiholog sa Univerziteta British Columbia (UBC) u Vancouveru zato razlikuje "hubristički ponos" i "autentični ponos".

Ponos se razlikuje od temeljnih emocija i po tome što je samosvestan. Poput srama, krivice i nelagodnosti on zahteva osećaj samosvesti i sposobnost vlastite procene.

5. Zbunjenost
Svi smo je osetili ali teško je opisati zbunjenost. Dacher Keltner sa Univerziteta California, Berkeley sugeriše da je zbunjenost "osećaj da nam okolina daje nedovoljno informacija ili da su one kontradiktorne".

Jedna studija je pokazala da je po prepoznatljivosti među svakodnevnim izrazima lica zbunjenost druga po redu - odmah nakon radosti.
Zbunjenost nas podstiče na intenzivnije razmišljanje i skupljanje dodatnog znanja te podstiče društvene odnose što je po mišljenju nekih naučnika savršena emocija za 21. vek. 

Ceo tekst: Stetoskop

[raca]

Izražavanje ljutnje umjesto šutnje ili nekontroliranog bijesa
Sačuvajte hladnu glavu

S obzirom na to da izražavanje ljutnje često nije društveno prihvaćeno, mnogi nisu naučili kako izaći na kraj s tim osjećajem. Mnogim je osobama problem uopće izraziti ljutnju, pa dok jedni šute i postaju kandidati za hipertenziju, tj. visok krvni pritisak, probleme s probavom i štitnjačom, drugi skloni žestokom izražavanju ljutnje preuzimaju povećan rizik za srčane bolesti i moždani udar. Osobe koje su često ljute trebale bi se pitati zbog čega je ljutnja način ponašanja koji kod njih prevladava i žele li s tim nastaviti? Ljutite osobe nisu bogzna kako poželjno niti ugodno društvo. Uvijek ima vremena naučiti izraziti osjećaje i misli razumno, ne potiskivati ih, ali niti vrijeđati, jednostavno izraziti svoje potrebe i mišljenje jer na to svaka osoba ima pravo.

Korak nazad
Učinkovito »hlađenje« gnjeva poželjno je jer osoba tako postupa konstruktivnije. Ako nemate drugi način, odmaknite se, doslovce, tjelesno od onih na koje ste ljuti i brojite do deset uz mirne, duge udisaje i izdisaje. Možete se odmaknuti i otici desetak minuta.

Gubljenje samokontrole
Ljutnja može biti kontrolirana i nekontrolirana. Dok osobe koje spadaju u prvu skupinu znaju reći što ih muči, izraziti svoj stav i držati kontrolu nad svojim ponašanjem, mislima i riječima, nekontrolirana ljutnja je stanje u kojem osoba ne vlada vlastitim emocijama, sklona je vrijeđanju i agresiji, gubi nadzor nad ponašanjem.

Ceo tekst: Novilist

[ZlaZhenaBG]

Eh, ljudi sa niskom emotivnom inteligencijom ne osecaju tudje emocije. Takve osobe skoro nikad ne nauce da se smeju, vole, postuju druge...

Pazi, treba biti empatican ali do odredjene granice. Ljudi to ponekad znaju da zloupotrebe. Ja sam vrlo pazljiva sa tim, saslusam, eventualno dam svoje vidjenje stvari ali ne dam da me uvlace u svoje probleme. Nisam specijalista i ne znam kako ko moze da reaguje..

[raca]

Kako smo vec u temi Empatija napisali

Empatija nije
-aktivno stapanje sa drugom osobom
-„razumeti“ osećanja i potrebe drugih brkajući pri tome sebe i druge (ne postoji jasna granica JA-TI)
-osećati (razumeti) za druge
A empatija jeste
-razumeti osećanja i potrebe drugih razlikujući pri tome sebe od drugih  (postoji jasna granica JA-TI)
-osećati (razumeti) druge
-odsustvo svakog ličnog interesa i vrednovanja

Ako je ikako moguce, pozeljno bi bilo postupati u tim granicama. Na taj nacin cemo sa drugim osobama ostvariti korektne odnose i onda mislim da nebi trebalo ni dolaziti do mnogih nesporazuma u koje mozemo biti uvuceni.

[raca]

Sjećanjem na prošlost do bolje i sretnije sadašnjosti

Nostalgija pomaže ljudima da se osjećaju dobro jer dok se prisjećaju prošlosti, popravlja im se raspoloženje te se jačaju društvene veze.

Ljudi se radije prisjećaju prošlosti nego što planiraju budućnost, pokazuje studija Standard Lifea, a stručnjaci tvrde da upravo prisjećanje može dati smisao životima koji im se čine dosadni. Nostalgija im pomaže da se osjećaju dobro jer dok se prisjećaju prošlosti, popravlja im se raspoloženje, povećava samopouzdanje te se jačaju društvene veze.
- Budući da je većina dana ispunjena rutinskim aktivnostima, koje su uglavnom beznačajne, nostalgija nas podsjeća kako su naši životi važni, da vrijedimo, da imamo dobre odnose s drugima, da smo sretni i da život ima svrhu - kaže psiholog Clay Routledge. Nostalgija je jedna od osnovnih ljudskih emocija, a ne nešto što se može promijeniti preko noći, ističe dr. Tim Wildschut sa Sveučilišta Southampton. Stoga nekoliko minuta sanjarenja na dan o pobjedničkom golu za školsku momčad, pustolovnom izletu ili pobjedi u “školici” pomažu ljudima da se lakše nose sa sadašnjošću.
Tehnologija također pridonosi uživanju u prošlosti. Na internetu ljudi pronalaze brojne stranice posvećene njihovim omiljenim bendovima iz mladosti, a televizijski programi repriziraju njihove omiljene serije.

Ceo tekst: 24sata.hr

[raca]

Kako živjeti s tugom
Autor:S. Šaban, dipl. ing. (12/09)

Pomoć u svladavanju potištenosti je korisna, katkad i nužna, ali odlučujuće korake čovjek ipak mora učiniti sam
Svatko je u životu barem nekad bio tužan. Činilo se da je taj osjećaj trajao vječno, iako obično traje od nekoliko sati do možda nekoliko dana. Dublji, jači i dulji osjećaj tuge naziva se potištenost (depresija).
Prije 2500 godina ljudi su tugu nazivali "crna žuč" ili melankolija, a o njoj je pisao i Hipokrat. Bila je shvaćana kao i druge bolesti, poput dizenterije, bolesti pluća i sl. Tuga je jedan od brojnih ljudskih osjećaja kad čovjek izgubi nešto važno ili je razočaran. I kad je osamljen, čovjek se često osjeća tužnim, i tada mu se svijet čini mračnim i neprijateljskim, ništa ga ne može potaknuti da gleda unaprijed te gubi uobičajene dobre osjećaje. Tuga u čovjeku stvara osjećaj kao da stalno plače, a često izaziva i suze, koje imaju učinak olakšanja i teško ih je zaustaviti. Osjećaj usamljenosti stvara potrebu za društvom kako bi se osjećaj tuge podijelio, a kroz razgovor o njezinim uzrocima postiglo olakšanje, što čovjek tada osjeća kao skidanje tereta s leđa.
Osjećati tugu katkad je posve prirodno, a razlozi mogu biti različiti... Najčešći razlozi tuge su gubitak ili razdvajanje, teške promjene ili razočarenja zbog nečega, ili problemi u međusobnim odnosima.

Gubitak i razdvajanje
Najčešći uzrok tuge. Vrlo je tužno izgubiti nekoga tko vam mnogo znači. Smrt u obitelji ili smrt prijatelja izaziva dugotrajan osjećaj tuge. Gubitak voljene osobe zbog smrti stvara ne samo osjećaj tuge, nego i boli, kao najdublji oblik tuge. Druga vrsta tuge nastaje razdvajanjem, rastavom i također je gubitak kojeg čovjek, unatoč shvaćanje, teško prihvaća. I ovaj osjećaj tuge ostaje vrlo dugo.

Promjene
Osjećaj tuge izazivaju promjene zbog napuštanja nečega ili nekoga, npr. preseljenjem u drugi grad ili zemlju, promjenom radnog mjesta ili škole, napuštanjem starih prijatelja i znanaca. Odlazak braće ili sestara iz obitelji ili iz mjesta stanovanja također stvara osjećaj tuge.

Razočarenja
Razočarenja zbog rezultata u sportu, školi, poslu, ili nepozivanja na neki susret može kao prirodnu reakciju izazvati osjećaj tuge. Koliko će taj osjećaj biti snažan, ovisi o odnosu veličine gubitka ili razočarenja prema očekivanju.

Odnosi
Dobri odnosi s okruženjem u većini slučajeva donose sreću i zabavu u životu. Ali napetosti, sukobi, povrede osjećaja, nerazumijevanje ili prekidi u važnim odnosima mogu izazvati tugu.

Kada je tuga problem?
Ljudi koji su potišteni to vrlo često i ne uočavaju. Najčešće okolina prva primijeti promjene. Potištene osobe za prevladavanje osjećaja katkad pribjegnu konzumaciji alkohola i droge.

Pomoć i samopomoć
Prvi je korak sigurno opušten razgovor o problemima i traženje pomoći stručne osobe. U mogućnosti liječenja ubrajaju se i određena farmakološka sredstva.
Stara grčka medicina još od Hipokratova vremena poznaje blagotvoran učinak kantariona u liječenju psihijatrijskih poremećaja.
Uz farmakološku terapiju poželjne su psihoanalitičke ili hipnoterapijske metode, koje sigurno znatno popravljaju stanje, kao i samopomoć.
Svaki čovjek, koji je svjestan stanja svoje potištenosti, može sebi itekako pomoći u prevladavanju tog stanja, kako bi se mogao lakše nositi s teretom svakodnevice.
 
Važno je biti uporan u dobivanju potrebne snage za ostvarivanje svojih ciljeva. U početku ciljevi trebaju biti manje zahtjevni, ali ih valja strpljivo provoditi svakodnevno, korak po korak. Za svako ostvarenje ciljeva trebate si čestitati i nagraditi se, jer to je put izlaska iz sjene potištenosti.

Ceo tekst: Vasezdravlje

[raca]

Pokažite ljutnju - to je zdravo!

Iako su vas verovatno od malih nogu učili da ne smete javno da iskazujete ljutnju, najnovije istraživanje pokazuje da je to zapravo zdravo!

Gubitak samokontrole i jasno iskazivanje ljutnje je zdravo, jer smanjuje nivo stresa, pokazuje najnovije istraživanje.

To je još jedna potvrda tvrdnji psihologa da potiskivanje emocija nije dobro, jer se tako narušava mentalno zdravlje.

Izražavanje ljutnje poboljšava protok krvi do dela mozga koji je zadužen za osećaj sreće. Ta reakcija se pozitivno odražava i na telo koje se prilikom izražavanja emocija bolje nosi s hormonima stresa.

Istraživanje je, međutim, pokazalo da konstantan osećaj ljutnje ozbiljno narušava zdravlje. Stoga tu i tamo smete da "puknete", jer će to pozitivno delovati na vas, ali nemojte da vam to pređe u naviku, da ne biste imali zdravstvenih problema.

Ceo tekst: B92

[naca]

Bes je krivac za bolesti

Nova istraživanja otkrivaju da i nakon svađe bes ostaje zabeležen u organizmu, i to u povišenom krvnom pritisku.
Takođe, krvni pritisak raste i prilikom prisećanja na scene iz svađe. U istraživanjima Univerziteta u Kolumbiji i Kaliforniji navodi se da ljutnja povećava rizik za bolesti srca jer hormoni stresa začepljuju krvne sudove, povišuju krvni pritisak i ubrzavaju rad srca.

Evo nekoliko simptoma koji upućuju na zaključak da je vaš bes (možda) van kontrole:

- Delimično ili potpuno ste prekinuli odnose sa nekim članom familije ili bliskim prijateljem.
 
- Teško vam je da se opustite ili zabavite. Udaljili ste se od ljudi koji su vam nekada bili bliski i aktivnosti u kojima ste nekada uživali. Razlog? Previše vas nerviraju ili su naporni.

- Trpite kritike drugih zbog načina na koji reagujete na stresne situacije?

- Svoje zdravstvene tegobe (učestala glavobolja, hronična slabost, depresija, bolovi u vratu i leđima) povezujete sa hroničnim stanjem stresa.

Neki ljudi bes ispoljavaju otvoreno, vikanjem ili svađom, a neki skrivaju negativna osećanja.

Međutim, i prikriven bes može da se ispolji na indirektan način i to u formi konstantnog prigovaranja, ogovaranja... Prekomerno uživanje u piću ili u hrani, takođe je čest oblik ublažavanja osećanja i borbe protiv prigušenog besa. Naravno, gušenje negativnih osećanja može da ugrozi zdravlje.

ceo tekst : B92