Neuropsiholoske promjene kod MS – aMS je kronična bolest koja stvara ireverzibilna oštećenja na tijelu, ali ima odraz i na psihičku stabilnost oboljelih, stoga posebnu pažnju u razumjevanju proživljavanja tih bolesnika treba posvetiti psihičkim čimbenicima.
Naime, oboljeli od MS-a suočeni su s gubitkom zdravlja, što je jedan od najvećih gubitaka, a izaziva intenzivnu stresnu reakciju.
Nadalje, spoznaja bolesti dovodi do intenzivnih emocionalih reakcija poput straha, anksioznosti, zabrinutosti, depresivnosti.
Spoznaja bolesti stoga može biti pogodno tlo za razvoj psihičke krize. Ako se razvije psihička kriza, depresivni poremećaj ili su izraženi neki drugi simptomi, potrebno je obratiti se psihologu ili psihijatru.
Najčešće i najizraženije emocionalne poteškoće koje oboljeli prepoznaju kod sebe su;
* potištenost, utučenost, žalost
* umor i iscrpljenost
* unutarnja napetost
* seksualne disfunkcije
* kognitivne smetnje
Najčešće psihičke reakcije koje prate MS su:
* depresija (reaktivnog tipa)
* anksioznost
* emocionalna labilnost
* psihosomatske smetnje
Treba istaknuti da nije utvrđena čvrsta povezanost između težine bolesti i psiholoških reakcija, što znači da osoba sa umjerenim smetnjama u fizičkom smislu može imati teže psihičke posljedice i obrnuto, osoba sa većim fizičkim i kognitivnim onesposobljenjem, može se dobro nositi sa bolešću.
Anksioznost je najdominantniji psihološki simptom u početku bolesti, kada postoji neizvjesnost glede dijagnoze i prognoze.
Seksualne smetnje su često prateći simptom MS-a , a javljaju se u oko polovice oboljelih. Oboljeli izražavaju nižu razinu seksualne aktivnosti, nižu razinu seksualnog zadovoljstva i zadovoljstva vezom, a povećanu vezu seksualne disfunkcionalnosti. Često se ponašanje očituje kroz sniženu razinu samopoštovanja i seksualnog imagea. Kod žena one se najčešće očituju kroz smanjenje libida i poteškoće orgazma. Kod muškaraca izraženije su poteškoče erekcije. Osim seksualnih smetnji, mogu biti i prisutni i problemi kontrole sfinktera.
Posljedično, ovakvi problemi uključuju i afektivnu razinu, a mogu dovesti do niza emocionalnih reakcija, što upućuje na potrebu rješavanja problema i sa psihoterapijskog aspekta.
Preko 50% oboljelih ima kognitivne smetnje u dosjećanju, u recentnom pamćenju te u koncentraciji. Gotovo polovica oboljelih iskazuje smetnje u motorici, naročito u finoj motorici. Kod oboljelih se mogu pojaviti i drugi neuropsihološki poremećaji kao što su disfazije, disleksije, disgrafije, dispraksije.
Oboljeli od MS-a trebaju izgraditi novi, drugačiji životni stil koji je prilagođen njigovim mogučnostima, što je izuzetno težak zadatak.
Stoga je iznimno važna psihološka podrška, prije svega s ciljem lakšeg prihvaćanja i razumjevanja bolesti i faza kroz koje oboljeli prolazi te kako bi se djelovalo na aktivaciju unutarnjih snaga koje su kod oboljelih od MS narušen
Ceo tekst:
Sdmsh.hr