TRAGOM - Stručnjaci govore za Danas na početku javne rasprave o radnim verzijama novih zakona iz oblasti zdravstva
Potrebno dodatno usklađivanje sa standardima EU
Pojedina rešenja su u suprotnosti sa propisima većine zemalja Unije i nisu dovoljno precizna Autor: Jasmina Tomašević
Beograd - Prilikom izrade četiri nova zdravstvena zakona nije konsultovano Udruženje za medicinsko pravo Srbije, kaže za Danas Hajrija Mujović-Zornić, doktor medicinskog prava iz Instituta društvenih nauka.
Radne verzije zakona o transplantaciji organa, transplantaciji tkiva i ćelija, biomedicinski potpomognutoj oplodnji i zakona o transfuziji pripremilo je Ministarstvo zdravlja i u naredna tri meseca nalaziće se na javnoj raspravi. Cilj je uvođenje savremenih standarda u ovim oblastima rada i usklađivanje regulative sa propisima Evropske unije.
- Nismo konsultovani u izradi radnih verzija četiri zakona, objavljenih na sajtu Ministarstva zdravlja, ni kao stručnjaci, ni kao Udruženje za medicinsko pravo Srbije, a smatramo da je problematika suviše ozbiljna da ne bi bar bila prodiskutovana - kaže dr Mujović-Zornić.
Zakoni su, ukazuje naša sagovornica, prilično dugo pisani i bilo je krajnje vreme da ugledaju svetlost dana. U tom smislu, ona ocenjuje kao pozitivan napor radnih grupa Ministarstva koje su na njima radile. Zakoni jesu sadržajni, jer imaju veliki broj odredbi, što govori o velikom obimu posla. Ona napominje da bi za precizniju ocenu svakako bila neophodna veoma detaljna analiza.
Hajrija Mujović-Zornićsmatra da nije trebalo razdvajati regulativu o transplantaciji organa od transplantacije tkiva i ćelija, jer se time ponavljaju iste odredbe, osim što su u drugom od ovih zakona unete i odredbe o bankama ćelija. To je, smatra sagovornica Danasa, trebalo da bude poseban zakon samo o bankama matičnih ćelija, kao i da uključi i državne i privatne banke, što sada nije slučaj.
Govoreći o matičnim ćelijama, ona kaže da tu i nije rečo transplantaciji u pravom smislu, kako se u pravnoj literaturi objašnjava, veććelije potpadaju pod sličan režim kao i krv.
- Trebalo je da rešenja iz EU prilagodimo, i to ona većinska, a ne da stvaramo svoja specifična ili ako se tako radi, da to bude i posebno obrazloženo. Ujednačavanje sa propisima EU nikada ne može da bude stopostotno, ali treba slediti „većinska“ rešenja - smatra Mujović-Zornić.
Ona kaže da ovi zakoni, generalno, sadrže neke neprecizne formulacije. Tako, na primer, dok se u literaturi kod transplantacije pravi razlika između „davanja“ i „uzimanja“ organa, u radnoj verziji nacrta zakona o tome se govori „pomešano“. Takođe, izraz „službena tajna“ u članu 20 potpuno je pogrešan, jer službena tajna ima drugu konotaciju.
Naša sagovornica podseća da se u propisima „ranije govorilo o protivljenju za života, a sada o pristanku na transplantaciju i to pismenom“.
- Poznajući našu sredinu mislim da će novo zakonsko rešenje još više smanjiti šanse za veći broj transplantacija, jer ko će sad da daje pismene pristanke. Mislim da je staro rešenje bilo bolje - ocenjuje ona.
Dr Mima Fazlagić, ginekolog iz „Krajo sejv“, za sada jedine banke matičnih ćelija u Srbiji, koja je inače u inostranom vlasništvu, kaže da je iznenađena što se u Radnoj verziji zakona o transplantaciji tkiva i ćelija ne pominje mogućnost inostranih banaka, pogotovu jer Srbija još nema javnu banku.
- Za svaki uzorak matičnih ćelija iz pupčane vrpce traži se dozvola Ministarstva zdravlja, za koju je u praksi potrebno par nedelja. Za razliku od nas, Slovenci su, na primer, imali više sluha i takav zakon doneli za svega 20 dana. Pri tom, preuzeli su rešenja kakva većpostoje u EU i u istu kategoriju stavili i privatne i javne, domaće i strane banke matičnih ćelija - naglašava dr Fazlagić.
Zabranjeno postojanje surogat majkiRadna verzija zakona o biomedicinski potpomognutoj oplodnji (lečenju neplodnosti) zabranjuje mogućnost postojanja surogat majke, ali to još može biti promenjeno tokom postupka javne rasprave. Nema uniformnog rešenja ni u uporednim pravnim sistemima. S jedne strane, Holandija, Velika Britanija i Kanada ostavljaju mogućnost ženama, kojima je iz nekog razloga odstranjena materica, a sačuvani jajnici, da dobiju potomstvo, zahvaljujući surogat majci. Suprotno, u Nemačkoj, Austriji, Hrvatskoj i Sloveniji zabranjeno je postojanje surogat majki, koje dete začeto biomedicinski potpomognutom oplodnjom po rođenju daju drugoj osobi.
Izvor : Danas