Prelazak iz toplih u hladne dane važno je ispratiti adekvatnom ishranom
Sačuvajte vitalnost i dobro raspoloženje
Autor: E.B.

Promene u prirodi, prelazak iz toplih u hladne dane, jako je važno pratiti adekvatnom ishranom. Neke namirnice i način pripreme greju naš organizam, dok ga druge namirnice i način pripreme hlade. Prilagođavanje ishrane godišnjem dobu važno je za očuvanje zdravlja, održavanja imuniteta i dobrog energetskog nivoa. Namirnice slatko-ljutog ukusa tipične su za jesen, a mi vam predstavljamo pet najvažnijih jesenjih namirnica.
1. Kukuruz
Ova namirnica predstavlja pravu riznicu zdravlja. Izuzetno je bogata biljnim vlaknima, neophodnim za pravilan rad creva, puna je folne kiseline (vitamina B3). Za razliku od drugog voća i povrća, koje posle termičke obrade gube deo hranljivosti, u kukuruzu se, posle kuvanja ili pečenja, oslobađaju antioksidansi koji štite telo.
2. Kupus
Pored jedinstvenog i hrskavog ukusa, hemijski sastav glavice kupusa jednostavno je idealan: više od 90% kupusa čini voda, što znači da ga možete jesti u velikim količinama i da se svi hranljivi sastojci brzo i efikasno rastvaraju u organizmu. Kupus sadrži velike količine biljnih vlakana, vitamina C, ali i esencijalnih oligoelemanta, kao što su sumpor i kalijum.
3. Kesten
Za razliku od oraha i lešnika, plodovi kestena ne sadrže toliko masti u sebi, već se pre svega sastoje od ugljenih hidrata, skroba, a to ih čini idealnim za užinu koja podiže energiju. Takođe, kesten je bogat vitaminima B grupe, ali i vitaminom A i C, kao i mineralima - kalijumom, magnezijumom, sumporom i gvožđem. Međutim, pošto je kesten dosta kaloričan, jedite više kuvani, a manje pečeni kesten.
4. Jabuka
Nutricionisti često kažu da je jabuka kraljica voća jer je prepuna zdravih sastojaka. Ova voćka nema visoku energetsku vrednost, ali sadrži pektin koji u stomaku proizvodi osećaj sitosti, zbog čega je idealna za dijete. Jabuka sadrži i pravo malo bogatstvo vitamina i minerala, biljnih vlakana i, pored raširenog verovanja, gotovo je svejedno da li je jedete oljuštenu ili sa korom.
5. Bundeva
Meso bundeve obiluje beta-karotenom, supstancom koja se u telu pretvara u vitamin A, vitaminom C, vitaminima B kompleksa, kao i visokom koncentracijom gvožđa, kalcijuma, kalijuma i mangana. Bundeva se lako vari i nije kalorična. Semenke su joj ukusne, ali veoma kalorične, pune su belančevina i minerala, kao i veoma zdravog biljnog ulja sa omega-3 masnim kiselinama.
Protiv sezonske depresije
Prelazak iz vrelih i sunčanih letnjih dana u tmurne i kišovite dane izaziva kod mnogih melanholiju, tugu, pa i blagu depresiju. Bundeva i jabuka sadrže sastojke dovoljne da odagnaju sezonsku melanholiju, gubitak koncentracije i vrate vitalnost organizmu.
Bundeva je odličan izvor vitamina A i vrlo dobar izvor važnog antioksidansa, vitamina C. Zajedno, vitamini A i C jačaju imunološki sistem. Bundeva se ističe i sadržajem vitamina B grupe, posebno vitamina B1, B3, B6, te folne i pantotenske kiseline. Vitamini B grupe smatraju se antistresnim vitaminima jer nedostatak nekog vitamina iz grupe neretko može da izazove letargiju, anksioznost ili depresiju. Vitamini B grupe mogu imati relaksirajuće dejstvo, a poznato je i da je adekvatan status vitamina B u direktnoj sprezi s razvojem i očuvanjem mentalne funkcije čoveka.
Jabuka je dobar izvor vitamina C koji u saradnji s flavonoidom i fenolom, fitohemikalijama snažne antioksidacijske aktivnosti jača imunološki sistem i pomaže u borbi protiv virusa, bakterija i štetnog delovanja slobodnih radikala. Jabuka sadrži i vitamine B grupe, a od minerala su prisutni kalijum, kalcijum, bakar, gvožđe, magnezijum, mangan, selen i cink. Visok sadržaj glukoze i fruktoze opskrbljuje organizam energijom sprečavajući umor i gubitak koncentracije. Vjeruje se da sadrži i nešto serotonina zbog čega deluje pozitivno na raspoloženje, ublažava razdražljivost i pomaže pri uspavljivanju.
izvor