SOJA – DEFINITIVNO LJEKOVITA Ni o jednoj namirnici do sada nije napisano toliko članaka i knjiga kao o soji! Znalo se za njeno bogatstvo u proteinima i ulju, znalo se da sadrži neke tvari, ali se nije znalo ono što se danas zna a to je da je toliko ljekovita da bi ju trebalo uvrstititi u prehranu bez obzira kojem pravcu u prehrani pripadali. Novim otkrićima soja ulazi na popis funkcionalne hrane, tj. momentalno se nalazi između hrane i lijeka.. Od stočne hrane do lijeka dijeli nas samo desetak godina! Stavljanje soje u jelovnike svakodnevne prehrane zapravo je vrlo jednostavno. Ukratko, sprema se tiha revolucija iz soje!
META-ANALIZA POKAZUJE SVE!
Meta-analiza podrazumjeva suvremenu statističku metodu koja uzima u obzir rezultate velikog broja radova o nekom problemu objavljenih u određenom periodu vremena. Takvu je anallizu objavio u uglednom stručnom časopicu New England Journal of Medicine dr J. Anderson sa Sveučilišta Kentucky. Meta.analiza je osobito prikladna za ispitivanja na ljudima gdje je manji broj učesnika. Dakle, taj dr Anderson analizirao je 38 studija koje su bile provedene tijekom dvadesetak godina. Njega je zanimao odnos unosa sojinog proteina s jedne i razine masnoća u krvi s druge strane. Nedvojbeno je utvrđeno slijedeće; ako se konzumira sojin protein umjesto mesnog, značajno pada razina ukupnog kolesterola u krvi, tzv. LDL (opasnog) kolesterola kao i ukupnih masnoća. Ako znamo da su upravo to rizični faktori kada je u pitanju nastanak bolesti krvožilnog sustava a osobito srčanog i moždanog udara, ne treba biti previše mudar pa zaključiti što to u praktičnom smislu znači. To bi moglo jednostavno prelomiti i posljednje zagovornike mesne hrane odnosno proteina animalnog podrijetla!
Meta-analiza je pokazala slične rezultate od pokusa koji su izvršeni u Kanadi i Italiji. Važno je pripomenuti da su iz pokusa izdvojeni svi oni slučajevi inicijalne razine kolesterola ispod 200 i iznad 240 mg. Takav selektovni pristup potvrdio je ranije pretpostavke da što je razina inicijalnog kolesterola veća, veći će biti učinak sojinog proteina u spuštanju razine kolesterola u krvi! Tako će ljudi koji imaju vrlo visoku razinu opasnog (LDL) kolesterola, ko zumiranjem sojinog proteina imati redukciju od 24%, dok će osobe s nižom inicijalnom razinom imati redukciju od 8%. Rezultati su toliko dobri da im ne treba komentara!
LJEKOVITA DOZA SOJINOG PROTEINA
Ovakvi učinci su postignuti s dnevnim unosom od 47 grama čistog sojinog proteina, ali valja napomenuti da je čak 37% svih pokusa izvršeno s još manjim dnevnim unosom tj. s svega 31 gram. Prevedeno na kuhinjske mjere to oko 2 velike žlice sojinog izolata. Za svakodnevnu praksu kod osoba s opasnom razinom masnoća i kolesterola u krvi, preporučuje se za žene 50 grama a za muškarce 68 grama sojinog proteina. Moglo bi se reći i ovako; zamjena 60% ukupnog dnevnog proteina s sojinim proteinom, moglo bi donijeti dramatično poboljšanje svim ljudima s povišenim kolesterolom u krvi. Ako se pak uvođenje sojinog proteina u prehranu kombinira s preporukama Američkog udruženja za srce, koje kaže da se dnevni unos masnoća treba reducirati za 33% ukupnih kalorija, rezultati su – zagarantirani!
U Italiji, gdje se dijeta s sojinim proteinom već koristi u praksi, došli su do još jednog zanimljivog otkrića; ako se radi o genetski visokoj razini kolesterola – takav problem bolje odgovara na sojine proteine nego na redukciju masnoće u prehrani!
Pokusi provedeni na Sveučilištu u državi Ilinois pokazali su da dnevno konzumiranje 50 grama sojinog proteina smanjuje ukupni kolesterol bez spuštanja razine “dobrog” (HDL) kolesterola. Kada se iz dnevnih obroka oduzme pola doze tj. 25 grama sojinog proteina, spuštajući učinak je utvrđen kod osoba i s inicijalno većim kolesterolom od 240 mg.
ŠTO I KAKO DJELUJE – LJEKOVITO?
Ljekoviti učinci sojinog proteina se odnose samo na onaj protein iz sojinog zrna! Ne zna se zašto on ima svojstvo spuštanja razine kolesterola, ali se zna da druge komponente sojinog zrna (vlaknata struktura) tih učinaka - nemaju! Pa ipak situacija nije tako beznadežna; nedavni pokusi na majmunima daju naslutiti o kojim se tvarima radi. Kemijske supstancije pod nazivom IZOFLAVONI smanjuju mogućnost srčanog udara od stresa, a 2 podskupine supstanci su izdvojene kao naročito perspektivne; GENISTEIN i DAIDZEIN.. Skupina izoflavona podrazumjeva fitoestrogene (biljne spolne hormone). Tako primjerice Genistein svojom strukturom podsjeća na strukturu estrogena, pa se čak neki njegovi učinci mogu poistovjetiti s učincima ženskih spolnih hormona. To doslovce znači da bi se mogli primjeniti svugdje gdje se koriste estrogeni, a to je prije svega zaštita krvožilnog sustava, prevencija osteoporoze i nekih oblika raka! Ukratko, sprema se tiha revolucija iz soje! Hrana koja se u nas sve do nedavno koristila samo za prehranu stoke, a u svijetu se mukotrpno probiajala pored bogate trpeze na kojoj je dominiralo meso svih vrsta, možda će konačno osvanuti u punom svijetlu jer može produžiti ljudski život. Od situacije kod nas kada je soja bila samo stočna hrana pa do lijeka, dijeli nas samo oko 10 godina! To bi moralo značiti i medicinsku revalorizaciju vegetarijanske prehrane gdje je supstitucija mesa sojom, standardni postupak.
Premda su znanstvenici “zagolicani” do kraja, osobito kada se radi o raku dojke, način pozitivnog djelovanja je u sferi nagađanja i teoretoziranja. Možda je najbliže mišljenje da izoflavoni blokiraju receptore estrogena u mliječnoj žlijezdi, što onemogućava produkciju stanica raka dojke! Isto tako se misli da biljni estrogeni djeluju kao blokatori muškog spolnog hormona testosterona, koji “tjeraju” prostatu na rast tumora. Osim toga, izoflavoni usporavaju stvaranje sustava krvnih žilica na mjestima gdje ih nije bilo (angiogeneza) a to je prva faza u nastanku tumora. Bez obzira na spekulacije kako bi se ljekovite tvari mogle izolirati i pretvarati u tablete, ostaje pravilo da je izvorni sojin protein u svakodnevnoj prehrani -–najbolje rješenje.
IZVORI SOJINOG PROTEINA
Sastav cijelog sojinog zrna varira ovisno o sorti, ali se može uzeti da prosječno sadrži 38% proteina., 18% ulja i oko 15% vlaknaste strukture. Pravo je obilje gotovih proizvoda koji se mogu koristti u standardnoj prehrani. Najbolje je početi s sojinim mlijekom, koje se po ničem ne razlikuje od kravljeg osim po okusu. Navikli smo na miris i okus kravljeg mlijeka pa nam je sve ostalo – drukčije. Ali pokusi su pokazali da se dojenče navikne na sojino mlijeko jednako kao i na kravlje. Nemojmo zaboraviti da se neke najnapučenije zemlje svijeta (Indonezija, Malezija, Indija) hrane gotovo isključivo sojinim mlijekom i da oni tvrde kako je jedino pravo mlijeko – sojino! Postoji više varijanti sojinog mlijeka uključujući i fermentirani oblik – jogurt!
Sojino mlijeko sadrži isto (ili više) proteina kao što je slučaj kod kravljeg mlijeka, a za one koji ne podnose grašasti miris soje, postoje industrijski aromatizirani oblici ili je tehnološki stvar drukčije rješena i tada nepoželjnog mirisa više nema. Svaka veća čaša sojinog mlijeka sadrži 4-10 grama sojinog proteina. Svježe sojino mlijeko u nas plasira gđa Pejić iz Makronove i gđa Zlata Nanić iz Zrna. Možda treba reći da se u kulinarstvu sojino mlijeko koristi na bezbroj načina sve isto kao i kravlje mlijeko, naravno uključujući i pripremu kvalitetnih palačinki.
Slijedeći izvor sojinog proteina je sir od sojinog mlijeka (Tofu) koji je dobro znan vegetarijancima. Slično kao kod kravljeg mlijeka, dobiva se podsiravanjem sojinog mlijeka. Tzv čvrsti tofu sadrži oko 13 grama sojinog proteina u jednom pakovanju od 120 grama, a standardni oblik tofua sadrži oko 8% proteina. Zbog mogućnosti kvarenja tofu se drži u hladnjacima. Ne treba spominjati da je tofu idealan za kulinarsku obradu tj. možete ga peči, pohati, roštiljati, možete njime nadjevati tijesto ili čak od njega napraviti namaz za djecu. Ako spomenem da postoje body builderi koji troše tofu u obliku praha kao proteinski koncentrat, onda sam rekao sve ono najvažnije.
Sojino brašno i sojin koncentrat su slijedeći proizvodi s proteinom soje koji se u nas mogu dobiti primjerice u Gei ili drugim shopovima zdrave hrane. Mogu se dodavati u kruh, tijesto i druge proizvode a mogu se praviti pljeskavice u kombinaciji s povrćem i orašastim plodovima. Recepti za njihovu uporabu mogu se naći na internetu (Vidi: WEB “Zdrava hrana & Prehrana”).
Ako uz uporabu sojinog proteina pomognemo samo 10% onih bolesnika koji pate od povišenih koncentracija masnoća i kolesterola u krvi, mi smo zapravo ispunili svoju misiju.
Izvor:
http://hrana.com/ek/clanci/cla_23.htm