Tema: Sinkopa - nesvjestica

[Maca]

Sinkopa - nesvjestica


Definicija
Sinkopa označava kratkotrajan gubitak svijesti. Iako je ovo naizgled vrlo jednostavna definicija mnogi ljudi kada govore o sinkopi ili nesvjestici opisuju stanja kao pad bez gubitka svijesti, vrtoglavicu, gubitak vida itd. Vrlo je često neutralni svjedok događanja taj koji može dati pravi iskaz o tome što se doista zbilo.

Uzroci i mehanizam nastanka

Kardiovaskularni uzroci:
Primarni je poremećaj u smanjenom srčanom volumenu istisnute krvi koji sekundarno dovodi do smanjenog protoka krvi kroz moždane arterije koji je direktan uzrok gubitka svijesti.
Stokes - Adamsov sindrom je uzrokovan prolaznim aritmijama (poremećajima srčanog ritma), najčešće bradikardijom (usporenje srčane frekvencije) uslijed kompletnog atrio-ventrikularnog bloka provođenja. Osoba izgubi svijest i padne na tlo bez prethodnih ˝upozorenja˝, osim eventualnih palpitacija (osjećaja lupanja srca). Glavni znakovi su bljedoća kože i usporen često nepipljiv puls. Nakon nekoliko sekunda puls dobiva na brzini, koža se zacrveni i svijest se povrati. Napad se može ponoviti nekoliko puta dnevno i u bilo kojem položaju. Karakteristične za ove vrste napada su ozljede uslijed padova takvih bolesnika na tlo.
Slično kao što se sinkopa javlja kod usporenja pulsa (na ispod 30 - 35 otkucaja/min) i izrazito ubrzanje srčanog ritma je čest uzrok nesvjestice. Brzina srčanih otkucaja veća od 150 - 180/min može zbog skraćenog vremena punjenja srca krvlju u fazi relaksacije smanjiti srčani volumen istisnute krvi te uzrokovati sinkopu.
Ostali srčani uzroci sinkope uključuju: smetnje protoka istisnute krvi - sinkopa u naporu (aortalna stenoza), smanjeno punjenje srčanih klijetki (srčana tamponada), zapreke venskom utoku krvi u srce (trikuspidalna stenoza) i drugo.

Nekardiovaskularni uzroci:
Vasovagalna sinkopa je tipično potaknuta neugodnim fizičkim ili psihičkim podražajem (strah, bol, pogled na krv) ili predugim stajanjem u zatvorenoj, zagušljivoj prostoriji. Mehanizam nastanka je refleksno usporenje srčanog ritma i širenje krvnih žila na periferiji. Početak vasovagalne sinkope je postupan i često praćen mučninom, bljedoćom kože, hladnim znojenjem i zamagljenjem vida.
Ortostatska sinkopa - gubitak svijesti pri naglom ustajanju iz sjedećeg ili češće ležećeg položaja. Nastaje zbog neadekvatnog odgovora vasomotornih refleksa da povećaju krvni tlak. Češće se javlja kod starijih osoba, bolesnika s vegetativnom neuropatijom i pri predoziranju lijekovima za smanjivanje krvnog tlaka.
Sinkopa tijekom konvulzija (epileptičkog napada) ima nagao početak i povezana je s mišićnim grčevima, ugrizom jezika, inkontinencijom mokraće i stolice, te amnezijom o događaju poslije napada. Osim ovih još neki znakovi ukazuju na epileptički napad kao uzrok nesvjestice, to su: napad u snu ili u ležećem položaju, poznati okidači napada (gledanje TV, svijetla u noćnim klubovima), paraliza dijelova muskulature nakon napada, itd.
Sinkope uslijed metaboličkih poremećaja: hipoglikemija je najčešći uzrok sinkope kod dijabetičara, posebno onih koji se liječe inzulinom. Praćena je tremorom, osjećajem gladi i znojenjem. Hiperventilacija (ubrzano, duboko disanje) dovodi do kontrakcije krvnih žila mozga zbog niske razine ugljičnog-dioksida nerijetko rezultirajući sinkopom.
Situacijske sinkope:
Sinkopa tijekom kašlja - dugotrajni napadi kašlja znaju ponekad uzrokovati nesvijesticu.
Mikcijska sinkopa - obično se javlja noću kod muškaraca prilikom mokrenja.
Kompresija preosjetljivog karotidnog sinusa može katkad rezultirati sinkopom (nagli okret glave, tijesan ovratnik ili pritisak prilikom brijanja).

Stanja koja oponašaju sinkopu:
Napadaj panike, izmišljene nesvjestice, ugušenje zalogajom hrane - ovo po život opasno stanje potrebno je riješiti hitno izvođenjem Heimlich-ovog zahvata.

Dijagnoza
Rutinski laboratorijski nalazi, neurološki pregled i pregled kardiovaskularnog sustava koji uključuje mjerenje krvnog tlaka u ležećem, sjedećem i stojećem položaju pomažu u postavljanju dijagnoze. Po potrebi mogu se provesti testovi funkcije kardiovaskularnog (EKG, Holter, ultrazvuk srca) i neurološkog (EEG) sustava, naročito ukoliko je riječ o starijim osobama. Svaka patološka promjena primijećena prilikom ovih testova nije nužno i uzrok nesvjestice.

Liječenje
U tipičnim slučajevima, postavljanje u ležeći položaj prekida sinkopu. Učinak je brži ukoliko se bolesniku podignu noge. Prerano podizanje iz vodoravnog položaja može ponovno izazvati sinkopu.
Liječenje primarnog uzroka nesvjestice je u domeni specijaliste. Bradikardije je katkad potrebno liječiti ugradnjom srčanog elektrostimulatora (pacemakera), dok je za ostale vrste poremećaja srčanog ritma i kontrolu epileptičkih napada potrebno primijeniti odgovarajuću medikamentnu terapiju.
Terapija metaboličkih poremećaja i nadoknada tjelesne tekućine izvode se po standardnim pravilima.
Kirurško liječenje je potrebno kod izraženih strukturnih poremećaja srčanih zalistaka.

Prognoza
U pravilu je prognoza sinkopa kod mladih osoba bez kardiovaskularnih poremećaja dobra. Kod starijih bolesnika prognoza ovisi o uzroku nesvjestice, a komplicira je činjenica da više raznih poremećaja može igrati ulogu u nastanku sinkope.

Literatura:
1. Longmore M, Wilkinson I: ˝Oxford handbook of clinical medicine˝ fifth edition.
2. Berkow R, Fletcher A J, Beers M H: ˝The Merck manual of diagnosis and therapy˝ sixteenth edition.