Od besplatnog boli glava
PACIJENTI u Srbiji izdvojili su za godinu dana dodatnih 6,4 milijardi dinara za svoje zdravlje. Bili su primorani na to iako su zdravstveno osigurani, što je podrazumevalo da će se besplatno lečiti. To je samo ono što su platili kroz participaciju na preglede i lekove.
Niko, međutim, ne zna koliko su se još istrošili za dijagnostku ili laboratorijske analize na koje su „usmereni“ kod privatnika, ili za „preskakanje“ listi čekanja u državnom zdravstvu, na lični zahtev, i o svom trošku.
ParticipacijaŠto se naredne godine tiče, prognoze su još sumornije. Jer, u međuvremenu participacija je poskupela sa 20 na 50 dinara, odnosno 150 odsto, a i lekovi su „skočili“ najmanje za 10 odsto.
Od fiksne participacije u kasu zdravstvenog osiguranja, za koju godišnje, u proseku, po stanovniku izdvojimo 270 evra kroz doprinos od 12,3 odsto, slilo se 3,4 milijardi dinara. Od toga je 812 miliona naplaćeno za participaciju od 20 dinara po kutiji leka, a više od 2,5 milijardi za preglede, lečenje i procentualno učešće u troškovima implantata, proteza i pomagala.
Osiguranike je, gledano po „stavkama“, najviše koštala procentualna participacija za lekove sa A1 liste, za koju su izdvojili gotovo tri milijarde dinara. Na toj listi su, recimo, i statini, ali uz učešće pacijenta od 60 odsto u troškovima leka. Tako, za svaki od lekova protiv povišenih masnoća u krvi („sortis“, „atakor“, „tulip“...) koji u apotekama koštaju između 1.420 i 1.435 dinara, pacijenti sa receptom doplate oko 850 dinara po kutiji.
Iako odgovorni u zdravstvu tvrde da su lekovima sa pozitivne liste, koji se u potpunosti izdaju o trošku osiguranja, samo uz participaciju od 20 dinara „pokrivene sve bolesti“, u praksi lekari često preporučuju pacijentima „bolji i efikasniji lek“, koji se - plaća.
- Zbog želudačnih problema, za cirkulaciju ne mogu da pijem „trental“, koji je jeftin, nego sam po savetu doktora „prešao“ na prirodni preparat „tanakan“, a 90 tableta košta 1.170 dinara - priča A. S., pacijent sa tri baj-pasa, uz to dijabetičar. - Doplaćujem za „sortis“, kupujem trake za šećer, i sve to me mesečno prilično košta.
Dijabetičari koji insulin primaju četiri i više puta dnevno dobijaju trake za merenje šećera o trošku osiguranja, ali oni koji nisu na intenziviranoj terapiji, a takođe moraju da kontrolišu šećer, kutiju od 50 traka plaćaju oko 2.500 dinara. Operacija kuka je u paketu usluga iz obaveznog zdravstvenog osiguranja, ali pacijent plaća participaciju za protezu od pet odsto - najviše i najčešće 30.000 dinara. Isto je i sa ugradnjom stentova, veštačkih valvula...
Lažni računiU ORTOPEDIJI, zahvat se sada čeka nekoliko meseci. Ko hoće da preskoči red, plaća protezu, ali i kompletne troškove lečenja i ležanja u bolnici. Tako, račun za operaciju kolena može da dostigne i 170.000 dinara, plus 4.000 evra za kupovinu proteze. Porođaj je „besplatan“, ali ko hoće epiduralnu anesteziju u GAK „Narodni front“ plaća 10.000 dinara.
Pregled na magnetnoj rezonanci radi se na uput, o trošku osiguranja, ali se na njega u državnom zdravstvu čeka i do pola godine. Onaj ko ode kod privatnika plaća oko 10.000 dinara.
Zdravstvenim ustanovama nije stran „lov u mutnom“, pa pacijentima ispostavljaju račun i za intervencije i preglede iz paketa obaveznog zdravstvenog osiguranja.
- Činjenica je da su zdravstvene ustanove sklone tome da izmišljaju vanstandardne usluge, jer naplatom lečenja pacijentima obezbeđuju dodatni novac za plate - kaže Svetlana Vukajlović, direktor Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje. - Sve što se radi u radno vreme, mora da se radi o trošku osiguranja, a to podrazumeva i savremene procedure kakve su laparoskopska hirugrija, ili upotreba lasera ako ga ustanova ima.
PO CENOVNIKUKOD upala uha, ili pluća lekari često preporučuju uvozni antibiotik „cedaks“, koji se ne izdaje o trošku osiguranja. Kutija tableta košta 1.311 dinara, a sirup za decu oko 800 dinara. U pojedinim slučajevima, uglavnom kod infekcija disajnih puteva, lekari savetuju pacijentima da je za njih bolje da uzmu antibiotik koji se doplaćuje, iako na listi ima antibiotika o trošku osiguranja. Tako se, recimo, propisuje makedonski „pancef“ od 400 miligrama. Lek u apotekama košta 1.354 dinara, a pacijent plaća 25 odsto cene ovog preparata, ili oko 350 dinara.
Izvor Vecernje novosti