Tema: Vesti

[Maca]

Hormonalna terapija može oštetiti sluh

Žene srednje dobi koje uzimaju hormonalnu nadomjesnu terapiju, nakon dužeg vremena kontinuiranog uzimanja bi mogle zadobiti određena oštečenja sluha, prema novim istraživanjima.

U istraživanjima je pokazano da žene koje su koristile hormonalnu nadomjesnu terapiju progestina i estrogena su imale lošije slušne testove od žena koje uopće nisu uzimale hormonsku nadomjesnu terapiju ili su uzimale hormonsku terapiju isključivo estrogenima.

Oštečenje sluha koje se pripisuje progestinu je bilo u rasponu d 10-30%.

Općenito hormonska nadomjesna terapija se preporučuje ženama koje pate od popratnih pojava menopauze kao što su valunzi i ostali simptomi kao npr. lomljivost kostiju.

Uobičajena terapija je kombinacija estrogena i progestina, dok je terapija isključivo estrogenima rezervirana za žene kojima je operativnim putem uklonjena maternica (histerektomijom).

Iako je provedena studija bila relativno mala, dobiveni rezultati bi mogli ukazati na još jednu negativnu popratnu pojavu hormonske nadomjesne terapije koju bi žene trebale uzeti u obzir prije nego se odluče na ovakav oblik liječenja simptoma menopauze.

Stručnjaci preporučuju da žene koje razmišljaju o ovom obliku liječenja trebaju napraviti određene slušne testove prije samog početka terapije, a za vrijeme terapije bi trebale redovito vršiti slušne pretrage svakih 6 mjeseci.
Izvor: CARDIOnet ZDRAVLJE

[naca]

Bebe sa slušnim aparatima

Dokaz da je metoda dobra je činjenica da 90 odsto ove dece kreće u redovnu školu. – Kako blagovremeno otkriti probleme sa sluhom

Provera sluha kod svake bebe na rođenju u Beogradu, osim u porodilištu Gradske bolnice, odnedavno se radi i u Institutu za ginekologiju i akušerstvo KCS u Višegradskoj, našem najvećem porodilištu.

– Već na rođenju može da se postavi sumnja na gluvoću neagresivnom metodom – malim aparatom koji se stavlja u uvo. Ako beba prođe taj test znači da čuje, a novorođenčad koja ne prođu test upućuju se na dodatne provere. Tako smo pomerili granicu otkrivanja ranog oštećenja sluha kod urođenih poremećaja.
Na hiljadu živorođene dece, tako otkrivamo jedno do dva deteta sa ovim oštećenjem, znači u Srbiji godišnje bude 140 ove dece. Ovaj skrining povremeno rade i neki centri u Vojvodini, a radi se i u Nišu i Kragujevcu, navodi dr Branka Mikić, specijalista ORL, načelnik Odseka za audiološku rehabilitaciju Klinike za Otorinolaringologiju i maksilofacijalnu hirurgiju Kliničkog centra Srbije.

Doktorka Mikić kaže kako je osnovni cilj pregleda beba da se dijagnoza oštećenja sluha postavi već s tri meseca, da bi najkasnije sa šest meseci mogla da započne rehabilitacija slušanja i govora ove male dece.

Koliko je važno dobiti ovu bitku s vremenom govori i podatak da kada se rano utvrdi oštećenje sluha, beba dobija slušni aparatić već sa šest meseci, a ukoliko se radi o najtežim oštećenjima, čak i ranije. Posle nekoliko meseci rada sa slušnim aparatima, da bi se povećao efekat rehabilitacije, ova deca postaju i kandidati za ugradnju takozvanog veštačkog uva – kohlearnog implantata.

– Program ugradnje kohlearnih implantata se u Srbiji radi radi osam godina, a poslednjih šest godina Republički fond zdravstvenog osiguranja obezbeđuje ove implantate, koji su veoma skupi i koštaju između 16.000 i 20.000 evra. Uz veliko razumevanje RZZO oni se obezbeđuju za decu i ponekad za odrasle do 26. godine – navodi dr Mikić.

Da se skupa metoda, kojom deca izlaze iz sveta tišine, pokazala isplativom lekari vide, po rečima naše sagovornice, naročito sada kada stasavaju prve generacije dece kod kojih je urađena ova operacija:

–Utvrdili smo da je procenat dece koja kreću u redovnu školu preko 90 odsto. Do sada je ugrađeno oko 250 ovih aparata. Osobe sa implantiranim uvom imaju skoro normalan sluh, zato što je oštećenje bilo na nivou unutrašnjeg uva i onda se stimulacijom viših centara postigao gotovo normalan prag sluha. Pacijenti sa implantom mnogo bolje čuju nego što bi to mogli čak i da nose najbolji slušni aparat.

Olivera Popović
objavljeno: 30/07/2010

ceo tekst : Politika