Prema istraživanjima u svijetu od 10.000 djece četvero ili petero pate od teškog razvojnog poremećaja poznatog pod nazivom autistični poremećaj. Prvi ga je opisao Leo Kanner 1943. godine. On je temeljitim i sustavnim promatranjem iz veće skupine djece s psihičkim poremećajima izdvojio jedanaestero koja su izgledala tjelesno zdrava, ali su pokazivala specifične simptome od kojih je dominirao poremećaj govora, ponašanja i komunikacije i koja su se po iskazanim simptomima razlikovala od drugih psihičkih bolesti rane dječje dobi. Poremećaj je nazvao infantilnim autizmom zbog simptoma i dobi u kojoj se pojavljuje (infantilni zbog pojavljivanja u ranom djetinjstvu, u prve tri godine života; autizam zbog dominantnih simptoma poremećaja komunikacije; authos, grč.- sam).
Do danas nije utvrđen uzrok (uzroci) nastanaka autističnog poremećaja. Autizam se javlja u ranom djetinjstvu i traje cijeli život. Djeca s autizmom vide, čuju, dodiruju… ali teško mogu te utiske sklopiti u smislenu cjelinu. Stoga se povlače u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost.
Kako prepoznati autizam? Dijagnostički kriteriji za utvrđivanje autizma svakih se desetak godina nešto promijene, a nastao je i niz procjena za autistični poremećaj. Jedna od tih, možda najviše korištena, iako nikad znanstveno evalvirana, jest Creakova nine-point skala (1963.) u kojoj je od 14 ponuđenih simptoma potrebno barem 9 za postavljanje dijagnoze autizma.
Creakova skala glasi:
- Velike teškoće u druženju i igranju s drugom djecom
- Dijete se ponaša kao da je gluho
- Dijete ima jak otpor prema učenju
- Dijete nema straha od stvarnih opasnosti
- Dijete ima jak otpor promjenama u rutini
- Dijete se radije koristi gestom ako nešto želi
- Dijete se smije bez vidljiva razloga
- Dijete se ne voli maziti, ni da ga se nosi
- Pretjerana fizička aktivnost (hiperaktivnost)
- Dijete izbjegava pogled u oči
- Neuobičajena vezanost za objekte ili dijelove objekta
- Dijete okreće predmete i potreseno je ako je u tome prekinuto
- Neprestano se igra čudnih igara i ponavlja ih
- Dijete se drži po strani
Prvi simptomi javljaju se najčešće prije 30-og mjeseca života. Osobito se govor razvija kasno, uopće se ne razvije ili počinje nazadovati.
Uzroci Uzroci autističnog poremećaja nisu do danas potpuno razjašnjeni. Da li se radi o jedinstvenom uzroku, ili više različitih uzroka koji mogu dovesti do poremećaja? Na to pitanje ne znamo odgovor, iako većina stručnjaka koji se bave ovim problemom smatra da je riječ o više uzroka.
Mnoga autistična djeca u pubertetu dobiju epileptičke napadaje te je to jedan od dokaza da se između ostalog radi o oštećenju mozga. Poznato je, također, da su majke mnoge autistične djece imale kompliciranu i održavanu trudnoću dok su nosile djecu, da su imale težak porod pa je moguće da je na taj način došlo do oštećenja mozga i psihičkih poremećaja od kojih dominira autizam.
Uzroci autističnog poremećaja su nepoznati. Većina vjeruje da se radi o psihičkim, ali i organskim faktorima koji se isprepliću.
Govor Zakašnjeli razvoj govora, manjkav govor ili njegov izostanak mogu biti jedan od prvih znakova autističnog poremećaja. Često je baš govor razlog da se roditelji prvi put jave liječniku, jer drugi simptomi nisu uočljivi. Dijete se izražava jednom riječju ili veoma jednostavnim rečenicama. Dijete stvara nove riječi (nelogizme), izokreće pojedine riječi i pogrešno ih izgovara, govori cijele nerazumljive rečenice samo sa sobom ili se obraća majci. Autistično dijete često se ponaša kao da je gluho, kao da ne čuje, ne reagira, ne obazire se na pozive.
Karakteristično je za autistično dijete da sebe oslovljava vlastitim imenom ili zamjenicom (on, ona) baš onako kako čuje druge da govore o njemu. Dijete ustvari ponavlja ono što je čulo od drugih. Npr. autistično dijete kaže: ”Tomi je žedan. Dat ću ti čokoladu”, misleći pritom “Ja sam žedan. Daj mi čokoladu.”
Ponašanje Promjene ponašanja autističnog djeteta, koje odstupa od ponašanja psihički zdravog djeteta, često su uočljive već od najranije dobi. Poremećaje spavanja i uspavljivanja često susrećemo kod autističnog djeteta. Dijete neuobičajeno malo spava, kasno zaspi, a veoma se rano budi. Noću se učestalo budi. Autistično dijete često gleda svoje ručice, okreće ih, približava licu, a takve igre mogu trajati satima. Često hodaju na prstima “kao balerine” i pritom izvode čudne pokrete rukama i nogama. Stereotipni pokreti (pljeskanje rukama, lepršanje, kucanje prstima po predmetima, itd.) karakteristični su za autistični poremećaj.
Strah Autistično dijete, još više nego zdravo, osjeća strah koji dolazi iznutra i izvana i prijeti njegovom integritetu. Često je preosjetljivo ili slabo osjetljivo na podražaje, npr. boje se slabih zvukova, a na jake zvukove ne reagiraju, često paradoksalno reagiraju na podražaje, npr. kod izvora zvuka zatvaraju oči, a kod izvora svjetlosti uši. Strah je stalni pratilac autističnog djeteta.
Agresija i autoagresija To je jedan od čestih oblika ponašanja kod autistične djece. (A bome i kod neke druge "djece", jel' tako M...? - ed.) Agresija je oblik ponašanja ljudi i životinja, s namjerom da se u određenim situacijama reagira napadom. Autoagresija je agresija koju dijete vrši nad samim sobom. Dio agresivnog ponašanja svakako je biološki uvjetovan, a dijelom je naučeni oblik ponašanja. Agresivni postupci prema djetetu mogu pogodovati djetetovom agresivnom ponašanju.
Igra Nema djeteta koje ne voli igru. Igra razveseljava, oplemenjuje, relaksira, u igri se razvija prijateljstvo, stječu nova znanja i iskustva, nove spoznaje o svijetu koji nas okružuje.
A da li se autistično dijete igra? I kako se igra? Igra se veoma neobično, čudno, ali se ipak igra. Pretežno se igra samo sa sobom, manje sa drugom djecom. Autistično dijete igra se gledajući vlastite ruke, uvijek na isti način, okreće ih, približava i udaljava od lica. Igra se predmetima koji nisu za igru. Poskakuje, plješće rukama. To radi uvijek na isti način. Društvene igre i igre sa drugom djecom ne interesiraju ga, a možda ih ne razumije te ih zato odbacuje. Ono kao da osjeća da je drugačije od druge djece koja ga obično ne prihvaćaju u svoje igre.
Emocije Da li je autistično dijete emocionalno hladno ili ne može i ne želi pokazati svoje osjećaje?
Autistično dijete nije emocionalno hladno. Ono traži kontakt, voli ga, a često se ponaša drugačije, jer ono ne zna prići drugome, iako je veoma zadovoljno kada to čini. Autistično dijete izbjegava pogled oči u oči. Ono kao da gleda kroz osobe, a ne u osobe.
Inteligencija Intelektualno funkcioniranje autistične djece različito je i kreće se od prosječnih do lako i teže mentalno retardiranih. Ipak sa sigurnošću se može reći da je većina mentalno retardirana. Na testovima inteligencije autisti postižu najslabije rezultate u dijelovima u kojima se ispituje govor.
Posebne sposobnosti autistične djece (talenti) U vrlo popularnom filmu Kišni čovjek, glavni lik Raymond, je autistična i mentalno retardirana osoba koja svoju okolinu impresionira sposobnošću vršenja računskih operacija s višeznamenkastim brojevima i sposobnošću pamćenja mnogih podataka, redova vožnje raznih avionskih kompanija, podataka o mogućnosti avionskih nesreća, sportskih rezultata i drugih podataka koje je čuo ili pročitao samo jedanput u životu.
Osobe koje imaju izrazitu sposobnost (talent) za jedno područje, a inače su mentalno retardirane, nazivamo idiot-savant (učeni idiot). Smatra se da u cijelom svijetu ima svega nekoliko stotina ovakvih osoba. Njihove sposobnosti primjete se obično već u djetinjstvu, a razvojem drugih sposobnosti i znanja, često se ovi talenti izgube ili više nisu naglašeni. Talenti mogu biti glazbeni, likovni, za matematiku, sposobnost pamćenja raznih podataka, određivanje datuma, reproduciranje riječi na nepoznatom jeziku, bez znanja značenja riječi itd.
Neka djeca mogu određivati točno vrijeme bez sata, čak i kada ih se probudi usred noći. Neki mogu s velikom preciznošću procijeniti veličinu predmeta na daljinu. Jedan autistični dječak imao je tako savršenu motornu koordinaciju da je mogao hodati po ogradici krevetića bez pridržavanja.
Neke od zapanjujućih sposobnosti idiot-savanta koje su zabilježene u literaturi:
šestomjesečno dojenče koje je mrmljajući moglo reproducirati cijele arije koje bi čulo
petogodišnji dječak koji je mogao rastaviti sat, radio, televizor i ponovo ih besprijekorno sastaviti
slijepa osoba koja je fantastično crtala
blizanci koji su bez problema računali sa 20-ero znamenkastim brojevima
Što je uzrok ovoj pojavi? Objašnjenja su različita. Smatra se da tajna leži u hipokampusu, dijelu limbičnog sustava velikog mozga, koji je odgovoran za emocije i pamćenje.Poznato je iz povijesti da su neki genijalni ljudi imali autistične crte (Newton, Einstein). Einstein je progovorio u petoj godini i nije bio osobit učenik, a u djetinjstvu je bio daleko od genijalnog djeteta. (Ma to ti se njemu kasno upalila lampica - ed.)
Autistično dijete, obitelj, društvena zajednica Autistično dijete stvara autističnu obitelj, zatvorenu i izoliranu zbog velike brige za dijete, ali i zbog nemogućnosti da se dijete primjereno ponaša u drugim sredinama. Autizam je po tome jedan od najtežih hendikepa. Članovi obitelji često se prema autističnom djetetu ponašaju drukčije nego prema zdravome. Taj posebni odnos može loše utjecati na dijete, ali i na cijelu obitelj. Obitelj na autistično dijete može utjecati pozitivno i negativno, kao i na svako drugo dijete, ali i autistično dijete bitno utječe na cjelokupno funkcioniranje obitelji.
Uspostavljanje dijagnoze i odvođenje djeteta na tretman na jednu od primjerenih ustanova novo je iskustvo za dijete i za obitelj. Susret s osobama i djecom izvan obitelji djetetu pruža nove spoznaje koje mogu biti korisne. Novi sadržaji, druženje s vršnjacima i prihvaćanje takve osobe u sredini u kojoj živi pridonijet će punoj afirmaciji autistične osobe. Starenje roditelja, tjelesna i psihička iscrpljenost zbog stalne brige o autističnom djetetu, ali i potreba odrasle autistične osobe za sadržajima izvan obitelji zahtijevaju brigu i angažiranje društva. Primjereno zakonodavstvo, informiranje javnosti, humanitarne akcije pridonijet će pozitivnom rješavanju teškoća i djelomično olakšati ionako težak posao roditelja, ali i omogućiti humaniji i puniji život autističnim osobama.
Izvor:
http://klub.posluh.hr/list/003/list/autizam.htm