Autor Tema: Šta je Autizam?  (Pročitano 62753 puta)

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 105406
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Šta je Autizam?
« poslato: Februar 28, 2007, 08:41:27 posle podne »
Šta je to autizam?

Autizam je jedan od najtežih razvojnih poremećaja, koji se javlja u ranom detinjstvu, ugrožava normalan razvoj deteta i njegovo kasnije osposobljavanje za samostalan život.

Kako nastaje autizam?
Uzroci nastanka autizma još uvek nisu jasno i precizno utvrđeni. Smatra se da mogu biti psihološki, biološki i genetski. Kao mogući uzroci pojave autizma pominju se i teškoće u trudnoći i prilikom porođaja, razne infekcije, pa čak i pojedine vakcne. Kod osoba sa autizmom mogu biti prisutni razni poremećaji i oboljenja, a zajedničko im je što su svi udruženi sa oštećenjem ili poremećajem funkcije mozga.

Ko su osobe sa autizmom?
Osnovne odlike osoba sa autističnim spektrom su: nesposobnost komunikacije, teškoće u socijalizaciji, nedostatak centralnog gledanja (oči u oči), bizaran govor, stereotipije različitog oblika (ponavljanje istog), očaranost različitim predmetima, izbegavanje drugova, gubljenje interesovanja za njihovo ponašanje, blizinu i igru, sa lica iščezava mimika, ono deluje kao ispražnjeno.

Nivoi - oblici - vrste autizma?
Prema vremenu nastajanja, bolje rečeno uočavanja, autizam može biti primarni i sekundarni. Primarni autizam se primećuje tokom prvih meseci života. Sekundarni autizam se obično primećuje na uzrastu od oko 2,5 godine života. Autizam može da bude praćen mentalnom retardacijom različitig stepena, ali se pojavljuje i kod dece prosečne pa čak i nadprosečne inteligencije.

SPOSOBNOSTI - MOGUĆNOSTI osoba sa autizmom?
Ranije se smatralo da deca sa autizmom ne mogu da se edukuju. Danas je dokazano suprotno. Osnovni princip jeste da učenje treba da bude prilagođeno svakom detetu ponaosob. Mišljenje o sposobnosti osobe sa autizmom donosi se na osnovu procene opštog psihičkog, emocionalnog i socijalnog razvoja. Obično deca sa autizmom do kraja školovanja savladaju samo osnovna znanja čitanja, pisanja, postižu izvesnu samostalnost u samonezi i samopomoći, kao što su oblačenje, pranje i sl.

Dešava se, ali veoma retko, da osobe sa ovim problemom steknu visoko obrazovanje.

Ko se bavi radom sa osobama sa autizmom?
Tretmanom osoba sa autizmom primarno se bave defektolozi različitih usmerenja. U Somboru deca sa autizmom pohađaju Dnevni boravak za decu i omladinu sa umerenom mentalnom retardacijom, koji deluje u sklopu Škole za osnovno i srednje obrazovanje sa domom "Vuk Karadžić".

Osim diplomiranog defektologa- specijalnog pedagoga, sa ovom kategorijom dece i omladine rade i logoped, reedukator psihomotorike (takođe diplomirani defektolozi) i medicinska sestra.

Zapošljavanje, rad, neophodni - specifični radni uslovi?
Trenutno nema dovoljnog broja ustanova za smeštaj odraslih osoba sa autizmom, kao ni zaštitnih radionica i ustanova za sprovođenje adekvatne radne terapije. Smatra se da bi osobe sa autizmom mogle uspešno obavljati jednostavne i ponavljajuće poslove (npr. slaganje robe na police u prodavnicama, serviranje hrane u bolnici i sl.) što bi u mnogome doprinelo njihovom samopotvrđivanju i prihvaćenosti u zajednici. Za to je potrebno obezbediti neophodne uslove, kao na primer stimulaciju poslodavaca od strane države, što je tesno vezano sa njenom ekonomskom moći i zakonskom regulativom.

Posebna pomagala, oprema, podrška?
Osobama sa autizmom uglavnom nisu potrebna posebna pomagala, ukoliko nemaju drugih oštečenja. U svakom slučaju im je neophodna podrška u svim segmentima života i rada. Autisti moraju da žive po sopstvenim zakonitostima, da bi mogli da funkcionišu, ali ih mi nismo u mogućnosti uvek ispoštovati. Svakome od njih je potrebna podrška ali ne u smislu "ja te vodim dok ne nađeš svoj put", nego "idi svojim putem, ja te pratim i pokušavam da uklonim prepreke sa puta".

Izvor: http://www.vuk-centar.edu.yu/lat/ometenosti/?item=8

Hendi-društvo

Šta je Autizam?
« poslato: Februar 28, 2007, 08:41:27 posle podne »

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 105406
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #1 poslato: Februar 28, 2007, 08:43:44 posle podne »
Što je autizam?
Autizam je biološki poremećaj mozga koji oštećuje komunikaciju i društvene vještine. Obuhvaća široki spektar poremećaja koji se kreću od blagih do teških stupnjeva. Autisti se opisuju kao osobe koje su "u svom svijetu". Mnogi autisti koji dobro funkcioniraju opisuju dva svijeta: "svoj svijet" i "vanjski svijet". Mnogi autisti svoja iskustva opisuju kao "razmišljanje u slikama". Ozbiljne osjetne promjene prate autizam, a neki misle da su one izvor autizma te se moraju razumjeti kako bi se shvatio poremećaj.

Šira definicija
Autizam se danas definira kao organski razvojni defekt mozga koji se očituje nemogućnošću razvoja jezika komunikacije i ostalih oblika društvene komunikacije. Javlja se u 2-5 djece na 10 000 rođenih i 1.5 puta je češći u muškaraca. Jedna je od teorija koja objašnjava autizam tzv. "teorija misli" koja podrazumijeva poremećaj sposobnosti procjene misli drugih ljudi. Normalna djeca ovu sposobnost stječu nakon 4. godine. Neka autistična djeca pokazuju iznimne motorne, matematičke i druge vještine. Često su opsesivno okupirana objektima u kretanju, svjetlošću, tekućom vodom ili rotirajućim objektima. Kod većine autistične djece poremećaj se prepozna kasnije u djetinjstvu, a težina ovisi najviše o kvocijentu inteligencije. Neka djeca postupno nauče govoriti i mogu pokazati izuzetnu nadarenost za matematiku ili umjetnost. Oko 30% autistične djece dobije epilepsiju. Sa starenjem sve osobine autizma postaju izraženije. Značajno poboljšanje se može očekivati u 1 od 20 djece. Uzrok autizma je nepoznat, a najvjerojatnije rezultat niza čimbenika.

Autizam je obilježen slijedećim osobitostima:

Odsutnost ili odgoda uporabe jezika i govora:
- ponavljanje riječi (eholalija) umjesto normalne verbalne komunikacije
- dodirivanje rukom i vođenje umjesto verbalnog zahtjeva
- izostanak verbalne komunikacije

Teškoće povezane s ostalom djecom i odraslima:
- izostanak kontakta očima (kad je osoba direktno ispred autističnog djeteta, ono gleda u bilo kojem pravcu, osim u osobu koja je ispred njega)
- očita distanciranost
- nedostatak zanimanja za ostalu djecu i ono što ostala djeca rade
- izostanak odgovora na verbalne zahtjeve
- bez odgovora kad se zove imenom
- izbjegavanje fizičkog kontakta (čak i s roditeljima, braćom i sestrama)
- ravnodušnost prema drugim osobama koje pate ili boluju

Čudna ponašanja:
- zabavljanje sa samim sobom, okretanje, prevrtanje, pljeskanje dlanovima itd.
- neprimjereno smijanje ili ispadi bez vidljivog razloga
- neprimjerena povezanost za stvari
- opsesivno-kompulzivno ponašanje, npr. poredavanje stvari
- ponavljane čudne igre koje traju dug period vremena, npr. slaganje kocaka jedne na drugu pola sata
- inzistiranje na rutini i ne-mijenjanju ničega u okolini. Teško doživljavaju prekid rutinskog rasporeda i promjene
- moguće nanošenje ozljeda samom sebi ili agresivno ponašanje prema ostalima

Promjene osjeta
- hipo (smanjena) ili hiper (povečana) aktivnost 5 osjetila
- abnormalni odgovori na osjete
- manjak odgovora na bol ili pretjerano reagiranje na nešto što izgleda nebitno, kao npr. zatvaranje vrata

Osjetni poremećaji
Da bi se potpuno razumio autizam, potrebno je detaljno poznavanje promjena osjetila s kojima se autisti suočavaju. Za tipičnu i normalnu osobu, normalno funkcioniranje naših pet osjeta uzimamo kao zdravo za gotovo:
1. vid
2. sluh
3. opip
4. okus
5. miris

Neki primjeri utjecaja oštećenog osjetnog sustava:

Šetnja kroz susjedstvo
Tipičnoj osobi nije problem šetati niz ulicu s prijateljem, razgovarati, čuti zvukove susjedstva u pozadini, mirisati rascvjetale proljetne cvjetove i možda žvakati žvaku, sve u isto vrijeme.
Za autističnu osobu, s poremećajem osjetnog sustava, ovo tipično iskustvo može biti potpuno preplavljujuće. Autist može biti posve nesvjestan zvukova iz susjedstva, ako npr. prodornog zavijanja sirene hitne pomoći ili može biti posve obuzet mirisom latica u cvatu. Sunce koje sja kroz krošnju stabla može biti takvo intenzivno iskustvo koje blokira sve ostale funkcije autista pa se on/ona ne može koncentrirati na hodanje niz ulicu.
Ova nemogućnost miješanja osjeta duboko pogađa sposobnost djelovanja, reagiranja i ponašanja na "normalan" način.

Neke činjenice o autizmu
- autizam je treći nasljedni razvojni poremećaj po učestalosti, nakon mentalne retardacije i cerebralne paralize
- autizam je češći poremećaj nego multipla skleroza, cistična fibroza ili tumori dječje dobi
- za istraživanje autizma izdvaja se svega 5% sredstava u odnosu na druge bolesti slične pojavnosti i učestalosti

Dodatne činjenice
- mnoga djeca autisti napreduju enormno dobro te se nakon nekog vremena ne razlikuju od vršnjaka
- bihevioralne terapije, pravilna prehrana, nadomjesno davanje vitamina i minerala te medicinske intervencije su neki od tretmana koji se s uspjehom koriste
- neke od navedenih intervencija smatraju se eksperimentalnim i ne podupire ih medicinska zajednica
- autizam je stanje čije je liječenje izostavljeno s popisa bolesti nekih osiguravajućih društava u inozemstvu

Pristupi liječenju poremećaja organskih sustava
Dok većina srednjestrujaških smatra slijedeće informacije najmanje upitnima, me postoji alternativa za liječenje bioloških problema koji postoje u velike većine autistične djece. Često se kao jedina pomoć nude antidepresivi. Iako oni mogu dovesti do olakšanja, ne pomažu u rješavanju temeljnog fiziološkog problema koji može postojati.
Kod većine autista postoje nepravilnosti u 4 velika organska sustava: živčani, imunološki, endokrini i probavni sustav.
Prvi je korak testiranje, testiranje i opet testiranje. Neki od preporučenih testova uključuju, ali nisu ograničeni na: alergija na hranu, organske kiseline, aminokiseline, određivanje nivoa serotonina, imunološka testiranja (uključujući razinu antitijela), funkcija jetre, štitne žlijezde, prisustvo teških metala u organizmu, neurološki testovi kao što su: MR, EEG, CT. Testiranja probavnog sustava, kao što su endoskopske pretrage, mogu se također ordinirati kos autističnog djeteta s probavnim simptomima. Sve ovo se čini poprilično opsežno, a i skupo za zdravstveni sustav. Najbolji je pristup jedna po jedna pretraga. Potrebno je rješavati problem po problem i svakom problemu prići posebno.
Nutricijske intervencije kroz nadomjestak minerala i vitamina čini značajni dio liječenja autizma. Mnogi pristupi će pozitivno utjecati na ponašanje. Osnovna je postavka da će djeca, što se bolje osjećaju, bolje učiti. Nadomjestak vitamina i minerala bit će osnovica za poboljšanje zdravlja što će potaknuti većinu bihevioralnih/govornih/okupacijskih vježbi.

Dijetalna ograničenja - hrana bez glutena (brašno, riža, zob i ječam) i kazeina (mlijeko)
Jedan od pristupa liječenju autizma je i prehrana bez glutena i kazeina. Kazein i glutein su slični proteini koji kod neke autistične djece mogu negativno utjecati na moždane funkcije te uzrokovati pojavu kožnih i probavnih simptoma. Prije početka ovakvog načina prehrane potrebno je posavjetovati se s pedijatrom ili obiteljskim liječnikom.

Izvor: medicina.hr/clanci/Autizam.htm

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 105406
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #2 poslato: Februar 28, 2007, 08:44:49 posle podne »
Autizam je misterija na koju roditelji i stručnjaci širom sveta pokušavaju da pronađu odgovor
31/07/2005

U Sjedinjenim Državama više od milion ljudi je pogođeno autizmom - doživotnim poremećajem mentalnog razvoja koji otežava komuniciranje i socijalnu interakciju.

Pojedini smatraju da autizam, pored ostalog, izazivaju lekovi koji sadrže živu, ali se mnogi ne slažu sa time. Jednog sparnog letnjeg dana u američkoj prestonici Vašingtonu, roditelji autistične dece su se okupili da protestuju zbog daljeg korišćenja žive u lekovima. Oni su uvereni da je živa uzrok autizma kod njihove dece. Na mitingu je govorio i kongresmen Den Barton iz Indijane.

“Za mene tu uopšte nema dileme - posle četvorogodišnjih pretresa u Kongresu - da je živa u vakcinama glavni uzročnik epidemije autizma u ovoj zemlji... U to uopšte nema sumnje”, rekao je kongresmen.

Međutim, na konferenciji za novinare, lekarka Džuli Gerberding iz Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, nije se složila sa tim.

“Za roditelje koji razmišljaju o vakcinaciji svoje dece, najveći deo današnjih dokaza ne ukazuje da je timerasol opasan”, kaže ona.

Timerasol je sastojak na bazi žive, koji je do nedavno korišćen kao konzervans u brojnim dečijim vakcinama u Sjedinjenim Državama. On i dalje može da se nađe u nekim lekovima, kao što su sprejovi za grlo i kapi za oči. Posle mitinga, svoj pogled na globalni uticaj dalje upotrebe timerasola, izneo je i lekar Alen Klark.

“U Kini danas ima milion i po autistične dece. Kina nije znala za autizam dok nije počela da koristi naše vakcine”, kaže Klark.

Mnogi u medicinskom svetu ne misle da timerasol izaziva autizam i ističu da se stopa obolevanja nije smanjila, bez obzira što se timerasol više ne stavlja u većinu američkih vakcina. Protivnici kažu da je za takvo zaključivanje prerano. Pojedini naučnici iz Kalifornije veruju da je rešenje zagonetke autizma u ljudskom telu. Zahvaljujući najnovijoj tehnologiji, oni su napravili uređaj za analizovanje genetskog koda gotovo 1500 porodica sa autističnom decom. Uređaj je nazvan “genski čip”.

“Uređaj spaja principe poluprovodnika i biotehnologije. Omogućuje nam da sagledamo ogromnu složenost ljudskog genoma na jednom čipu”, kaže Stiv Fodor, osnivač “Afimetriksa”, jednog od 50-ak istraživačkih centara u svetu u kojima se traga za genetskom vezom.

Drugi takav centar je Laboratorija “Velkam senter” (Wellcome centre) u Oksfordu u Engleskoj, gde se takođe koristi genetski čip za analizu DNK, kao osnove života.

“Sam čip je mala staklena pločica, na koju su u molekularnoj razmeri ugrađeni mali spletovi DNK. Kada genomski DNK nanesemo na pločicu i kada on - vrlo čvrsto, kao velkro traka - prione na nju, u stanju smo da saznamo promene u DNK koji smo naneli na pločicu”, objašnjava Gabrijel Barnbi sa Univerziteta u Oksfordu.

Naučnici se nadaju da će uz pomoć genetskog čipa moći da otkriju zajedničku nit koja bi mogla da objasni uzrok autizma i možda reši ovu tragičnu zagonetku.

Izvor: http://www.voanews.com/Serbian/archive/2005-07/2005-07-31-voa7.cfm

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 105406
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #3 poslato: Februar 28, 2007, 08:45:31 posle podne »
Pogled odaje autizam

Osobe koje boluju od autizma upola rjeđe gledaju sugovornika u oči nego ostali i radije gledaju u njegovu bradu ili tijelo, kažu američki znanstvenici sa sveučilišta Yale.

Time se objašnjava i činjenica da oboljeli od autizma često imaju problema u odnosima s drugim ljudima.

Oči prenose važne poruke o tome što netko misli ili osjeća, pa često informacije koje one prenose mogu biti suprotne onome što netko govori.

Zato autistične osobe, usredotočivanjem pažnje na usta umjesto na oči propuštaju bitne komunikacijske nijanse, zbog čega imaju problema u društvenom životu.

Razlike u usmjeravanju pogleda između autističnih osoba i ostalih javljaju se relativno rano, jer čak i u ranom djetinjstvu djeca koja ne boluju od autizma pozornost više usmjeravaju na ljude nego na predmete, a pogledom češće traže oči nego usta drugih osoba.

Zato bi promatranje usmjerenosti djetetova pogleda moglo pomoći liječnicima da utvrde postojanje autizma već u prvih nekoliko mjeseci djetetova života, a poznato je da je za liječenje te bolesti iznimno važno rano otkrivanje.

Izvor: http://www.plivazdravlje.hr/?section=arhiva&cat=d&acat=d&show=1&id=2566

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 105406
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #4 poslato: Februar 28, 2007, 08:47:46 posle podne »
Prema istraživanjima u svijetu od 10.000 djece četvero ili petero pate od teškog razvojnog poremećaja poznatog pod nazivom autistični poremećaj. Prvi ga je opisao Leo Kanner 1943. godine. On je temeljitim i sustavnim promatranjem iz veće skupine djece s psihičkim poremećajima izdvojio jedanaestero koja su izgledala tjelesno zdrava, ali su pokazivala specifične simptome od kojih je dominirao poremećaj govora, ponašanja i komunikacije i koja su se po iskazanim simptomima razlikovala od drugih psihičkih bolesti rane dječje dobi. Poremećaj je nazvao infantilnim autizmom zbog simptoma i dobi u kojoj se pojavljuje (infantilni zbog pojavljivanja u ranom djetinjstvu, u prve tri godine života; autizam zbog dominantnih simptoma poremećaja komunikacije; authos, grč.- sam).
Do danas nije utvrđen uzrok (uzroci) nastanaka autističnog poremećaja. Autizam se javlja u ranom djetinjstvu i traje cijeli život. Djeca s autizmom vide, čuju, dodiruju… ali teško mogu te utiske sklopiti u smislenu cjelinu. Stoga se povlače u vlastiti svijet u kojem nalaze sigurnost.

Kako prepoznati autizam?

Dijagnostički kriteriji za utvrđivanje autizma svakih se desetak godina nešto promijene, a nastao je i niz procjena za autistični poremećaj. Jedna od tih, možda najviše korištena, iako nikad znanstveno evalvirana, jest Creakova nine-point skala (1963.) u kojoj je od 14 ponuđenih simptoma potrebno barem 9 za postavljanje dijagnoze autizma.

Creakova skala glasi:
- Velike teškoće u druženju i igranju s drugom djecom
- Dijete se ponaša kao da je gluho
- Dijete ima jak otpor prema učenju
- Dijete nema straha od stvarnih opasnosti
- Dijete ima jak otpor promjenama u rutini
- Dijete se radije koristi gestom ako nešto želi
- Dijete se smije bez vidljiva razloga
- Dijete se ne voli maziti, ni da ga se nosi
- Pretjerana fizička aktivnost (hiperaktivnost)
- Dijete izbjegava pogled u oči
- Neuobičajena vezanost za objekte ili dijelove objekta
- Dijete okreće predmete i potreseno je ako je u tome prekinuto
- Neprestano se igra čudnih igara i ponavlja ih
- Dijete se drži po strani

Prvi simptomi javljaju se najčešće prije 30-og mjeseca života. Osobito se govor razvija kasno, uopće se ne razvije ili počinje nazadovati.

Uzroci

Uzroci autističnog poremećaja nisu do danas potpuno razjašnjeni. Da li se radi o jedinstvenom uzroku, ili više različitih uzroka koji mogu dovesti do poremećaja? Na to pitanje ne znamo odgovor, iako većina stručnjaka koji se bave ovim problemom smatra da je riječ o više uzroka.
Mnoga autistična djeca u pubertetu dobiju epileptičke napadaje te je to jedan od dokaza da se između ostalog radi o oštećenju mozga. Poznato je, također, da su majke mnoge autistične djece imale kompliciranu i održavanu trudnoću dok su nosile djecu, da su imale težak porod pa je moguće da je na taj način došlo do oštećenja mozga i psihičkih poremećaja od kojih dominira autizam.
Uzroci autističnog poremećaja su nepoznati. Većina vjeruje da se radi o psihičkim, ali i organskim faktorima koji se isprepliću.

Govor
Zakašnjeli razvoj govora, manjkav govor ili njegov izostanak mogu biti jedan od prvih znakova autističnog poremećaja. Često je baš govor razlog da se roditelji prvi put jave liječniku, jer drugi simptomi nisu uočljivi. Dijete se izražava jednom riječju ili veoma jednostavnim rečenicama. Dijete stvara nove riječi (nelogizme), izokreće pojedine riječi i pogrešno ih izgovara, govori cijele nerazumljive rečenice samo sa sobom ili se obraća majci. Autistično dijete često se ponaša kao da je gluho, kao da ne čuje, ne reagira, ne obazire se na pozive.
Karakteristično je za autistično dijete da sebe oslovljava vlastitim imenom ili zamjenicom (on, ona) baš onako kako čuje druge da govore o njemu. Dijete ustvari ponavlja ono što je čulo od drugih. Npr. autistično dijete kaže: ”Tomi je žedan. Dat ću ti čokoladu”, misleći pritom “Ja sam žedan. Daj mi čokoladu.”

Ponašanje
Promjene ponašanja autističnog djeteta, koje odstupa od ponašanja psihički zdravog djeteta, često su uočljive već od najranije dobi. Poremećaje spavanja i uspavljivanja često susrećemo kod autističnog djeteta. Dijete neuobičajeno malo spava, kasno zaspi, a veoma se rano budi. Noću se učestalo budi. Autistično dijete često gleda svoje ručice, okreće ih, približava licu, a takve igre mogu trajati satima. Često hodaju na prstima “kao balerine” i pritom izvode čudne pokrete rukama i nogama. Stereotipni pokreti (pljeskanje rukama, lepršanje, kucanje prstima po predmetima, itd.) karakteristični su za autistični poremećaj.

Strah
Autistično dijete, još više nego zdravo, osjeća strah koji dolazi iznutra i izvana i prijeti njegovom integritetu. Često je preosjetljivo ili slabo osjetljivo na podražaje, npr. boje se slabih zvukova, a na jake zvukove ne reagiraju, često paradoksalno reagiraju na podražaje, npr. kod izvora zvuka zatvaraju oči, a kod izvora svjetlosti uši. Strah je stalni pratilac autističnog djeteta.

Agresija i autoagresija
To je jedan od čestih oblika ponašanja kod autistične djece. (A bome i kod neke druge "djece", jel' tako M...? - ed.) Agresija je oblik ponašanja ljudi i životinja, s namjerom da se u određenim situacijama reagira napadom. Autoagresija je agresija koju dijete vrši nad samim sobom. Dio agresivnog ponašanja svakako je biološki uvjetovan, a dijelom je naučeni oblik ponašanja. Agresivni postupci prema djetetu mogu pogodovati djetetovom agresivnom ponašanju.

Igra
Nema djeteta koje ne voli igru. Igra razveseljava, oplemenjuje, relaksira, u igri se razvija prijateljstvo, stječu nova znanja i iskustva, nove spoznaje o svijetu koji nas okružuje.
A da li se autistično dijete igra? I kako se igra? Igra se veoma neobično, čudno, ali se ipak igra. Pretežno se igra samo sa sobom, manje sa drugom djecom. Autistično dijete igra se gledajući vlastite ruke, uvijek na isti način, okreće ih, približava i udaljava od lica. Igra se predmetima koji nisu za igru. Poskakuje, plješće rukama. To radi uvijek na isti način. Društvene igre i igre sa drugom djecom ne interesiraju ga, a možda ih ne razumije te ih zato odbacuje. Ono kao da osjeća da je drugačije od druge djece koja ga obično ne prihvaćaju u svoje igre.

Emocije
Da li je autistično dijete emocionalno hladno ili ne može i ne želi pokazati svoje osjećaje?
Autistično dijete nije emocionalno hladno. Ono traži kontakt, voli ga, a često se ponaša drugačije, jer ono ne zna prići drugome, iako je veoma zadovoljno kada to čini. Autistično dijete izbjegava pogled oči u oči. Ono kao da gleda kroz osobe, a ne u osobe.

Inteligencija
Intelektualno funkcioniranje autistične djece različito je i kreće se od prosječnih do lako i teže mentalno retardiranih. Ipak sa sigurnošću se može reći da je većina mentalno retardirana. Na testovima inteligencije autisti postižu najslabije rezultate u dijelovima u kojima se ispituje govor.


Posebne sposobnosti autistične djece (talenti)

U vrlo popularnom filmu Kišni čovjek, glavni lik Raymond, je autistična i mentalno retardirana osoba koja svoju okolinu impresionira sposobnošću vršenja računskih operacija s višeznamenkastim brojevima i sposobnošću pamćenja mnogih podataka, redova vožnje raznih avionskih kompanija, podataka o mogućnosti avionskih nesreća, sportskih rezultata i drugih podataka koje je čuo ili pročitao samo jedanput u životu.
Osobe koje imaju izrazitu sposobnost (talent) za jedno područje, a inače su mentalno retardirane, nazivamo idiot-savant (učeni idiot). Smatra se da u cijelom svijetu ima svega nekoliko stotina ovakvih osoba. Njihove sposobnosti primjete se obično već u djetinjstvu, a razvojem drugih sposobnosti i znanja, često se ovi talenti izgube ili više nisu naglašeni. Talenti mogu biti glazbeni, likovni, za matematiku, sposobnost pamćenja raznih podataka, određivanje datuma, reproduciranje riječi na nepoznatom jeziku, bez znanja značenja riječi itd.
Neka djeca mogu određivati točno vrijeme bez sata, čak i kada ih se probudi usred noći. Neki mogu s velikom preciznošću procijeniti veličinu predmeta na daljinu. Jedan autistični dječak imao je tako savršenu motornu koordinaciju da je mogao hodati po ogradici krevetića bez pridržavanja.
Neke od zapanjujućih sposobnosti idiot-savanta koje su zabilježene u literaturi:
šestomjesečno dojenče koje je mrmljajući moglo reproducirati cijele arije koje bi čulo
petogodišnji dječak koji je mogao rastaviti sat, radio, televizor i ponovo ih besprijekorno sastaviti
slijepa osoba koja je fantastično crtala
blizanci koji su bez problema računali sa 20-ero znamenkastim brojevima
Što je uzrok ovoj pojavi? Objašnjenja su različita. Smatra se da tajna leži u hipokampusu, dijelu limbičnog sustava velikog mozga, koji je odgovoran za emocije i pamćenje.Poznato je iz povijesti da su neki genijalni ljudi imali autistične crte (Newton, Einstein). Einstein je progovorio u petoj godini i nije bio osobit učenik, a u djetinjstvu je bio daleko od genijalnog djeteta. (Ma to ti se njemu kasno upalila lampica  - ed.)

Autistično dijete, obitelj, društvena zajednica

Autistično dijete stvara autističnu obitelj, zatvorenu i izoliranu zbog velike brige za dijete, ali i zbog nemogućnosti da se dijete primjereno ponaša u drugim sredinama. Autizam je po tome jedan od najtežih hendikepa. Članovi obitelji često se prema autističnom djetetu ponašaju drukčije nego prema zdravome. Taj posebni odnos može loše utjecati na dijete, ali i na cijelu obitelj. Obitelj na autistično dijete može utjecati pozitivno i negativno, kao i na svako drugo dijete, ali i autistično dijete bitno utječe na cjelokupno funkcioniranje obitelji.
Uspostavljanje dijagnoze i odvođenje djeteta na tretman na jednu od primjerenih ustanova novo je iskustvo za dijete i za obitelj. Susret s osobama i djecom izvan obitelji djetetu pruža nove spoznaje koje mogu biti korisne. Novi sadržaji, druženje s vršnjacima i prihvaćanje takve osobe u sredini u kojoj živi pridonijet će punoj afirmaciji autistične osobe. Starenje roditelja, tjelesna i psihička iscrpljenost zbog stalne brige o autističnom djetetu, ali i potreba odrasle autistične osobe za sadržajima izvan obitelji zahtijevaju brigu i angažiranje društva. Primjereno zakonodavstvo, informiranje javnosti, humanitarne akcije pridonijet će pozitivnom rješavanju teškoća i djelomično olakšati ionako težak posao roditelja, ali i omogućiti humaniji i puniji život autističnim osobama.

Izvor: http://klub.posluh.hr/list/003/list/autizam.htm

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 105406
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #5 poslato: Februar 28, 2007, 08:57:37 posle podne »
Citat: Zlatko
Citat: Sklerozica
Opasnost od autizma vezana uz starije očeve

Citat: Sklerozica
Njihova otkrića temelje se na proučavanju tisuća djece rođene u Izraelu 80-ih godina.



Mala laz
Velika laz
Statistika

A zar ta statistika nije mogla da uporedi broj autista u Svedskoj i Izraelu pa da posluszi kao parametar za dokazivanje procenata autisticne dece u odnosu na mirno i ratno podrucje Sklerozica napisao:
Problem je sve češći i u SAD pogađa 50 od 10000 djece.



"Cudna statistika". jos pre 20 godina sam citao da je u svetu procenat radjanja autisticne dece 5 promila i koja je to razlika 

Citat: Sklerozica
Veća prisutnost autistične djece moguća je i zbog toga što je znanost danas ima više informacija o toj bolesti, a i zahvaljujući današnjoj boljoj dijagnostici, ističe se u studiji."


Jedino tacno


Sta me je navelo da repliciram:
Vecina slucajeva autizma koje znam kod nas su deca veoma mladih roditelja i u vecini slucajeva je to prvorodjeno dete...

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 105406
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #6 poslato: Februar 28, 2007, 08:58:40 posle podne »
Citat: autizambg
U svetu je prihvacen termin "osobe sa autzmom". Autizam je razvojni poremecaj i ne treba ga tretirati kao bolest. Takodje, treba biti veoma oprezan sa raznovrsnim "informacijama" koje se ticu bioloske osnove autizma. U svakom slucaju pravi pristup osobama sa autizmom je onaj koji omogucuje ukljucivanje u obrazovni sistem, drustvo, i ostvarivanje drugih prava (na rad, stanovanje, i dr.).
Nadam se da se bar bna ovakvim forumima mozemo pridzavati ovakvog, socijalnog pristupa prema osobama sa autizmom.

Medicinski pristup je osobama sa aiutizmom i njihovim porodicama vec do sada naneo dovoljno zla, primera ima puno, i mislim da nema svrhe nabrajati ih.

Otvoren je sajt Beogradskoh udruzenja za pomoc osobama sa autizmom www.autizambg.org.yu , na kome se nalaze osnovne informacije o autizmu.

Van mreže Asja

  • Multiple Serendipity
  • Član
  • **
  • Poruke: 2913
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #7 poslato: Februar 13, 2009, 11:19:55 pre podne »

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #8 poslato: Novembar 16, 2009, 03:57:01 posle podne »
Najteži razvojni poremećaj
Z. O. Joksović, 16.11.2009

 Postoje bolesti o kojima se nerado priča, od kojih se ne umire, ali sa kojima se teško živi. Bolesni se uglavnom izbegavaju, iako im je neophodna apsolutna podrška bližnjih i stručnjaka. Podršku bližnjih uglavnom imaju, dok je broj stručnjaka sveden na minimum, kao i broj zdravstvenih ustanova u kojima se zbrinjavaju.

Jedna od takvih bolesti je autizam, koji objašnjava neuropsihijatar i specijalista psihijatrije razvojnog doba dr Milijana Selaković, iz Instituta za eksperimentalnu fonetiku i patologiju govora.
- Autizam spada u najteže razvojne poremećaje, u šta sam se i lično uverila, jer imam sina Janka od 30 godina, koji boluje od ove bolesti.
Bolest nastaje do 36 meseci posle rođenja i traje celog života. Roditelji bi ovo trebalo da upamte, jer ja to, nažalost, nisam znala kada je moj sin bio mali. Smatra se da je u osnovi autizma genetska predispozicija, na koju utiče više od 40 faktora. Ključni među njima su metabolički faktori, kao i spoljašnji faktori zagađenosti, pri čemu se misli na gasove, razna isparenja, pesticide. Asfikcija kao stanje na porođaju, kada beba izvesno vreme ostaje bez kiseonika, takođe može da bude razlog za pojavu ove bolesti. Isto se odnosi i na trojnu vakcinu protiv malih boginja, zauški i rubeole.

Koliko je teško uspostaviti dijagnozu za autizam?
- Da bi se dijagnoza postavila, u kliničkoj slici moraju da budu tri grupe simptoma. Prva grupa se odnosi na kvalitativno oštećenje recipročnih socijalnih interakcija. Šta to, zapravo, znači? Dete se prvo razvija normalno, a onda se isključuje, ne odaziva se na poziv, ne gleda u oči kada mu se obraća, ne zanimaju ga igračke. Uz to, nastoji da okolinu zadrži u nepromenjenom stanju. To znači da ne podnosi nove prostore, nove likove i nove zadatke.

Šta je u drugoj grupi simptoma?
- U drugoj grupi simptoma je kvalitativno oštećenje komunikacije. Počinje da se ispoljava oko prve godine, kada počinje da izgovara prve reči - mama, tata... A onda polako, te reči počinju da se gube i govor prestaje. Dete počinje da se ponaša kao da je gluvo ili gluvonemo. Reaguje jedino na zvukove koji su njemu interesantni, i to najčešće na crtani film i reklame. U stanju je da trči čak iz treće sobe kada ih čuje. Dobra stvar u ovakvoj situaciji je što rehabilitacijom govor može delimično da se razvije. Međutim, taj govor se razlikuje od uobičajenog jer je intoniran i nije u funkciji. Odnosno, dete izgovara nešto što nema veze sa realnim dešavanjima. Na ovu grupu simptoma nadovezuje se treća, karakteristična po stereotipnim i u nedogled ponavljajućim radnjama.

Šta je važno za smanjivanje broja obolelih?
- Deca moraju što ranije da se pregledaju. Optimalan period za dijagnostikovanje je od godinu i po do sedam godina. Ukoliko roditelji primete bilo šta neobično, dete treba da odvedu stručnjaku. Pogotovo ako ne govori, ne odaziva se, ako nema nikakvu zajedničku pažnju sa roditeljima. Za pregled je potrebno sat vremena, u kome ravnopravno učestvuju psihijatar, psiholog, logoped i audio-lingvist. Zavisno od zajedničkog mišljenja pribegava se određenim merama stimulacije ili rehabilitacije obolelog.
......................

ceo tekst : Vecernje novosti

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 105406
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #9 poslato: Novembar 16, 2009, 04:15:13 posle podne »
Vezano za ovaj deo o zastupljenosti ...

Da li je autizam kao bolest učestaliji ili ne u odnosu na raniji period?
- Učestaliji, i više prisutan kod muške dece. Statistike pokazuju da se sedamdesetih godina prošlog veka, jedan slučaj javljao na deset hiljada osoba. Već početkom ovog milenijuma, jedan oboleli je beležen na 2.500 osoba, da bi se četiri godine kasnije ovaj odnos drastično smanjio. Jedan oboleli se javljao na 166 osoba, a danas na 91. Dijagnoze su uspostavljane kod dece i mladih od tri do sedamnaest godina. Upozoravajući je podatak da su autizmu podložnija muška deca, jer se pokazalo da na osmoricu dečaka oboli jedna devojčica. Američka istraživanja pokazuju poražavajući podatak o tome da se na 38 beba rađa jedan dečak sa autizmom.


Pre par dana sam naleteo na video u kom je iznet podatak se autizam javlja kod jednog od 166 deteta. Nisam hteo da ga kačim jer nisam bio siguran u istinitost podatka a i iz razloga jer se dovodi u vezu sa vakcinom. Pošto je ovaj članak izvesna potvrda te informacije, postavljam pomenuti video.


Van mreže raca

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 12776
  • Pol: Žena
Odg: Šta je Autizam?
« Odgovor #10 poslato: Januar 17, 2010, 02:32:34 posle podne »
Život po utabanim stazama

Mališani oboleli od autizma imaju stereotipne pokrete - mašu rukama, klate se, imaju rituale, ograničena polja interesovanja i zanimanja samo za određene teme.
Da li se sećate filma ''Kišni čovek'' i izvanredne uloge Dastina Hofmana? Taj film je pomogao da laici shvate šta je autizam i kako se ponašaju osobe u ovom stanju. One nisu bolesne, već samo drugačije od nas.
Kod autističnog deteta roditelji primećuju poremećaje govora ili socijalizacije, ali ne znajući o čemu se radi. Jer - njihov mališan je drugačiji od svojih vršnjaka. Voli da okreće stvari ili točkiće, kucka u predmete, ljuti se kada neko poremeti redosled ređanja stvari, nikoga ne zove da mu se pridruži u igri...
Autizam se ispoljava do 30-tog meseca života i već u prvoj godini mogu da se primete nespecifična ponašanja kao što su poremećaj ishrane, nedostatak kontakta očima i emocionalnog reciprociteta, poremećaj spavanja. Govor se ili ne razvija kada treba ili nije u službi komunikacije, jer dete samo ponavlja reči. No, autizam nije jedna bolest, već stanje i odraz strukturalnih ili funkcionalnih poremećaja centralnog nervnog sistema, ili drugim rečima, radi se o genetskom, metaboličkom, neurorazvojnom ili imunološkom poremećaju.
- Mališani oboleli od autizma imaju stereotipne pokrete - mašu rukama, klate se, mogu da imaju rituale ( recimo, kada idu na spavanje pižamu okreću tri puta uvis, ili proveravaju da li su poređani kaputi svih ukućana). Ova deca imaju i ograničena polja interesovanja, te ih zanimaju samo određene teme. Takođe, ne vole promene, pa, na primer, traže da u vrtić idu istim ulicama, da nose stalno istu odeću, jedu istu hranu, ne vole nova lica i uopšte promenu prostora, kaže doc. dr Ivona Milačić-Vidojević, specijalistkinja medicinske psihologije na Fakultetu za specijalnu edukaciju i rehabilitaciju...

Ceo tekst: Vivamagazin

 

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo korisnika i vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.