Osobe sa intelektualnim teškoćama > Osobe sa Autizmom
Vesti - Autizam
Sklerozica:
Autizam neurobiološki poremećaj koji pogadja ljude širom sveta
26/02/2007
Naučnici koji nastoje da razjasne misteriju autizma saopštili su da je njihovo istraživanje ukazalo na genetske uzroke. To je rezultat najveće do sada sprovedene studije o tom poremećaju na osnovu analize gena oko 1200 porodica od kojih je svaka imala najmanje dvoje autistične dece.
Autizam je kompleksni neurobiološki poremećaj koji pogadja ljude širom sveta. Autizam se pojavljuje u svim rasnim, etničkim i socijalnim gruama i četiri puta više pogadja dečake od devojčica.
Tereza i Kris Vedel imaju dva sina sa umerenim autizmom.
«Autizam ima veoma širok spektar. Svako dete pokazuje različite simptome,» kaže Tereza.
Radi se zapravo o grupi poremećaja nazvanih skraćeno autistički spektralni poremećaj ili ASD. ASD umanjuje sposobnost osobe da komunicira i uspostavlja odnose sa drugima. Oni koji su ozbiljno pogodjeni ne mogu čak ni da govore. Naučnici sumnjaju na genetske uzroke – i to je možda potvrdjeno novom medjunarodnom studijom. Kompjuteri koji mogu da pročitaju milijarde DNK signala u minuti ukazali su na specifične gene i njihove abnormalnosti jedinstvene za porodice sa autističnom decom. Genetičar Džozef Baksbom je jedan od vodećih istraživača ove studije. On objašnjava njene rezultate.
«To je nepobitan dokaz koji ukazuje na seriju gena koji deluju zajedno i koji mogu zajedno da uzrokuju autizam».
Istraživači kažu da je nova studija takodje pokazala da toksini u prirodnom okruženju nisu uzročnici autističkog spektralnog poremećaja.
«Dokazi nagoveštavaju da je autizam preko 90 odsto uzrokovan genetskim poremećajima,» kaže doktor Baksbom.
Ne radi se samo o jednom genu već o kombinaciji gena koji mogu da budu uzrok različitih stepena i vrsta autizma.
«Mi smo na početku početka, rekao bih. Poruka ovoga je da sada postoji velika nada,» (kaže doktor Baksbo.
Istraživači se nadaju da će njihova otkrića dovesti do lekova koji bi mogli da preokrenu tok autizma za pet do 10 godina. Istraživači će se sada usredsrediti na brojne gene koje su identifikovali u porodicama sa autizmom, sa nadom da će ustanoviti tačnu ulogu svakog gena ili abnormalnosti i način na koji oni medjusobno reaguju.
Izvor: VOA News
Sklerozica:
560 hiljada dece u Sjedinjenim Državama pati od autizma
19 02 2007
Novo istraživanje u Sjedinjenim Državama pokazalo je da prosečno jedno na svakih 150 dece u zemlji ima autizam, nagoveštavajući da bi to stanje moglo da bude češće nego što se ranije mislilo. Ranije studije iznosile su procenu da od autizma pati jedno od 166 američke dece.
Novo istraživanje dece sa autizmom je najveće i najsveobuhvatnije ikada sprovedeno. Ono pokazuje da je oko 560 hiljada dece u Sjedinjenim Državama pati od tog poremećaja. Dete Vendi Stoun je jedno od njih.
Nadam se da je jedno u 150 dovoljno alarmantno za vladu i naše zdravstvene službe da obrate više pažnje na njih.
Autizam još nedovoljno shvaćen neurološki i psihološki sindrom koji ometa sposobnost deteta da se ophodi prema drugim i komunicira sa njima. Mnoge njegovih žrtve autizma su povučene i imaju otežan govor. Novo istraživanje američkih Centara za bolesti, kontrolu i prevenciju nije rađeno na nacionalnom nivou i zasniva se na podacima iz samo 14 država. Ipak, mnogi u medicinskoj zajednici i među grupama aktivista, smatraju da podaci zabrinjavaju.
Li Grosman je iz američkog Udruženja za autizam.
Istraživanje u stvari potvrđuje ono što smo mi stalno govorili. Broj ljudi sa autizmom je mnogo veći nego što je prethodno tvrdilo.
Američki Kongres je nedavno preusmerio 945 miliona dolara za proučavanje tog stanja.
Moramo ponovo da se obratimo Kongresu i vladinim agencijama i zamolimo ih da posvete veću pažnju populaciji sa autizmom.
Potrebno je više novca za istraživanja jer se veoma malo zna o mogućim faktorima rizika za autizam, šta ga uzrokuje ili kako ga prepoznati biološki. Poznato je da, ukoliko se autizam ustanovi kod deteta pre treće godine života, intervencija ima mnogo veće šanse za uspeh.
voanews.com
Sklerozica:
Objavljeno: 03.04.2007.
Nova metoda dijagnosticiranja autizma
Kad malo dijete ne reagira na svoje ime u dobi od godine dana, to je možda rani znak autizma ili nekog drugog razvojnog problema, objavili su istraživači.
Njihovo je otkriće važno zato što "ranija identifikacija autizma nudi i mogućnost ranije intervencije, što obežava i poboljšanje", kaže se u studiji koju je u ponedjeljak objavilo sveučilište u kalifornijskom gradu Sacramentu.
"To motivira sve veći broj studija kojima se želi omogućiti pronalaženje najranijih pouzdanih indikatora autizma".
Studija objavljena u travanjskome broju časopisa Archives od Pediatrics and Adolescent Medicine izvedena je na 101 jednogodišnjem djetetu čija starija braća i sestre imaju autizam pa se zato smatraju rizičnom skupinom.
Njihovi su nalazi uspoređeni s nalazima 46 djece iste dobi za koje se ne smatra da pripadaju rizičnoj skupini.
Svako je dijete sjedilo za stolom s malom igračkom, a istraživač bi mu prišao straga i jasnim ga glasom pozvao po imenu. Ako dijete nakon tri sekunde nije reagiralo, ime je ponovno izgovoreno, ali ne više od dvaput.
Sva djeca u nerizičnoj skupini reagirala su na svoje ime u prvom ili drugom pozivu, kaže se u studiji. Nasuprot toj djeci, u rizičnoj je skupini reagiralo 86 posto djece.
U razdoblju do dvije godine poslije istraživači su pratili 46 djece iz rizične i 25 iz nerizične skupine. Otkrili su da su dvije trećine djece kod koje je u dobi od godine dana izostala reakcija na ime, u dobi od dvije godine imala neke razvojne probleme.
Od djece kojoj je dijagnosticiran autizam, polovina je pala na testu s godinu dana. Od one djece kojoj je ustanovljen neki oblik usporena razvoja, 39 posto palo je na testu prepoznavanja imena, kaže se u studiji.
Iako ne može otkriti svu djecu kojoj prijeti neki razvojni problem, to je testiranje jednostavno i jeftino pa bi ga liječnici mogli upotrijebiti u redovnim pregledima djece u dobi od godine dana, preporučuje studija.
Izvor: plivazdravlje.hr
sumonja:
Preuzeto sa sajta Centra za smestaj i dnevni boravak dece i omladine ometene u razvoju
http://www.centarbgd.org.yu/autizam.htm
Izvor "Autizam i dijeta", 2001.g.
Dr sci Milijana Selakovic - spec. neuropsijiatar - spec. psih. razvojnog doba
...
U nekim sličajevima, već u prvim mesecima života deteta, postoje neke osobenosti na osnovu kojih se može pretpostaviti da je moguć razvoj autističnog poremećaja. To su:
-slabo sisanje u prvim nedeljama života;
-veoma mirna i tiha, nezahtevna beba ili, suprotno, beba koja -neprekidno plače i vrišti i koju je nemoguće smiriti;
-nezainteresovano ili pruža otpor maženju;
-mrzi prepovijanje, češljanje i sl.
-ravnodušna je prema onima koji se brinu o njoj, ili suprotno, postoji patološka vezanost za te osobe;
-ne postoji kontakt pogedom, na primer, pri hranjenju;
-ne pruža ruke da se uzme;
-ne učestvuje u igrama, ne imitira izraz lica ili pokrete odraslih: ne maše «pa-pa», ne šalje poljubac, ne pokazuje «pametnu» glavu i sl.;
-gukanje je oskudno ili ne postoji;
-ne prihvata podsticaj na komunikaciju;
-ne skreće pažnju roditeljima na interesantne predmete i događaje, sa željom da podele uživanje;
-izuzetno je zainteresovano za neke predmete, na pr. jaka svetla, šare na tepihu, prekidače, određene TV programe....
-ne reaguju na pokušaje roditelja da im ukažu na predmete i događaje;
-postoji opšti utisak da je beba «čudna i drugačija od ostalih»...
sand:
"Dani autizma: Kišobran za sve"
Izvor: Beta
U šest vojvođanskih gradova i mesta danas počinje dvonedeljna manifestacija "Dani autizma: Kišobran za sve".
Kako su saopštili organizatori, reč je o tradicionalnoj manifestaciji u okviru koje će, kroz radionice, tribine, ulične akcije i medijska predstavljanja, javnosti dobiti osnovne informacije o autizmu.
Manifestacije se održavaju u Novom Sadu, Pančevu, Zrenjaninu, Kovačici, Somboru i Subotici.
Organizatori su Vojvođansko udruženje za pomoć osobama sa autizmom, Društvo Novog Sada za pomoć osobama sa autizmom, Škola za osnovno i srednje obrazovanje "Milan Petrović" iz Novog Sada i Društvo defektologa Vojvodine.
Navigacija
[0] Indeks poruka
[#] Sledeća strana
[*] Prethodna strana