Tema: Multipla Sustavna Atrofija

[Maca]

MULTIPLA SUSTAVNA ATROFIJA
 
Glavni predstavnik primarnog parkinsonizma je Parkinsonova bolest, no postoje i mnogi netipični oblici u koje spada i multipla sustavna atrofija (MSA).
Obilježje MSA je u tome što uz parkinsonizam postoje i simptomi poremećaja malog mozga i autonomnog sustava.
Ovisno o izražajnosti vodećih  simptoma razlikuju se dva tipa MSA:
MSA-P kod kojeg u kliničkoj slici prevladava parkinsonizam
MSA-C kod kojeg prevladava poremećaj malog mozga (ataksija)
Češći je MSA-P tip.
MSA je poremećaj koji se podjednako javlja u obaju spolova, počinje oko šezdesete godine i polagano napreduje.
Klinička slika MSA uključuje:
1.   ukočenost
2.   usporenost i siromaštvo pokreta
3.   tremor u mirovanju
4.   ataksija-nestabilnost i nesigurnost pri hodanju (bolesnik hoda nesigurno uz stalno zanošenje),
5.   skandirajući govor
6.   ortostatsku hipotenziju
7.   smanjeno znojenje
8.   kroničnu opstipaciju
9.   češće mokrenje, osobito noću, teško zadržavanje mokraće te na kraju inkontinencija
 
Za razliku od Parkinsonove bolesti gdje je odgovor na terapiju levodopom, osobito u početku bolesti izrazito dobar, kod netipičnih oblika parkinsonizma  on je slab ili potpuno izostaje. Kod MSA je on slab do umjeren i to uglavnom u samom početku kod otprilike 30% bolesnika.
Uzrok bolesti još nije poznat. Smatra se da ulogu u njegovu nastajanju imaju genetski te čimbenici okoliša.
Što se tiče dijagnostike suvremene metode magnetne rezonancije i PET-a (positron emission tomography) mogu uvelike pomoći u diferencijalnoj dijagnozi raznih oblika parkinsonizma.
 
Dr.med. Julija Turk Patrlj, spec. neurolog
Izvor: MojDoktor