Autor Tema: Šta je Multipla skleroza?  (Pročitano 159204 puta)

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Šta je Multipla skleroza?
« poslato: Februar 20, 2007, 08:01:48 posle podne »

Multipla skleroza nastaje kao posledica pojave ognjišta zapaljenja, demijlinizacije i propadanja aksona (duži nastavci nervne ćelije kojima se ostvaruje transport signala do drugih nervnih ćelija i mišića) unutar mozga i kičmene moždine. Ove promene dovode do poremećaja provodljivosti impulsa duž nervnih vlakana što uslovljavaju pojavu različitih neuroloških simptoma i znakova. Propadanje aksona uslovljava nastanak trajnog neulrološkog oštećenja.

Šta izaziva multiplu sklerozu? Uprkos uloženom ogromnom trudu velikog broja istraživača definitivan odgovor na ovo pitanje za sada ne postoji. Međutim, postoji opšta saglasnost da je multipla skleroza imunski-posredovano oboljenje koje se javlja kod genetski predisponiranih osoba (poligenska interakcija) pod uticajem faktora sredine, najverovatnije infektivnog uzročnika, možda virusa.

Bolest se najčešće javlja između 20. i 40. godine života, vrlo retko može da počne u detinjstvu ili posle 55. godine života. Kod žena se javlja dva puta češće nego kod muškaraca. Postoje retki familijarni slučajevi bolesti.

Simptomi i znaci kojima se multipla skleroza ispoljava mogu biti veoma različiti u zavisnosti od lokalizacije plakova unutar mozga i kičmene moždine, a najčešći su: senzitivne smetnje (trnjenje, žarenje) i slabost ekstremiteta, oslabljen vid, duple slike, smetnje s mokrenjem i stolicom, podrhtavanje (tremor) ruku, vrtoglavica, otežan govor.

Tok multiple skleroze može biti raznolik, od vrlo blagog do vrlo agresivnog. Na jednom karaju su bolesnici kod kojih je bolest protiče sa minimalnim i retkim tegobama, tako da i posle dugog trajanja bolesti imaju minimalne smetnje, a na drugom kraju su oni kod kojih se brzo razvija teški invaliditet. Kod najvećeg broja bolest počinje remitentno sa egzacerbacijama (atak, pogoršanje) i remisijama (oporavak) a zatim ulazi u fazu stalnog, laganog neurološkog pogoršanja (sekundarno – progresivni tok). Ataci (egzacerbacije) se javljaju u proseku jednom godišnje, ali je nekada razmak između dva ataka 10 pa i 20 godina. Kod manjeg broja bolesnika, bolest lagano napreduje od samog početka bez jasnih pogoršanja i poboljšanja (primarno – progresivan tok). Prosečan životni vek obolelih od multiple skleroze se ne razlikuje od proseka u opštoj populaciji.

Izvor: Hendikep.info

Hendi-društvo

Šta je Multipla skleroza?
« poslato: Februar 20, 2007, 08:01:48 posle podne »

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #1 poslato: Februar 20, 2007, 10:50:48 posle podne »
Sre 21 Jun 2006

Otkuda multipla skleroza

Hronično, nepredvidivo i često progresivno oboljenje centralnog nervnog sistema koje napada i uništava tkivo mozga i kičmene moždine. Postoji nekoliko oblika MS, ali svi oni oštećuju nervne funkcije. Ta oštećenja rezultiraju u problemima različitog stepena, od blage ukočenosti i otežanog hodanja do oslepljenja. Inače, MS se može javiti u svakom životnom dobu. Bolest najčešće napada ljude između 20 i 40 godina starosti. Iz nepoznatih razloga, MS je češća kod bele rase ljudi, žena, i ljudi koji žive u umerenim klimatskim zonama. Trenutno u svetu ima 2.5 miliona ljudi koji boluju od ove bolesti.


Uzrok pojave

MS nastaje kao zavedeni napad imunog sistema primarno na mijelinsku opnu, beli omotač koji obavija nervna vlakna centralnog nervnog sistema. Ovaj omotač predstavlja izolaciju, koja ubrzava prenos nervnih signala, prenoseći informacije u, unutar i van mozga i kičmene moždine. Kada je mijelniska opna napadnuta i uništena od strane MS, transmisija nervnih signala je prekinuta, što rezultuje u različitim neurološkim problemima. Simptomi, koji sleduju napadu na mijelnisku opnu, zavise od mesta na kome je napad izvršen. Na primer, ukoliko se demijelinizacija odigra na nervnoj mreži koja prenosi poruke između mišića i mozga, tada mogu nastati problemi sa pokretljivošću. Ukoliko se demijelinizacija odigra na nervima koji nose senzorne informacije ka mozgu, MS može prozrokovati probleme sa senzornim funkcijama, kao što je vid.

Uzrok MS je nepoznat, ali genetika, infektivni agenti, greška u imunom sistemu, ili kombinacija svih ovih faktora igra glavnu ulogu u oboljevanju osoba od ove bolesti. Mada se MS vrlo često javlja kod osoba koje su genetski podložne bolesti, što je dokazano u slučajevima kada se MS javlja unutar same familije vrlo često da bi se pretpostavio kao slučajnost. S druge strane, studije identičnih blizanaca govore da genetičke predispozicije nisu glavni uzrok. Kod genetički podložne osobe mora postojati najčešće još neki faktor koji će kasnije doprineti razvoju MS.

Epidemološke studije ukazuju da se ovaj drugi faktor pojavljuje još u ranom dobu čovekovog života, verovatno pre počtka puberteta. Takođe, studije su pokazale da se MS pre javlja kod osoba koje su prvih 15 godina svoga života provele u umerenim klimatskim uslovima, nego kod osoba koje su isti taj period proveli u tropskim klimatskim uslovima. Mnogi su verovali da je drugi faktor infektivni agent, kao što je virus ili bakterija. Ali nakon nekoliko godina proučavanja i ispitivanja, nijedan infektivni agent nije prouzrokovao MS. Neki eksperti tvrde da MS nije prouzrokovan od infektivnog dejstva agenta, već da MS nastaje kao posledica načina reagovanja imunog sistema na infekciju.

Studije nagoveštavaju da je MS autoimuna bolest, pri kojoj imuni sistem napada tkivo svoga tela. Nove informacije o načinu obmanjivanja imunog sistem, tj. napadanja sopstvenog tkiva potvrđuju ovu mogućnost. Pronađene su određene bakterije i virusi koji u sebi sadrže proteine, koji ih čine sličnim ćelijama tkiva, uključujući i tkivo nervnog sistema. U slučaju MS, imuni sistem može napasti i agente i tkivo kome su oni slični.

Simptomi i kliničke slike

Simptomi MS su različiti za svakog pojedinca i variraju u intenzitetu i trajanju. Simptomi uključuju slabost, zamor, ukočenost, inkoordinaciju, drhtanje, nejasan govor, depresiju, spazam mišića, probleme sa ravnotežom, vidom, bubrezima i bešikom, seksualnom funkcijom, pamćenjem i rezonovanjem, ili je moguća kompletna paraliza. Iako, se MS javlja kao vrsta hendikepa, on često ne skraćuje životni vek osobe.

Često se MS javlja u vidu slabog pojedinačnog simptoma, kao što su zamućen vid ili klecanje nogu. Za mnoge ljude sa MS, simptomi se javljaju i nestaju na nepredvidiv način. Dok kod jednih dalji razvoj bolesti ne utiče znatno na njihov način života, kod drugih se javljaju različiti simptomi koji mogu ugroziti njihove fizičke i mentalne sposobnosti, nezavisnost ili život.

Postoje četiri prepoznatljiva oblika MS.

    relapsirajuće-remitentni oblik
    sekundarno progresivni oblik
    primarno progresivni oblik
    progresivno-relapsirajući oblik

U takozvanom povratnom obliku, od koje boluje većina ljudi sa MS, kod osobe se javljaju napadi simptoma, koji se zatim kompletno ili parcijalno ublažuju do sledećeg napada. Kod polovine onih koji poseduju ovaj oblik bolesti MS, kasnije će se razviti sekundarni progresivni oblik MS, koji se manifestuje kao progresivno pogoršanje simptoma sa njihovim povremenim slabljenjem. Manje je čest oblik primarne progresivne MS, koja se javlja kao uporno pogoršavanje stanja osobe sa MS, koje može dovesti do hendikepa, bolnog spazma mišića, urinarne inkotencije, ili eventualno do paralizovanosti. Drugi oblik MS, koji se isto retko javlja je progresivna povratna MS, koja počinje sa upornim pogoršavanjem stanja, a na bliceve je moguće i poboljšanje.


Dijagnoza

Za MS se teško može dati dijagnoza. Putem magnetne rezonance mogu se otkriti karakteristične povrede u mozgu, gde se dogodilo ili je u toku zapaljenje. MS je dobila ime od ovih povreda (eng. multiple - više, sclerosis - ožiljak mrlja) koje nastaju na mozgu ili kičmenoj moždini. Da bi se dala dijagnoza MS, doktori moraju naći dokaze za najmenje dve povrede na različitim mestima centralnog nervnog sistema. Mada, postoje i slučajevi kada je potvrđena dijagnoza MS, a same povrede nisu vidljive.

Test potencijala određuje koliko dugo je potrebno električnom nervnom impulsu, kao impulsu prouzrokovanom bljeskom sijalice, da dopotuje kroz nervna vlakna do mozga. Kod ljudi sa MS, signal može biti sporiji zbog demijelinizacije koja usporava transmisiju do mozga.

Tretman

Trenutno za izlečenje MS ne postoji lek, ali postoje lekovi koji mogu usporiti razvoj bolesti. Sintetičke forme interferona (prirodne hemijske supstance, koja reguliše odziv imunog sistema) smanjuju frekvenciju povratnih simptoma i usporavaju dalji razvoj bolesti tokom vremena. Mešavina sintetičkih polimera služi kao prevara za imuni sistem i na taj način smanjuje njegove napade na mijelinsku opnu.

Takođe, postoje tretmani za specifične simptome. Takvi su tretmani sa kortikosteroidima (često se uzimaju intravenski), koji mogu skratiti vreme MS napada.

Nekoliko lekova može se koristiti za olakšavanje spazma, zamora i problema sa bešikom. Ljudi sa MS često govore da im tretmani u kojima se ne koriste lekovi, kao što su vežbe i adkvatan odmor, pomažu da svoj život održe aktivnim. Fizikalne terapije i vežbe mogu ojačati oslabljenu muskulaturu i poboljšati koordinaciju. Profesionalna terapija može pospešiti dnevne veštine učeći ljude sa MS kako da funkcionišu sa smanjenom mobilnošću. Osim toga, terapija govora može pomoći kod problema sa govorom i gutanjem.

Značaj ishrane za multiplu sklerozu

Razmatranje povezanosti ishrane i multiple skleroze ima dva aspekta. Ishrana, zajedno sa drugim faktorima, ima značaja za samu pojavu bolesti, odnosno za njenu etiologiju. S druge strane, kada se bolest već ispoljila, pravilna ishrana značajno popravnja kvalitet života bolesnika. Proučavanje ishrane je skopčano sa određenim metodološkim problemima, te se i rezultati različitih tipova studija vrlo često u međusobnoj suprotnosti. Ali i pored ovih ograničenja, ishrana se danas nalazi u žiži interesovanja velikog broja istraživača, zato što dobro poznavanje njenih uticaja na zdravlje i bolest pruža velike mogućnosti za prevenciju.

Epidemiološke studije su pokazale da je rizik od pojave multiple skleroze povezan sa povećanim unosom životinjskih masti i namirnica bogatih zasićenim masnim kiselinama a siromašnih nezasićenim. Nezasićene masne kiseline, kakva je linoleinska, deluje imunosupresivno. U nekim studijama nađena je povezanost oboljenja sa uzimanjem namirnica koje imaju visoku kalorijsku vrednost, posebno u periodu detinjstva. Pretpostavlja se da je ovakav tip ishrane jedan od uslovljavajućih faktora koji utiču na promene u imunološkom sistemu organizma. Posebno je nepovonjno ako postoji neuravnoteženost između zasićenih i nezasićenih masnih kiselina, što može dovesti do povećane podložnosti agensima koji podstiču demijelinizaciju. Nasuprot tome, ishrana bogata nezasićenim masnim kiselinama 'ribom, voćem i povrćem 'smanjuje rizik od pojave bolesti. Zaštitno delovanje voća i povrća objašnjava se antioksidantnim dejstvom vitamina i minerala.

Uticaj ishrane na tok bolesti

Povoljni efekti pojedinih komponenata hrane zapaženi su i kod osoba koje imaju klinički ispoljenu formu multiple skleroze. Preliminarna istraživanja su pokazala da polinezasićene masne kiseline omega-6, koje se nalaze u ribljem ulju, utiču na ublažavanje razvoja bolesti. Njihovo povoljno dejstvo se još više podstiče ako se uzimaju i masne kiseline omega-3. Međutim, ovi ohrabrujući rezultati zahtevaju potvrdu, odnosno, je proveriti ih u ispitivanjima koja uključuju veliki broj bolesnika i dugo vreme praćenja.
Imajući u vidu sve nabrojane činjenice, postavlja se pitanje, kako osoba koja ima multiplu sklerozu treba da se hrani? Potpuno isto kao i osoba koja nema ovu bolest.

Preporuke Svetske zdravstvene organizacije za zdravu ishranu

Zdrava ishrana je uslov za dobar kvalitet života i ima svoja pravila. Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije, ona uključuje sledeće:
1. Upražnjavajte raznovrsnu ishranu, ali se trudite da namirnice biljnog porekla budu više zastupljene nego one životinjskog porekla.
2. Jedite hleb, žitarice, testenine, pirinač i krompir nekoliko puta dnevno.
3. Pojedite najmanje 400 grama svežeg voća i povrća dnevno, podeljeno u bar pet obroka.
4. Održavajte svoju telesnu težinu u preporučenim granicama (BMI - indeks telesne mase 20-25). I gojaznost i pothranjenost označavaju narušeno zdravlje.
5. Kontrolišite unos masti. One ne smeju da čine više od 30% energetskih potreba organizma. Zamenite zasićene masne kiseline nezasićenim, odnosno koristite ulja biljnog porekla.
6. Umesto masnog mesa zdravija su posna mesa, piletina, riba, ali ne zanemarite grašak i sočivo
7. Koristite mleko i mlečne proizvode (kefir, kiselo mleko,, jogurt i sir), ali sa minimalnim sadržajem masti (1%) i soli.
8. Izbegavajte slatkiše i napitke sa visokim sadržajem šećera. Koristite nerafinirani šećer kao zaslađivač.
9. Ne jedite jako usoljenu hranu. Dnevni unos kuhinjske soli ne treba da preže 6 grama.
10. Ako pijete alkohol, ograničite unos na 2 pića dnevno.
11. Pripremajte hranu na zdrav način. Kuvanje na pari ili pečenje može pomoći da se hrana dodatno oslobodi masnoće.

Još nekoliko korisnih saveta

1. Obavezno doručkujte!
2. Popijte voćni sok (najbolje od ceđenog voća) pre ili tokom doručka!
3. Ograničite veličinu svoje porcije. Neka one budu što manje, ali upražnjavajte bar pet obroka dnevno!
4. Koristite poslastice (na primer sladoled, kolače) sa niskim sadržajem masti ili bez masti. Ukus je isti!
5. Koristite voće. Ono ima prijatan ukus, daje osećaj sitosti i obezbeđuje energiju!
6. Kada morate da koristite «brzu» hranu, odlučite se za piletinu na žaru pre nego za sendvič s mesnim prerađevinama i masnim sirom!

Primena hiperbarične oksigenacije u terapiji MS

Multipla skleroza (MS) je diseminovano, demijelinizirajuće obolenje centralnog nervnog sistema (CNS), hronično-progresivnog karaktera, sa karakterističnim nepravilnim, fluktuirajućim periodima egzacerbacije i remisije, nepoznate etiologije. Bolest dovodi do teškog invaliditeta. Obolevaju mlade osobe, češće žene, u trećoj i četvrtoj dekadi života. Postoji više hipoteza s ciljem da se razjasni etiologija i patogenetski mehanizam demijelinizacije nervnog tkiva, uključujući virusnu infekciju, imunološke poremećaje, traumu,vaskularna oštećenja i niz drugih uzroka. Zadnjih nekoliko godina aktuelna je nova vaskularna teorija. Ova teorija pretpostavlja da je uzrok nastanka MS vaskularno-ishemična bolest cerebro-vaskularnog sistema uz oštećenje malih krvnih sudova mozga i transformaciju endotelnih ćelija ka fagocitnoj aktivnosti. To uzrokuje prekid kontinuiteta u postkapilanim venulama, formiranje edema, posledičnu ishemiju i sekundarnu imunološku reakciju. Smatra se da reaktivni oksidacioni proces i povšena lipidna peroksidacija, kao posledica ishemije, mogu doprineti procesu demijelinizacije. Nepoznata etiologija i progresivni tok bolesti uzrok su raznovrsnom terapijskom pristupu šezdesetih godina u lečenju MS uvedeni su kortikosteroidi. Od tada datira i primena hiperbarične oksigenacije (HBO). Terapijski efekti kortikosteroida sa svim neželjenim efektima dobro su poznati. Medjutim, primena HBO i danas izaziva interes lekara zbog izmenjenih shvatanja o etiologiji bolesti. Današnji stavovi su bliski tvrdnji da je HBO terapija izbora u lečenju MS, jer se pokazala najsigurnijom, najjeftinijom i najmanje invazivnom terapijskom procedurom. Naši rezultati pokazuju statistički značajno poboljšanje kod svih bolesnika koji su lečni HBO metodom (preko dva poena po EDSS skali. Osamnaest meseci nakon inicijalnog tretmana funkcionalno stanje bolesnika bilo je stabilno.

Izvor: http://www.domaci.de/viewtopic.php?t=11161&start=0&postdays=0&postorder=asc&highlight=

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #2 poslato: Februar 21, 2007, 06:26:48 posle podne »
Citat: Zana
Otkuda MS?

Neki smatraju da je novijeg datuma, da je to bolest civilizacije,
da je nastala zbog manjeg izlaganja suncu tj. savremenog zivota.........

da je nastala onog trenutka kada su ljudi uveli mahunarke u jelo pa samim tim bili nespremni na prihvatanje tih novih biljnih proteina
da nastaje posle neke povrede glave i vrata kada se poremete fini zidovi krvnih sudova,
zbog alergije na hranu,
zbog propusnog debelog creva pa otrovi odlaze u krv,
zbog virusne infekcije,
zbog stresa, trauma u detinjstvu
zbog zive u plombama
zbog previse masti u ishrani i slatkisa
candida
zbog mesta rodjenja da li ste sa juga ili severa, sa mora ili reke
pogresna dijeta
slaba probava................

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #3 poslato: Februar 21, 2007, 06:27:48 posle podne »
Naš imuni sistem, glavna obrana tela od napasnika , je konstruisan tako da prepoznaje sve vlastito. Ako se u organizmu nađe nešto što nije vlastito, nego strano , odbrambeni sistem ga ne prepoznaje i kao takvog napada i uništava..U stvari ga pokuša neutralisati i učiniti neškodljivim za organizam , a onda ga kao takvog odstrani putem mokraće, žuči, stolice, znoja ili disanja , ili ga pojedu odbrambene stanice i pretvore u osnovne materije.
Na žalost nekada se dogodi da neke strane žive ili nežive materije izmene strukturu naših stanica, tkiva i drugih sastojaka u toj meri, da to naš imuni sistem ne prepoznaje kao vlastito. Tada taj moćni stroj napada svoje vlastite organe koje ne prepoznaje i smatra ih neprijateljem. Uništavajući tako stanice i druge sastojke svojih vlastitih organa dovodi do teških bolesti koje zovemo AUTOIMUNIM BOLESTIMA.
Tu spadaju bolesti kao što su Lupus eritematosus, Reumatoidni artritis, skleroderma, kronični agresivni hepatitis, multipla skleroza i dr.
Sve gora od gore bolesti.
Autoimuni sistem jede svoje tkivo do samouništenja samo zato jer je nečim izmenjeno pa ga ne prepoznaje.
Nekada u našem imunološkom programu postoji sitna , neprimetna greška zbog koje se ne prepozna najsitniji dio neke stanice , a to dovodi do napada imunološkog sistema na neprepoznato i daljnjih već opisanih posledica.

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #4 poslato: Februar 21, 2007, 06:29:30 posle podne »
Uloga i značaj porodice u životu osobe sa MS-om


ŽIVOT U SKLADU SA BOLEŠCU

Po značaju, podršci i pomoći porodične sredine oboleli od MS-a ne razlikuju se od zdravih ljudi, niti onih obolelih od drugih hroničnih i progresivnih bolesti. Njihove porodice su slične većini porodica pogođenih nekom stresnom životnom situacijom koja nužno dovodi do izmena u porodičnim odnosima, što sa svoje strane zahteva potpuno prilagođavanje nastalim promenama. Kada je jedan od članova oboleo od hronične bolesti, porodica bar za izvesno vreme izlazi iz ravnoteže i atmosfera se emotivno boji na jedan poseban način. Prirodna je potreba da se sistem ponovo uspostavi, što od porodice zahteva da uloži dodatni napor . Dužina prilagođavanja novoj situaciji je različita u svakoj porodici a zavisi od njene sposobnosti da prihvati promene. Za to je neophodno da su porodični odnosi usklađeni i prožeti emocijama. Porodica u kojoj se podrazumevaju toplina, ljubav, podrška i briga za svog člana biće velika podrška osobi oboleloj od MS-a. Pomoći će joj u nastojanju da prihvati bolest i ponovo se uključi u život u svojoj sredini bez obzira na bezbrojne razlike od slučaja do slučaja.

NAJČEŠĆE REAKCIJE NA MS

Najprirodnije reakcije na dijagnozu bilo koje hronične bolesti, pa i MS-a jesu šok, neverica, srah i tuga. Mnogo je pitanja i dilema koje muče porodicu u periodu prilagođavanja na bolest. Članovi porodice su, razumljivo, uplašeni i veoma zabrinuti za obolelog a tu je bojazan da li će oni umeti da se postave u izmenjenim uslovima i kako će na sve ono što im se događa reagovati njihovo socijalno okruženje. Posle perioda prilagođavanja možemo uočiti nekoliko najčešćih tipova reagovanja porodice.


Porodica koja ne prihvata bolest ili negira postojanje bolesti i očiglednih simptoma što može biti ugrožavajuće za osobu sa MS-om; nema otvorenosti u razgovoru niti odgovarajuće komunikacije.
Porodica koja depresivno reaguje – preovlađuje emocija tuge; bolest se doživljava kao neuspeh i kazna; ugroženo je somatsko zdravlje jednog člana; javlja se i fantazija budućeg gubitka kao i osećanje bezvrednosti, različitosti u odnosu na druge porodice koje deluju srećno i zadovoljno; povređeno je samopoštovanje; lečenje se smatra besmislenim; vrlo često je oboleli pod preteranom zaštitom , porodica se zajedno sa njim povlači iz socijalnih odnosa.
Porodica koja se prilagodila – prihvata se MS; porodica nastavlja da živi sa neophodnim promenama; odnosi su otvoreni, razmena intenzivna, što je izuzetno značajno za obolelog.
Pored ovih osnovnih tipova reagovanja postoji mnoštvo podtipova koji su kombinacija pojedinih načina reagovanja. Istovremeno ovo mogu biti i faze kroz koje porodica prolazi u toku prilagođavanja na bolest.

PONAŠANJE PREMA OSOBI SA MS-om

Kakav stav zauzeti prema obolelom? Biti popustljiv, sažaljiv? Na ova pitanja ne postoji tačan i precizan odgovor , mogu se dati samo opšte preporuke koje u različitim određenim situacijama dobijaju značenje i praktičan smisao. Ne smemo zaboraviti činjenicu da kvalitet odnosa koji je postojao u porodici pre dolaska MS-a direktno utiče na nju i u novonastaloj situaciji i da je sama bolest možda još jedna proba i test snage i kvaliteta porodice.. Šta je ono čega uvek moramo biti svesni?
Član porodice koji ima MS, od svoje porodice, na prvom mestu, očekuje podršku. Šta to znaci? Razumevanje, poštovanje, toplinu, ljubav, utehu, psihološku ali i određenu pomoć. U tom pravcu je važno stvarati atmosferu koja ce sve to omogućiti. Naročito je važno da se zna da je MS vrlo nepredvidljivo oboljenje i da menja i ličnost obolelog, što sve zahteva od porodice da bude upućena u vrlo raznolika i nestabilna emotivna stanja i da na njih uvek na pravi način reaguje. Takode je bitno otvoreno razgovarati o svemu onome što pojedine članove tišti i muči. U situaciju kada ste u dilemi kako da se postavite i reagujete, najbolje je da budete otvoreni i da svoje dileme i nedoumice podelite sa obolelim i ostalima u porodici. Time ćete pokazati interesovanje i dobru volju da pomognete i uključite se aktivno u ono što se dešava. Mudri saveti i pametovanje vrlo često mogu imati suprotan efekat i dovode do zastoja u komunikaciji, što samo odlaže rešavanje problema. Razgovarajte, razmenjujte mišljenja, pitajte bez osećaja krivice ili preterane samilosti napadnog milosrda. Razgovarajte o MS-u, informišite se!

KAKO POMOĆI SEBI?

Značajni segment života u jednoj ovakvoj porodici, pored brige o obolelom članu, trebalo bi da bude i briga o sebi samima. Mnogi koji žive sa obolelim usredsrede se na njegove potrebe, tako da često zanemaruju sopstveno zdravlje. Brinuti se o svom zdravlju znači voditi računa i o fizičkom i o emocionalnom stanju. To dalje znači poštovati sopstvenu potrebu za privatnošću, obezbediti prostor za sebe, kao i vreme za posao i druženje. Kao što nam je svima poznato, preventiva je efikasnija od lečenja, pa ćete se misleći o sebi osećati bolje, što će Vam omogućiti da lakše izlazite na kraj sa obavezama i svojom ulogom osobe koja brine o nekom. Tako što ćete voditi računa o svom i fizičkom i psihičkom zdravlju, učinićete da porodica i vi sami duže ostanete kvalitetan izvor podrške obolelom. U svetu se nametnula ideja o pomoći pomagačima u svakodnevnom životu, Preovlađuje mišljenje da se energija koja se troši u procesu negovanja, staranja i brige mora prikupljati i nadoknađivati na neki način. Emotivna podrška koja je neprocenjiva za osobu sa MS-om često je iscrpljujuća za porodicu, se mora stalno negovati, osvežavati i iznova stvarati. to je najdelotvornije u grupama za podršku porodicama koje imaju člana sa MS-om.

POTREBNA JE POMOĆ: od koga je tražiti

Kontakt sa lekarom neurologom od samog dijagnostikovanja MS-a je neophodan. Pored toga, potrebno je ostvariti saradnju i sa drugim profesionalcima koji su uključeni u tretman obolelih od MS-a, a to su fizijatri, psiholozi, socijalni radnici, fizioterapeuti, medicinske sestre. Udruženja obolelih od MS-a mogu Vam pružiti korisne informacije i podršku. Ono što nismo spomenuli je široka lepeza različitih vrsta društava i udruženja koja nisu direktno usmerena na MS, ali vama mogu biti pribežište i izvor energije neophodne za dalji život. Grupe za podršku porodicama koje imaju obolelog od MS-a predstavljaju veliku pomoć. Razgovor sa drugima koji imaju obolelog člana pomaže na više različitih načina. Sa njima možete podeliti aktuelne probleme i čuti kako su se oni snalazili u sličnim situacijama. Često pomaže i sam osećaj da niste jedini u tome, što će smanjiti vaš osećaj izolovanosti. Pomoć i podrška prijatelja i rođaka je naravno uvek dobrodošla, na nju treba računati. Pomoć potražite otvoreno i direktno; objasnite onima kojima se za pomoć obraćate šta je to MS i šta od njih očekujete.

Izvor: http://www.blogovanje.com/desetka/

Hvala Zana    ;)

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #5 poslato: Februar 21, 2007, 06:30:30 posle podne »
Istraživanje o lekovima protiv multiple skleroze

Jednogodišnja studija u kojoj su upoređivana tri leka za multiplu sklerozu pokazala su da samo dva preparata znatnije smanjuju stopu ponovnog javljanja bolesti. Doktor Omar Kan sa državnog univerziteta Vejn u Detroitu vršio je ispitivanja na 165 pacijenata sa povratnom multiplom sklerozom, koja pogađa oko 250.000 ljudi u SAD. Pacijentima su date mogućnosti izbora lečenja Avoneksom, Betaseronom ili Kopaksonom, ili pak da se uopšte ne leče. Kod onih koji su koristili Betaseron ili Kopakson primećeno je znatno smanjenje stepena povraćaja bolesti u poređenju sa prethodnom godinom kada nisu uzimali lekove. Pacijenti koji su uzimali Avoneks nisu imali statistički značajno smanjenje stepena povraćaja bolesti u odnosu na one koji se uopšte nisu lečili, ističe Kan. Kompanija Biogen koja proizvodi Avoneks odmah je napala istraživanje nazivajući ga "anegdotskom informacijom".Lek Betasteron proizvodi farmaceutska kompanija Berleks laboratiris, a Kopakson, Teva farmaceutikal indastiz. Dr Kan,koji je rezultate istraživanja obelodanio na sastanku Američkog saveza neurologa, ističe da je istraživanje sproveo na univerzitetu nezavisno od proizvođača lekova i da nije imao nameru da diskvalifikuje bilo koji od lekova. Ketrin Blum, direktor za odnose sa javnošću Biogena iz Masačusetsa, naglašava da istraživanje ima mnogo slabih tačaka zato što nije vršeno po principu slučajnog uzorka, jer su i lekari i pacijenti znali koji lek uzimaju. Trebalo bi sprovesti istraživanja uticaja lekova na povraćaj bolesti u dužem periodu, a ne u tako kratkom, istakla je ona. Avoneks je vodeći lek protiv multiple skleroze sa 75.000 pacijenata širom sveta i prihodom od 163 miliona dolara koji je Biogen lane ostvario. Sva tri leka su pokazala statistički značajno smanjenje povraćaja bolesti u zvanično odobrenim istraživanjima koja su vršena putem slučajnog uzorka.

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #6 poslato: Februar 21, 2007, 06:47:30 posle podne »
Očni lekari su često prvi specijalisti koji ustanove multipleks sklerozu

Zbog toga lekari u novoj bolnici Hjustonskog univerziteta u Teksasu, traže kod svojih pacijenata nagoveštaje ove opake bolesti.

Multipleks skleroza je bolest centralnog nervnog sistema čiji se rani simptomi često previđaju, jer liče na simptome brojnih široko rasprostranjenih bolesti. Zbog toga, Džejd Šifmen, lekar sa Hjustonskog univerziteta, kaže da multipleks skleroza često ne može da se ustanovi sve dok nije u kasnijoj fazi.

«Završava se tako da izgubimo zlatnu priliku da rano ustanovimo multipleks sklerozu», kaže Šifmen.

Ranu dijagnozu čini mogućom nova tehnologija. Šifmen kaže da bi napredovanje multipleks skleroze moglo da se uspori. Dvadesetogodišnji Skot Mekadam, kome je dijagnostikovana multipleks skleroza, ima probleme sa vidom na jednom oku.

«To je nešto sa čime moram da se borim najbolje što mogu», kaže ovaj mladić.

Doktor Šifmen kaže da su problemi sa vidom prvi znaci multipleks skleroze. Simptomi mogu da budu podrhtavanje oka ili nekontrolisani pokreti očiju, zamagljen vid, slepilo, udvostručena slika ili bol u oku. Na ovoj novoj klinici Hjustonskog univerziteta oftalmolozi sarađuju sa neurolozima da bi potvrdili dijagnozu, počeli tretman i umanjili posledice multipleks skleroze.

Izvor: http://www.voanews.com/serbian/2006-07-03-voa4.cfm

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #7 poslato: Februar 21, 2007, 06:48:32 posle podne »
Enkorten - nova nada

Nedavno je na BHT prikazan prilog o tome da je u Tuzli sintetiziran lijek ENKORTEN koji lijeci autoimune bolesti poput multipla skleroze, lupusa, reumatoidnog artritisa, itd.

ENKORTEN, (zaštićeno ime),predstavlja kombinaciju dva peptida (endogene osnove), što znači da ih mi već imamo u svom organizmu i da nam nisu strani.
Zato lijek nema nikakvih nus pojava.
Koliko znam supstance za lijek rade- (sintetiziraju) Amerikanci (prema licenci Farmacije), a završne kontrole i certifikaciju lijeka, po tehnološkom postupku Farmacije obavljaja NJemačka laboratorija.Dakle samo je patent i licenca (znanje) sa kliničkim dokazima u BiH a sve ostalo zbog sofisticiranog tehnološkog postupka rade stranci. Sto je jos vaznije, ocekuje se da ce do kraja studenog lijek biti dostupan na klinikama u Sarajevu, Mostaru i Tuzli, te minimalno tamo i registriran.
Iz rezultata medjukontrole-nakon 3 mjeseca u toku diskusije koja se cula- (bez zvanične objave) vidljivo je:
Smanjenje lezija ili njihov djelimični nestanak kod mnogih pacijenata pregledom MRI
Smanjenje EDSS skora
Poboljšan govor,koordinacija
Povećanje ukupnog kretanja i koordinacije
Smanjenje ili nestanak strobizma oka, drhtanja ruku
Smanjenje ili nestanak inkontinencije kod mnogih pacijenata.
Stabilnost i izostanak novih napada (relapsa) bolesti itd.
Većina pacijenata koji primaju ENKORTEN je sa RR oblikom (Relapsirajući Remitentni) MS, ali ima i nekoliko sa SP (Sekundarno Progresivnim) MS.
Ono sto je takodje vazno nisu zabiljezene nus pojave bilo koje vrste ili su marginalne.
Iz dostupnih informacija znam da ce uskoro Farmacija otvoriti interaktivnu stranicu za bolesnike sa autoimunim oboljenjima (gdje spada i MS), posto je sa istim lijekom uspjesno zavrsila drugu fazu na astmi i u rujnu se ocekuje primjena lijeka za astmu- u toku izvodjenja treće i završne faze.
Do objave zvanicnih rezultata, jos malo strpljenja, ali su rezultati veoma, veoma optimistični.
Ne zelim ulijevati laznu nadu, ali je sasvim realno nadati se da je na pomolu do sada najefikasnije sredsvo- lijek koji moguće djeluje na osnovne uzroke koji dovode do MS-a i koji omogućava osim procesa potpune ili djelomične remijelizacije i eliminaciju upalnog stanja-kroz proces modulacije imunološkog odgovora organizma.

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #8 poslato: Februar 21, 2007, 06:53:32 posle podne »
Ovo smo svi prošli   ;)

Kortikosteroidi

Kortikosteroidi su velika grupa različitih hemijskih supstanci (hormona) koji se stvaraju u ljudskom organizmu. Iste ili slične supstance dobijaju se i sintetičkim putem i koriste za lečenje različitih patoloških stanja kod ljudi. Kortikosteroidi su hormoni kore nadbubrežne žlezde.

Puno ime steroida koji se koriste u lečenju su glikokortikosteroidi ili skraćeno steroidi (CS). CS su vrlo moćni lekovi koji deluju ubrzo nakon davanja i utiču na imunološke reakcije preko vrlo kompleksnih mehanizama. Obično se koriste za postizanje brzog kliničkog poboljšanja pre nego što počnu da deluju drugi lekovi koji se uključuju u dugotrajno lečenje.
Pored imunosupresivnog i protivzapaljenskog delovanja, ovi preparati su uključeni u regulaciju velikog broja drugih procesa u organizmu, kao što su funkcije kardiovaskularnog sistema, reakcija na stres, metabolizam vode, šećera i masti, regulacija krvnog pritiska i dr.
Pored značajnih terapijskih efekata koje imaju, ovi preparati dovode i do pojave većeg broja neželjenih efekata, posebno kada se dugotrajno uzimaju. Iz ovog razloga neophodno je da pacijent koji koristi CS u terapiji bude pod stalnom kontrolom lekara koji ima iskustva u lečenju određene bolesti sa upotrebom ovih lekova na način koji će smanjiti pojavu neželjenih efekata.

Doziranje i način upotrebe leka:
CS mogu da se koriste sistemski ( davanjem i.v. injekcija ili na usta) ili lokalno (davanjem injekcija u zglob ili lokalnom primenom na koži).
Doza i način davanja leka zavise od vrste bolesti koja se leči kao i od težine ove bolesti. Visoke doze, posebno kad su date putem injekcije, imaju vrlo moćan efekat i deluju vrlo brzo.
Tablete su dostupne u različitim veličinama i mogu da sadrže različitu količinu leka. U ove svrhe najčešće se koriste prednizon ili prednizolon.
Ne postoji opšte prihvaćeno pravilo o doziranju i vremenskim intervalima u kojima treba davati lek. Uzimanje jednodnevne doze (obično ujutro) ili svakog drugog dana (alternativno davanje) obično najređe izaziva pojavu neželjenih efekata. Ali je verovatno manje terapijski efikasan način davanja leka od podele celokupne doze leka u dva dela u toku dana, što je nekad neophodno kako bi se postigla kontrola aktivnosti bolesti. U težim oblicima bolesti, najveći broj lekara odlučuje se za primenu visokih doza metil-prednizolona koje se u vidu infuzije daju u venu obično jedanput dnevno u toku nekoliko dana za redom.
Ponekad je neophodno davati intravenski manje količine leka kada postoji sumnja da se lek ne apsorbuje (upija) dovoljno iz creva nakon uzimanja na usta.

Neželjeni efekti
Dva glavna oblika neželjenih efekata steroida nastaju zbog dugotrajnog uzimanja visokih doza ili zbog naglog prekida terapije. Ukoliko se steroidi koriste neprekidno mesec dana sa njihovim uzimanjem se ne sme prestati naglo, jer to može da dovede do pojave ozbiljnih problema. Ovi
problemi nastaju zbog nedovoljnog stvaranja sopstvenih steroidnih hormona u telu, što nastaje kao posledica uzimanja sintetičkih steroida.
Efikasnost kao i vrsta i težina neželjenih efekata koji se mogu pojaviti prilikom uoptrebe CS su vrlo individualni i ne mogu se predvideti. Neželjeni efekti su obično direktno povezani sa dozom i načinom davanja leka, tako da ista ukupna doza leka može izazvati više neželjenih efekata ukoliko se lek daje dva puta dnevno umesto u jednoj jutarnjoj dozi.
Glavni vidljivi neželjeni efekti su: čir na želucu, povećanje osećaja gladi koja se teško kontroliše, što dovodi do povećanja telesne mase i evenutualne pojave strija po koži. Uravnotežena dijeta koja sadrži malo masti i šećera i sa puno vlaknaste hrane može pomoći da se kontroliše telesna masa.
Pojava bubuljica (akni) na licu sprečava se upotrebom dermatoloških preparata za kožu. Mogu se često javiti problemi sa spavanjem i promenom raspoloženja sa pojavom potištenosti ili razdražljivosti. Dugotrajna terapija CS dovodi i do zaustavljanja rasta.
Odbrana protiv infekcija obično je oslabljenja što za posledicu može imati češću pojavu infekcija ili težih oblika infekcija u zavisnosti od stepena imunosupresije. U ovu grupu neželjenih efekata spada gubitak koštane mase sa povećanom sklonošću za pojavu preloma (osteoporoza).
Osteoporoza može se dokazati i pratiti upotrebom specijalne tehnike koja se naziva denzitometrija. Veruje se da dovoljan unos kalcijuma (oko 1000 mg na dan) i vitamina D može biti koristan da uspori nastanak i razvoj osteoporoze.
Neželjeni efekti na očima uključuju pojavu zamućenja sočiva (katarakte) i povećanog očnog pritiska (glaukom). Ukoliko se pojavi povećan krvni pritisak (hipertenzija) neophodno je uvesti dijetu sa smanjenim unosom soli. Ponekad može doći do povećanja nivoa šećera u krvi sa razvojem steroidnog dijabetesa pa je tada neophodna primena dijete sa malo masti i slobodnih šećera.

Terapija

Vrlo je važno znati da se kortikosteroidi primjenjuju u kraćim kurama, i to samo u slučajevima subjektivnog i objektivno potvrđenog pogoršanja simptoma , a ni slučajno ih ne treba davati mjesecima ili godinama , i nikako u malim dozama,koje su nedovoljne terapijski. Drugi važan faktor kod terapije kortikosteroidima, jesu odgovori na sljedeća pitanja : koji lijek je najbolji, kojim putem ga davati i u kojoj dozi. Osnovne činjenice koje se moraju poštovati pri primjeni steroidne terapije MS su :
Indikacija za primjenu ACTH i kortikosteroida je akutna egzacerbacija
Prije uvođenja lijeka treba isključiti eventualne kontraindikacije i to: ulkusna bolest, diabetes mellitus, arterijska hipertenzija, aktivna TBC, ranija psihoza, srčane smetnje - za primjenu “pulsne terapije “
Primjenjivati one lijekove sa najjačim antiinflamatornim dejstvom, bez mineralokortikoidnog efekta (dexametazon, betametazon ),
Počinje se sa najvećom dnevnom dozom i brzo smanjivati do isključenja. (terapija ne bi trebala trajati duže od 2 sedmice ).
Lijekove ne treba davati poslije 18h zbog cirkardijalnih varijacija prirodnih steroida,
Bolesnicima koji imaju ulkus ili gastritis , treba istovremeno davati antiulkusnu zaštitu,
ACTH treba davati u zdrastvenim ustanovama zbog mogučnosti anafilaktične rekcije (protein),
Doza od 60i.j. ACTH dnevno daje maksimalni odgovor nadbubrežnih žlijezda, i veće doze nisu potrebne.

Umjesto ACTH , često se koristi sintetski preparat Synacthen-depo, amp a 1 mg. Lijek se aplicira intramuskularno (i.v.primjena nema prednosti ), po različitim šemama (da li svaki drugi dan, ili 5 dana uzastopno 1x dnevno, pa potom još 5 amp. Na drugi dan ).
Primjena tzv. “Pulsne terapije “ - tj. Velikih doza metilprednizolona (500 do 1000 mg i.v. u infuzionoj otopini ) u trajanju 3 ili 4dana (samo jednom dnevno, a potom 11 ili 10 dana još metilprednizolon per os u dozi 1mg na kg tjelesne težine), postala je zadnjih godina terapija izbora u fazi pogorša nja (egzacerbacije ) bolesti . Osnovni mehanizam djelovanja je vjerovatno oporavak funkcije HEB. Ova “pulsna terapija “ se pokazala efikasnom i u terapiji retrobulbarnog neuritisa (u dozi 4 x dnevno po 25o mg, a potom oralno 2 sedmice) u smislu sprečavanja nastanka kasnije MS. U hroničnoj progresivnoj formi bolesti, jedina indikacija za primjenu pulsne terapije je smanjenje spasticiteta mišića . Inače je ova vrsta terapije jako bezbjedna, jer doza od 1000 mg čak i do 7 dana primjene, ne dovodi do znatne supresije i trajnije, hipotalamo-hipofizne-adrenalne osovine. Poslije “pulsne terapije”može se nastaviti sa primjenom ACTH ukoliko nismo zadovoljni efektom metilprednizolona. Jedini ozbiljan neželjeni efekat, koji može da se javi tokom terapije, je poremećaj srčanog ritma ili zastoj srčanog rada, zato ove bolesnike treba prethodno pregledati kardiološki. Ovi lijekovi su obzirom na cijenu koštanja, najviše upotrebljavani do sada.
Interferon beta - 1b (Betaseron) - jedan od 5 do sada poznatih interferona (alfa, beta, tau, omega i gama- i koji su u stvari lanac od oko 2o različitih proteinskih molekula ), davan subkutano u dozi od 8 miliona IU, svakog drugog dana tokom 2 godine, doveo je prema dosadašnjim studijama do smanjenja učestalosti egzacerbacija kod bolesnika sa remitetnom formom MS i smanjanja promjena na magnetnoj rezonanci mozga koja je rađena prije i nakon provedene terapije. Za sada je lijek jako skup, doza za godinu dana košta oko 10000 US, i indikacija je samo za remitirajuću-relapsirajuću formu (znači gdje uz subjektivno pogoršanje, postoje objektivni parametri, vidljivi pregledom u smislu lezije novog dijela CNS i nove promjene na snimcima MRI mozga u smislu novih aktivnih plakova). Komplikacije koje se mogu javiti u toku i nakon terapije su pojava cirkulišućoh antitjela, te depresija, ponekada sa suicidalnim idejama, te je nadzor obavezan. Uz depresiju, trudnoća je druga kontraindikacija za njegovu primjenu kao i preosjetljivos na neku od komponenata . Većina autora se slažu da sa primjenom lijeka ne treba žuriti kod bolesnika koji su minimalno onesposobljeni, tek dijagnostikovani ili imaju periode dugotrajnih, nekada i višegodišnjih remisija .
Inerferon beta - 1a (Avonex) , nije do sada pokazao takvu efikasnost kao 1b, mada novije studije, davanje 6000 IU jednom nedjeljno i.m dovode do blagog usporenja progresije invaliditeta. Njega inače proizvode ovarijalne ćelije sisara i potpuno je identičan prirodnom humanom interferonu beta.
Kopolimer 1 (Kop 1, Copaxone ) - je acetatna so mješavine sintetskih polipeptida, sastavljenih od 4 aminokiseline (alanin, glicin, lizin i tirozin) . Lijek se inače daje potkožno svakodnevno, u dozi 2o mg tokom 2 godine, i do sada se pokazalo da smanjuje broj egzacerbacija u 29% slučajeva.

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #9 poslato: Februar 21, 2007, 11:14:32 posle podne »
Kora nadbubrežne žlezde

Kora nadbubrežne žlezde ima tri sloja koji luče različite hormone: zona glomerulosa luči mineralokortikoide, zona fasciculata glukokortikoide i zona reticularis androgene i estrogene.
Kortikosteroide delimo na glukokortikoide i mineralokortikoide. Glukokortikoidi jesu steroidni hormoni čija glavna uloga jest uticaj na metabolizam glukoze, proteina i masti, a takođe i dugoročno prilagođavanje organizma na stresne situacije. Glavni prirodni glukokortikoid jeste kortizol. Mineralokortikoidi, pak, učestvuju u regulaciji koncentracije elektrolita u organizmu (natrij, kalij...) a glavni predstavnik jeste aldosteron, hormon koji pojačava ponovnu resorpciju natrijuma u bubrežnim kanalićima i izbacivanje kalija u urin.
Glukokortikoidi imaju i jedno sasvim drugačije svojstvo a to je smanjivanje imunološkog ogdovora organizma. To znači da imaju jako protivupalno, imunosupresivno delovanje zbog kojeg su postali jedna od najznačajnijih grupa lekova za medicinu.

Prirodno metaboličke funkcije kortizola jesu sledeće:

porast glikogena u jetri
porast glukoze u krvi
razradnja mišića i ostalih tkiva u aminokiseline
pretvaranje aminokiselina u glukozu.

Zbog ovih efekata jasno je da je kortizol jako bitan u gladovanju jer se na taj način organizmu osigurava energija za normalno funcionisanje organizma. Takođe, kortizol se luči i u stresnim situacijama kao što su mentalna i telesna opterećenja.
Kortizol je jako bitan za pravilan rad organizma. Činjenica je da organizam ne može bez kortizola i u slučaju prestanka rada nadbubrežne žlezde (a ukoliko ne osiguramo odgovarajuće lečenje) nastupa smrt u roku od dva dana!
Kortizol veoma jako inhibira upalne i imunološke reakcije organizma i zbog toga je interesantan u farmakologiji. Naravno, prirodni kortizol se vrlo malo koristi dok se daleko više koriste njegovi sintetski analozi kojima je smanjema metabolička funcija a pojačana ona protivupalna i imunosupresivna kao što su betametazon, deksametazon, prednizolon, prednizon i dr. (imunosupresiv = materija koja smanjuje imunološki odgovor organizma).

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #10 poslato: Februar 21, 2007, 11:14:50 posle podne »
EU odobrila Tysabri, lijek za borbu protiv multiple skleroze


AMERIČKI i irski proizvođači Tysabrija, leka za suzbijanje posledica multiple skleroze u četvrtak su saopštili da su vlasti Evropske unije pristale na prodaju toga preparata u 25 država Unije.

"Ta odluka znači da odsad i u Evropi bolesnici koji trpe zbog te hronične i teške bolesti imaju delotvornu novu alternativu u lečenju", kaže Kelly Martin, predsednica i izvršna direktorka irske kompanije Elan Corp.

"Danas je ostvaren važan korak napred za evropske bolesnike od multiple skleroze", rekao je James Mullen, izvršni direktor američke kompanije Biogen Idec iz Cambridgea u Massachusettsu.

Te dve kompanije u saopštenju kažu da je EU odlučio dopustiti upotrebu Tysabrija samo za pacijente kod kojih ne deluju drugi lekovi za MS, interferon "ili kod pacijenata kod kojih se MS rapidno razvija i vraća".

EU je odluku doneo nakon što je američka Uprava za lekove 5. juna odlučila odobriti nastavak prodaje Tysabrija u Sjedinjenim Državama.

29.6.2006

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #11 poslato: Februar 21, 2007, 11:15:52 posle podne »
Povezanost dijabetesa i multiple skleroze

Osobe koje pate od dijabetesa tipa 1 imaju više nego 3 puta veći rizik da će oboleti od multiple skleroze, kažu danski naučnici.

Dijabetes tipa 1 i multipla skleroza su autoimune bolesti koje karakteriše napad imunološkog sistema organizma na vlastito tkivo - stanice zadužene za proizvodnju insulina u slučaju dijabetesa tipa 1, odnosno na mijelinski omotač neurona kod multiple skleroze.

Istraživači iz Statens Serum Institut u Kopenhagenu su u razdoblju od 10 godina pratili 6078 pacijenata, a rezultate su objavili u stručnom časopisu Archives of Neurology.

U istraživanju je praćeno i više od 14000 najbližih rođaka osoba koje pate od multiple skleroze.

Pokazalo se da najbliži rođaci osoba s multiplom sklerozom i sami imaju 44-63% veći rizik da će patiti od dijabetesa tipa 1.

Naučnici nisu otkrili na koji su način multipla skleroza i dijabetes tipa 1 povezani, ali vjeruju da se radi o kombinaciji genetskih faktora i uticaja iz okoline.

YAHOO! NEWS

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #12 poslato: Februar 21, 2007, 11:16:42 posle podne »
KOMBINOVANOM TERAPIJOM PROTIV MULTIPLE SKLEROZE

Ponedeljak, Jul 24, 2006 13:54 RTS
U 10 zdravstvenih centara u Velikoj Britaniji pokreću se istraživanja čiji je cilj da se utvrdi dejstvo multiterapije koja predstavlja novu nadu u lečenju multiple skleroze, objavio je naučni časopis 'Žurnal za neurologiju'.

Kod većine pacijenata obolelih od agresivnog oblika multiple skleroze, koji su do sada učestvovali u istraživanju, zdravstveno stanje je drastično poboljšano zahvaljujući kombinaciji dva leka protiv raka - 'mitoksantrona' i 'kopaksona' - koji su korišćeni za uklanjanje recidiva pomenute bolesti.

Više stručnjaka za multiplu sklerozu izjavilo je da su impresionirani iznenađujućim rezultatima prvih ispitivanja. Oni su napomenuli da je potrebno obaviti dodatna ispitivanja pod strožijim uslovima.

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #13 poslato: Februar 21, 2007, 11:17:35 posle podne »
Vakcina protiv tetanusa i multipla skleroza

Istraživanje naučnika sa Harvarda sugerše da vakcina protiv tetanusa može sprečiti razvoj multiple skleroze. Analizom rezultata 9 istraživanja sprovedenih između 1966. i 2005. godine naučnici su utvrdili da osobe vakcinisane protiv tetanusa imaju za 33% manji rizik da obole od multiple skleroze.
Izvor: Yahoo News

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Šta je Multipla Skleroza?
« Odgovor #14 poslato: Februar 21, 2007, 11:18:35 posle podne »
Enkorten - drugi deo

Citat
Klinika za plućne bolesti i Centar "Podhrastovi" Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevo očekuju se da će novi lijek za liječenje bronhijalne astme u BiH - Enkorten pacijentima biti dostupan već u ...


... rujnu, što će olakšati daljnje ispitivanje i primjenu lijeka u kliničko-bolničkim centrima BiH na dobrobit oboljelih od bronhijalne astme. Enkorten je novi imuno-modulatorni lijek i prvi domaći patentirani lijek sa međunarodnom istraživačkom reputacijom proizvođača Farmacija d.o.o Tuzla.

Lijek se pokazao, kako se navodi u priopćenju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, efikasnim u liječenju bronhijalne astme kao dobra zamjena za sistemske kortikosteroide i kod težih oblika ovog oboljenja.

Registracija Enkortena za stavljanje u promet u stacionarnim zdravstvenim ustanovama za kliničku primjenu u liječenju bronhijalne astme izvršena je prije nekoliko dana, a nju je, kako se navodi, obavila Komisija za lijekove FBiH, kao savjetodavno tijelo Ministarstva zdravstva.

(Fena)


U tekstu o Enkortenu, na prvoj strani ove teme je napisano malo više o ovom leku. Koliko mi je poznato, testira se i u lečenju MS-a. Sada ostaje da vidimo, hoće li početi njegova primena i tu.

 

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo korisnika i vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.