Tema: Tjelovježbom protiv demencije

[Maca]

Tjelovježbom protiv demencije

Osobe koje se redovito bave tjelovježbom imaju do 40% manji rizik da će patiti od demencije, tvrde američki znanstvenici.

Istraživači s University of Washington kažu kako je njihova studija objavljena u stručnom časopisu Annals of Internal Medicine najtemeljitija od dosad provedenih istraživanja na ovu temu.
Utvrđeno je da je pozitivan učinak tjelovježbe najjači kod najkrhkijih ispitanika, te da kod osoba starijih od 65 godina od velike pomoći može biti i blago razgibavanje.
Znanstvenici dodaju kako se općenito može reći da je za smanjenje rizika za razvoj demencije dovoljno 3 puta tjedno prošetati 15-ak minuta.
Osim toga, redovita tjelovježba može usporiti razvoj demencije kod osoba kojima su se već javili prvi simptomi, pokazalo je istraživanje u kojem je sudjelovalo 1740 ispitanika.
Istraživači pozitivan utjecaj tjelovježbe objašnjavaju poboljšanim protokom krvi prema dijelovima mozga koji su važni za pamćenje.
Nije poznato što uzrokuje Alzheimerovu bolest i druge oblike demencije, niti za njih postoji lijek.
Izvor: Pliva

[sand]

Gojaznost utiče na pojavu demencije

Salo oko stomaka u zrelijim godinama može da utiče na povećani rizik od demencije, saopštili su američki naučnici u najnovijoj studiji objavljenoj u SAD.

"S obzirom da 50 odsto odraslih Amerikanca ima problem sa gojaznošću, to je zaista zabrinjavajuće", rekla je autorka studije, naučnica Rejčel Vitmer.

Već se zna da prekomerna telesna težina povećava rizik za dobijanje moždanog udara, dijabetesa i infarkta, ali su naučnici prvi put proučili i utvrdili vezu između stomačne gojaznosti i demencije.

Naučnici iz Kalifornije su ispitali 6.583 ispitanika, kada su imali između 40 i 45 godine, kao i 30 godina kasnije. Više od 16 odsto njih, koji su se ugojili, postalo je i dementno.

Među gojaznima, oni koji najviše sala imaju oko stomaka, imaju 80 odsto veći rizik da razviju demenciju od onih gojaznih kojima je salo drugačije raspoređeno.

"Obdukcije su pokazale da postoje promene u mozgu slične simptomima Alchajmerove bolesti, a koje se mogu opisati kao neka vrsta moždane atrofije", navodi se u studiji objavljenoj u američkom medicinskom časopisu Neurology.

(Beta)

[Sklerozica]

Vežbanje popravlja pamćenje

Redovna, umerena fizička aktivnost može poboljšati pamćenje kod starijih osoba i odložiti početak demencije, rezultat je studije sprovedene u Australiji.

Istraživanje objavljeno u Žurnalu Američke medicinske asocijacije, obuhvatilo je 170 ispitanika starih 50 godina i više, koji su se žalili na poteškoće u pamćenju, ali nisu bolovali od demencije.

Podeljeni u dve grupe, ispitanici prve grupe, imali su zadatak da umereno vežbaju: šetaju po 50 minuta, tri puta nedeljno, dok preostali učesnici nisu bili fizički aktivni.

Nakon šest meseci, ispitanici su radili testove pamćenja, ali i druge, poput testa u kom se zahteva nabrajanje reči.

Grupa koja je vežbala imala je daleko bolje rezultate.

"Istraživanje je prvi dokaz da fizička aktivnost poboljšava kognitivne funkcije starijih osoba sa subjektivnim i objektivnim blagim kognitivnim oštećenjem", navode stručnjaci.

Korist od bavljenja fizičkom aktivnošću postala je očigledna 6 meseci nakon početka vežbanja, a trajala je 12 meseci posle prestanka vežbanja.

Zbog dužeg životnog veka ljudi, prema nekim procenama Svetske zdravstvene organizacije, čak 37 miliona osoba u svetu živi sa demencijom, od kojih je veliki broj slučajeva izazvan Alchajmerovom bolešću.

Zbog očekivanja stručnjaka da broj obolelih u narednih 20 godina naglo poraste, traže se novi načini za odlaganje početka demencije.

Izvor: RTS

[Ena]

Vežbajte pamćenje - pomozite svom mozgu!
04. 01. 2010.  Vestionline

Već nakon 40.godine počinju problemi s pamćenjem, ali situacija se ipak može poboljšati. Kada počnu prvi problemi s pamćenjem, ne smemo da se predamo. Mozak se vežbom može dovesti u dobru kondiciju.

Baš vas je neko vrlo srdačno pozdravio u prolazu. Znao je čak i vaše ime, ali gde da ga smestite. Na sećate se ni lika ni dela. Takvi nas događaji brinu jer mozak sa godinama otkazuje poslušnost, i to ne nakon 60. ili 70. već i nakon 40.

Može li mozak uprkos starenju i dalje učiti odnosno upotrebljavati ono što je naučio? Naučnici su optimisti i tvrde da mozak nastavlja da se razvija i nakon srednje dobi ako se potrudimo. Istina na drugačiji način nego u mladosti.

Igra asocijacija
Psiholog Debora M. Bruke s Pomona koledža u Kaliforniji objašnjava kako je s godinama sve više “poznatog” bez detalja kojih se ne možemo prisetiti, a problem vidi u slabljenju neuronskih veza koje primaju, obrađuju i prenose informacije. One mogu oslabiti zbog zapuštenosti i starosti.
Bruke naglašava kako se mozak može trenirati tako da nas na primer neki zvuk, slovo ili naziv asocira na neku informaciju koja nam u pojedinom trenutku treba.

Pohranjeno u mozgu
 

Ponekad neki zvuk može pokrenuti moždane veze koje će vas podsetiti na nešto što ste mislili da ste zaboravili, a zapravo je samo bilo pohranjeno negde dublje u mozgu.
Naučnici su nedavno otkrili da uz malo truda čovek može graditi nove puteve i pronalaziti rešenja problema brže nego znatno mlađe osobe.
Trik je samo u tome da se pronađe način održanja dobrih neuronskih veza i dobre kondicije mozga.

ceo tekst: Vesti online