Prevencija cerebrovaskularnih bolesti
Uvod
Cerebrovaskularne bolesti su važan uzrok hospitalizacija i smrtnosti u razvijenim zemljama svijeta. Cerebrovaskularni inzult (moždani udar) je u SAD-u i Velikoj Britaniji treći najčešći uzrok smrti poslije srčanih i malignih bolesti. Upravo ova činjenica ističe važnost prevencije cerebrovaskularnih bolesti.
Prevencija se provodi kod bolesnika s faktorima rizika, a ne na cijeloj populaciji. Dvije su razine prevencije:
1. primarna (prevencija cerebrovaskularne bolesti)
2. sekundarna (prevencija cerebrovaskularnog inzulta)
Primarna prevencija
- rano otkrivanje hipertenzije (povišenog krvnog tlaka)
- prevencija sekundarne hipertenzije
- rano otkrivanje dijabetesa mellitusa (šećerne bolesti)
- rano otkrivanje hiperlipoproteinemija (visokih razina masnoće u krvi)
- rano otkrivanje poremećaja koagulacije (zgrušavanja krvi)
- regulacija tjelesne mase
- pravilna prehrana
- prevencija pušenja
Sekundarna
- praćenje i liječenje rizičnih faktora
Faktori rizika koje bolesnik može sam ukloniti
Mijenjanje navika:
- nedostatak gibanja (šetnja, sportovi)
- prekomjerna i pogrešna ishrana (smanjiti količinu hrane i jesti više prirodne hrane)
- prestanak pušenja
- smanjiti psihički stres (racionalno korištenje slobodnog vremena)
- prestati uzimati prekomjerne količine alkohola
Faktori na koje se ne može utjecati
- hereditet (nasljedstvo)
- godine života
- meteorološki uvjeti (ako dolazi hladna fronta, treba povećati količinu antihipertenziva; ne izlaziti iz kuće; uzeti sedative)
Zabilježen je pad incidencije cerebrovaskularnih bolesti u zemljama koje sustavno provode prevenciju. Osobito se ističe prevencija i liječenje povišenog krvnog tlaka.
Pad smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti je djelomično posljedica sustavne prevencije, ali i kvalitetniji pristup te novije metode liječenja bolesnika s cerebrovaskularnim bolestima su dobrim djelom odgovorni.
Autor: Nikica Kuzmičić dr. med.