Kad se pluća bore za svaki udah
Stalno raste broj obolelih od hronične opstruktivne bolesti pluća: oko 10 odsto stanovnika starijih od 40 godina bori se za vazduh .
HOBP je prvenstveno bolest pušača (Foto D. Jevremović)

U Srbiji svake godine raste broj obolelih od hronične opstruktivne bolesti pluća (HOBP). Pulmolog sa Instituta za plućne bolesti i tuberkulozu KCS dr Vesna Bošnjak-Petrović, predsednica Udruženja za HOBP i astmu, kaže kako se u Srbiji procenjuje da od HOBP boluje od osam do 10 odsto stanovnika starijih od 40 godina, a među njima je sve više žena.
– Ova bolest je u svetu označena kao četvrti faktor umiranja i jedan od najčešćih uzroka teške invalidnosti. Oboljenje je samo na prvi pogled bezazleno, jer počinje kašljem kod pušača, ali se postepeno pogoršava, čovek otežano diše, zamara se brže od ljudi istih godina… Na kraju ovi bolesnici više ne mogu da obavljaju ni osnovne životne aktivnosti poput lične higijene i ishrane – objasnila je za „Politiku” doktorka Bošnjak-Petrović.
Najveći problem je što se kod većine obolelih dijagnoza postavlja sa zakašnjenjem, kada je plućna funkcija oštećena, jer pušači, koji čine ubedljivo najveći broj obolelih, pogrešno smatraju da je kašalj nešto što „normalno” ide uz pušenje. Naša sagovornica kaže kako se uobičajeno događa da pušači često tegobe tipične za HOBP – kašalj, otežano disanje, zamor i povećan nastanak ispljuvka – pripisuju pušenju, a ne razmišljaju da je nedostatak vazduha, gubitak kondicije znak ozbiljne bolesti. Važno je uraditi spirometriju i sve ostale preglede. Ova bolest je, prema rečima dr Bošnjak-Petrović, progresivna, dakle, stalno se pogoršava.
Prema poslednjim procenama Svetske zdravstvene organizacije, u svetu ima 210 miliona ljudi koji boluju od ove bolesti, a u 2005. godini od HOBP je umrlo više od tri miliona ljudi, što predstavlja pet procenata svih smrtnih slučajeva u svetu. Usled toga poslednjih nekoliko godina najjače farmaceutske kuće ulažu veliki istraživački potencijal i novac u istraživanje efikasnosti novih lekova, koji mogu da uspore tok ove teške bolesti. Nova nada za obolele stiže u najavi da bi za desetak dana trebalo da budu objavljeni prvi rezultati studije UPLIFT, koju su sponzorisale poznate farmaceutske kompanije Beringer Ingelhajm i Fajzer. Lek generičkog naziva tiotropijum, koji usporava tok HOBP, istražen je u studiji koja je trajala četiri godine, u 37 zemalja, a obuhvatila je 5.993 obolela od HOBP.
Ovaj lek, kako nam potvrđuje doktorka Bošnjak, već koriste pacijenti u Srbiji, jer uz njega lakše dišu i uzima se jednom dnevno, ima produženo dejstvo do 24 časa. Pripada grupi bronhodilatatora i antiholinergika, koji pre svega šire bronhije i otklanjaju smetnje „zarobljenog vazduha”, ali ga pacijenti za sada dobijaju samo uz plaćanje 50 odsto participacije, kao i ostale lekove iz ove grupe. Mesečna terapija tiotropijumom košta 1.500 dinara. Nažalost, kako je HOBP bolest siromašnijih osoba, mnogima je to ipak skupo.
– Iako imaju teško oštećenje funkcije pluća, kvalitet života ovih pacijenata može da se popravi uz obavezni prekid pušenja i odgovarajuće lekove koji olakšavaju tegobe. Vrlo je značajna fizikalna terapija, koja podrazumeva da pacijent nauči vežbe disanja i jača mišiće disajnih organa, da šeta… Ova bolest ima i sistemsko dejstvo: gubitak mišića, kardiovaskularne smetnje, osteoporoza, česte depresije, pa je potreban multidisciplinaran pristup – kaže na kraju doktorka Bošnjak-Petrović.
http://www.politika.rs/rubrike/Drustvo/Kad-se-pluca-bore-za-svaki-udah.lt.html