Šta je OSTEOPOROZA?Osteoporoza je sistemska bolest koštanog metabolizma. Generalizovano, progresivno oboljenje skeleta dovodi do smanjenja koštane snage (kvaliteta kosti i koštane mase). Najčešće se manifestuje u involutivnoj formi tzv. postmenopauzalna, presenilna ili senilna osteoporoza, ali u zadnje vreme sve više se ispoljava i u sekundarnom obliku, što je posledica bolesti drugih organskih sistema ili jatrogeno izazvana, odnosno usled korišćenja izvesnih lekova (npr. kortikosteroida).
Najčešće se javlja kod žena i muškaraca starijih od 50 godina.
Kosti postaju porozne i krte, te lako pucaju. Osobe sa osteoporozom su izgubile suviše kalcijuma iz kostiju. Kalcijum je mineral koji kostima obezbjeđuje čvrstinu i savitljivost.
Ko je najčešće ugrožen?Prvenstveno su ugrožene žene u menopauzi i još više u postmenopauzi, žene koje su rano izgubile menstrualne cikluse (prije 45 godina starosti), bilo zbog hirurškog uklanjanja jajnika i materice ili spontano.
Žene koje su imale duže periode bez menstruacije, kao i one koje su kasno dobile prvu menstruaciju (menarha).
Kod žena starijih od 50 godina rizik od preloma uzrokovanih osteoporozom jednako je velik kao i rizik od kardiovaskularnih oboljenja, a četiri do šest puta veći od rizika za pojavu karcinoma dojke.
Smatra se da polni hormoni, konkretno estrogen kod žena, a testosteron kod muškaraca, imaju zaštitnu ulogu za kosti. Smanjenjem, a pogotovo gubitkom ovih hormona nakon menopauze, dolazi do progresivnog gubitka koštane mase, koje iznosi čak 2-4% godišnje kod žena u periodu 5-10 godina nakon menopauze.
Kako se postavlja dijagnoza osteoporoze?Osteoporozu je moguće spriječiti, usporiti njen nastavak, kao i liječiti već nastalu osteoporozu.
Naravno, što ranije se odradi stepen gustoće kosti i odredi rizik od razvoja osteoporoze, to su veće mogućnosti za prevenciju i/ili tretman.
Masa i gustina kosti sa kojom žena ulazi u menopauzu i progresija gubitka kosti nakon menopauze, dva su najvažnija faktora u utvrđivanju vjerovatnoće za razvoj osteoporoze. Sada možemo mjeriti gustinu kosti u menopauzi pomoću BMD testiranja (osteodenzitometrija). Uz to, na raspolaganju su i drugi testovi, zvani biohemijski markeri ili koštani markeri. Oni identifikuju osobe koje rapidno gube kost. Pomoću osteodenzitometrije i testova biohemijskih markera mogu se otkriti žene u menopauzi sa visokim rizikom za osteoporozu, što omogućuje početak preventivnog tretmana prije nego se izgubi suviše kosti.
Kako smanjiti faktore rizika?U većini slučajeva osteoporoza se može spriječiti. Također se može i tretirati kod mnogih osoba. Postoje neke mogućnosti u promjeni životnog stila, koje će Vam pomoći da spriječite nastanak osteoporoze.
Odrasle osobe, stare preko 50 godina, trebaju – 1500 mg kalcijuma svaki dan da bi sačuvali koštanu masu i smanjili rizik od preloma. Da bi unijeli ovu količinu kalcijuma, potrebno je da:
- uzimate balansirane obroke
- jedete hranu bogatu kalcijem kao što su mliječni proizvodi (prvenstveno sir i jogurt). Dvije čaše mlijeka će obezbijediti 600 mg kalcijuma plus vitamin D, koji pomaže vašem organizmu da apsorbuje kalcijum.
- ograničite unos alkohola i kofeina
- prestanite pušiti (i boraviti u prostorijama u kojima se puši)
- budite aktivni: brz, oštar hod, laka aerobika i ples, pomoći će vam da sačuvate čvrste kosti
Koje su posljedice osteoporoze?Prelomi kostiju su najčešći problemi uzrokovani osteoporozom. Najčešće dolazi do preloma kuka, kičmenih pršljenova i ručnog zgloba. Najteži su prelomi kuka, s obzirom da mogu dovesti do trajnog onesposobljavanja, dugotrajnog bolničkog liječenja i gubitka samostalnosti.
Izvor:
www.medicicom.com