Iako još uvek nije sasvim jasno zašto se pogoršanja dešavaju, identifikovan je određen broj faktora spoljne sredine za koje je pokazano da doprinose njihovoj pojavi.
* Koji faktori doprinose pogoršanjima multiple skleroze?
Najznačajniji među njima su infekcije i psihološki stres. Za ove dve grupe faktora u najnovijim studijama prirodnog toka multiple skleroze pokazano je da predstavljaju nezavisne prediktore, odnosno najjače ''okidače'' za pogoršanja bolesti. Zapaženo je, takođe, i međusobno povezano delovanje ovih faktora u izazivanju relapsa multiple skleroze. Stres može da utiče na imunološki sistem i na taj način poveća podložnost organizma infekcijama. Ukoliko kod istog bolesnika postoje oba faktora istovremeno, rizik od pogoršanja bolesti je i do šest puta veći u odnosu na bolesnike kod ovih faktora nema.
* Koje infekcije najčešće doprinose pogoršanju multiple skleroze?
To su u najvećem broju slučajeva virusne infekcije gornjih puteva za disanje. Oboleli od multiple skleroze imaju dva do tri puta puta veći rizik za pogoršanje bolesti ukoliko su inficirani virusima, izazivačima ovih infekcija. U nekoliko skorašnjih studija registrovano je da se oko 30% pogoršanja bolesti dešava u periodima kada su respiratorne infekcije aktuelne. Međutim, to nikako ne znači da će svaka virusna infekcija usloviti pogoršanje multiple skleroze. Osim virusnih infekcija, pogoršanju bolesti mogu doprineti i infekcije izazvane infektivnim agensima kao što su: chlamidya pneumoniae i mycoplasma pneumoniae.
* Kako se zaštiti od infekcija?
Pored opštih mera zaštite kao što su ishrana bogata vitaminima i mineralima, izbegavanje skupova i boravka u neprovetrenim prostorijama, najkvalitetniju zaštitu od infekcija pruža imunizacija odgovarajućim vakcinama. Najčešće korišćena vakcina protiv respiratornih infekcija je vakcina protiv gripa
* Da li osoba obolela od multiple skleroze može da se vakciniše protiv gripa?
Prethodnih godina u vezi s imunizacijom obolelih od multiple skleroze postojale su značajne dileme. Naime, imajući u vidu da je multipla skleroza iminski posredovano oboljenje, postavljalo se pitanje da li dodatna stimulacija već oštećenog imunološkog sistema može doprineti njegovom neodgovaraju}em reagovanju i dovesti do pogoršanja bolesti. Međutim, posle velikih i veoma sofisticiranih epidemiološko-kliničkih studija sprovedenih u Francuskoj i SAD u kojima je učestvovao veliki broj ispitanika, pokazano je da je za osobe obolele od multiple skleroze korisno da se vakcinišu vakcinom protiv gripa. Poznato je takođe da vakcina ne predstavlja apsolutnu zaštitu od gripa, ali je klinička slika gripa kod vakcinisanih mnogo blaža i po pravilu ne dolazi do komplikacija. Na taj način kod obolelih od multiple skleroze značajno se smanjuje rizik od pogoršanja osnovne bolesti.
* Da li oboleli od multiple skleroze mogu da se vakcinišu vakcinama protiv drugih bolesti?
Ovde se pre svega misli na vakcine protiv tetanusa i hepatitisa B. Već pomenute studije u Francuskoj i SAD pokazale su da multipla skleroza nije kontraindikacija ni za jednu od ovih vakcina, odnosno njihova primena ne doprinosi povećanju rizika od pogoršanja bolesti.
* Kako psihološki stres utiče na pogoršanje multiple skleroze?
Skorašnje studije izvedene u Evropi (Holandija) i SAD pokazale su da stresni životni događaji kao što su bolest i problemi najbližih članova porodice, smrt bliskih osoba, gubitak posla, finansijski problemi, fizičke traume, podvrgavanje hirurškim intervencijama, problemi u relacijama s bračnim partnerima i neki drugi, mogu značajno doprineti pogoršanju multiple skleroze. Stresni događaji povećavaju rizik od relapsa bolesti za više od dva puta tokom 4 nedelje unutar akutnog stresa. Iako biološka osnova ove povezanosti još uvek nije dovoljno poznata, najverovatnije je da stres utiče na imunološki sistem preko hipofize i hipotalamusa i simpatičkog nervnog sistema.