Autor Tema: Vesti  (Pročitano 26097 puta)

Na mreži Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 103560
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Vesti
« poslato: Septembar 19, 2007, 08:25:20 posle podne »
Alchajmer: Da li će praksa ugradnje mikročipova da se povećava?

Jedna od najvećih strepnji u porodicama koje imaju članove obolele od Alchajmerove bolesti, jeste da taj rodjak može da odluta i zaboravi kako da se vrati kući. Da li bi mikročip ugradjen pod kožu pacijenta sa Alchajmerom mogao da bude rešenje za njihovo pronalaženje? Ida Frenkel je jedna od miliona Amerikanaca koji su oboleli od Alchajmerove bolesti. Njen suprug Dejvid opisuje jedan od njenih simptoma.

«Bila je veoma zaboravna. Mogla je pola sata da ponavlja isto pitanje», kaže Frenkel.

Ovaj mikročip ugradjen u Idinu ruku neće joj vratiti pamćenje. Ali se proizvodjač nada da bi mogao da pruži važne medicinske informacije ukoliko se ona izgubi ili pojavi u hitnoj pomoći, kaže Skot Silverman, predsednik kompanije koja proizvodi mikročipove.

«Kada se pacijent sa Alchajmerovom bolešću pojavi u hitnoj pomoći, ili ga negde pronađu, kada mu se ruka skenira, odmah može da se ustanovi identitet i sama činjenica da je u pitanju pacijent sa Alchajmerom», kaže Silverman.

Veričip je sićušni aparat koji sadrži identifikacioni kod. Kompanija kaže da skeniranjem mikročipa osoblje za hitne slučajeve može da dodje do medicinskih informacija o pacijentu.

-Ako se izgubite, mi ćemo vas pronaći i videti da li imate neki medicinski problem. Možemo da dobijemo neke informacije o vama.

Već godinama mikročip je bio korišćen da bi se pratila stada stoke i pronalazili izgubljeni kućni ljubimci. Ali, protivnici ove metode, kao što je Kertin Albreht, smatraju da se praćenjem ljudskog bića krše osnovna ljudska prava.

«Ne mislim da to što je mikročip korisan kod životinja, treba da bude razlog da to radimo sa ljudima. Postoji razlika izmedju životinje i ljudskog bića», kaže ona.

Zdravstveni stručnjaci predvidjaju epidemiju Alchajmerove bolesti u predstojećim decenijama. Očekuje se da će mnoge organizacije za zaštitu građanskih prava biti na oprezu kako bi ustanovile da li će praksa ugradnje mikročipova da se povećava.

Izvor:  VOA News

Hendi-društvo

Vesti
« poslato: Septembar 19, 2007, 08:25:20 posle podne »

Na mreži Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 103560
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Alchajmerova demencija
« Odgovor #1 poslato: Septembar 19, 2007, 08:53:47 posle podne »
26 08 2007

Živeti s Alchajmerom

Ne postoji način da se izleči, ali, što je još gore, nema na vidiku ni puta koji bi ukazao na mogućnost da se Alchajmerova bolest izbegne
Stručnjaci su čak prestali i da se raspravljaju o tome da li je pretvaranje mozga obolelih u ?muljavu smesu?, uzrok ili posledica bolesti. Sigurno je samo to da je ova bolest u ekspanziji i da se obrušila na ljudsko društvo rušeći sve državne granice pred sobom.

U SAD se na recepte za lekove označene kao preparate kojima se ona tretira, potroši više od jedne milijarde dolara, a sve te pilule imaju uglavnom marginalne efekte. Ni jedna od njih ne deluje na simptome ili zaustavljanje procesa u kome ljudski mozak polako umire. Pod pritiskom javnosti naučnici su odgovorili da nema na vidiku skorašnjeg rešenja, i da je moguće da će istraživanja bez rezultata trajati još najmanje deset godina.

U međuvremenu, brojke obolelih postaju zastrašujuće: više od četiri i po miliona Amerikanaca suočeno je sa Alchajmerom. Jedan od deset starijih od 65 godina i polovina Amerikanaca starijih od 85. Na medicinsko zbrinjavanje ovih ljudi potroši se sto milijardi dolara godišnje što u budućnosti preti da ozbiljno ugrozi zdravstveni sistem.

Nije samo novac ono oko čega treba brinuti. Pre svega radi se o patnji miliona ljudi koji, suočeni sa bolešću svojih najmilijih, ne znaju kako da im pomognu. Oni koji se ne odluče za neku od specijalizovanih ustanova za ove bolesnike suočeni su sa mukotrpnom brigom koja samo odlaže neminovno smeštanje u specijalizovane bolnice kada svakodnevni napor postane nemoguć za one njene zdrave članove porodice.

Farmaceutske kompanije, s druge strane, neštedice troše na nove razvojne projekte i razvoj novih lekova koji ne pomažu. Ali, oboleli od Alchajmera i njihove porodice su toliko očajni da će kupiti bilo koji lek po bilo kojoj ceni, samo ako nudi i trunku lažne nade za ublažavanje patnje.

Moglo bi se pouzdano reći da je prećutno priznat poraz industrije lekova kada je reč o Alchajmerovoj bolesti. Krug bez odgovora na brojna pitanja koja muče pacijente i njihove porodice zatvoren je a da se došlo na početak u šezdesete i sedamdesete godine. I iste savete koje su pre pola veka lekari davali rođacima obolelih. A oni, i danas kao i nekad, glase:

Ljudi oboleli od Alchajmerove bolesti nisu ni tvrdoglavi ni neposlušni iz inata. Oni su nesvesni teškoća koje prave zdravima. Ni ne prepoznaju ih. Sa njima se ne treba raspravljati, odustanite od ubeđivanja da nisu u pravu. Dementni ljudi preselili su se u neki novi, čudan i pun konfuzije svet, a najbolje za zdrave oko njih je da pokušaju da se presele u njega i na stvari pogledaju iz te perspektive. Pa tako, ako vaša majka pita gde je njena majka, ne objašnjavajte joj da je mrtva već trideset godina. Bolje je da joj kažete: I ja bih volela da je došla sa mnom.

Ako vaš otac sos kojim je preliveno neko meso počne da pije kao da je supa u činiji, kakva šteta od toga. Ne opominjite ga da to nije ispravno. A ako baka uporno misli da ima devet godina i da je njen red da opere sudove, dozvolite joj, bez obzira na nered koji će za sobom ostaviti. Pokazujte im stare porodične fotografije, ako se nekog ili nečeg sete uhvatite se za taj trag svetlosti u tami njegovog mozga. I nadajte se da će i o vama, ako do toga jednog dana dođe, imati ko da brine.
D. Pavićević

Izvor:  www.politika.co.yu

Na mreži Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 103560
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Vesti
« Odgovor #2 poslato: Septembar 28, 2007, 09:49:30 posle podne »
Objavljeno: 27.09.2007.

Magnetna rezonanca u otkrivanju Alchajmerove bolesti

Uz pomoć funkcionalne magnetske rezonance je moguće uočiti poremećaje u radu mozga koji pomažu pri otkrivanju Alzheimerove bolesti u ranoj fazi razvoja, utvrdili su američki znanstvenici.

Istraživanje provedeno na Duke University je bilo usredotočeno na dijelove mozga koji su pojačano aktivni za vrijeme prisjećanja, ali, za razliku od ranijih sličnih studija, i na dijelove mozga koji su u ovakvim situacijama manje aktivni.

Pokazalo se da su upravo ovi manje aktivni dijelovi mozga bolji pokazatelj prisutnosti problema s pamćenjem.

Nalazi koje je objavio znanstveni časopis Radiology se temelje na praćenju 13 pacijenata s blagom Alzheimerovom bolešću, 34 osobe s blagim slabljenjem mentalnih sposobnosti, uključujući zaboravljivost, te 28 zdravih ispitanika iz kontrolne skupine.

Znanstvenici zaključuju kako će zbog razvoja novih terapija za Alzheimerovu bolest rana dijagnoza postati još važnija, te očekuju da će funkcionalna magnetska rezonanca u kombinaciji s genetskim i kliničkim markerima imati ključnu ulogu u povećavanju izgleda za uspješno liječenje.

Izvor: plivazdravlje.hr/Yahoo News

Van mreže sand

  • VIP
  • ***
  • Poruke: 522
  • Gospodarica foruma
Odg: Vesti
« Odgovor #3 poslato: Oktobar 02, 2007, 09:30:34 posle podne »
 PEDANTNE I DISCIPLINOVANE OSOBE MANJE OBOLJEVAJU OD DEMENCIJE

Oktobar 02, 2007

Američki naučnici su saopštili da ljudi koji imaju uredan život, koji su samodisciplinovani i pedantni, imaju manju mogućnost da u starosti dobiju Alchajmerovu bolest.

U najnovijoj studiji naučnika sa Univerziteta u Čikagu, sprovedenoj na oko 1.000 katoličkih časnih sestara i sveštenika, utvrđeno je da pedantne osobe koje kontrolišu svoje ponašanje, imaju kasnije manji rizik da dobiju neku neurodegenerativnu bolest.

Ispitanici su bili podvrgnuti neurološkom pregledu i popunjavali su upitnik. Tokom istraživanja koje je počelo 1994. godine, ukupno 176 osoba je dobilo Alchajmerovu bolest. Naučnici su naveli podatak da samodisciplina utiče na održavanje kognitvnih funkcija [pamćenje, analiza i koncentracija], koje su ugrožene kod pacijenata sa Alchajmerovom bolešću.

U studiji se navodi da osobe koje su u mladosti bile dobri učenici i kasnije dobro obavljali svoje radne obaveze na poslu, takođe imaju manju opasnost da obole od demencije.

Procenjuje se da ukupno 24,3 miliona ljudi u svetu ima Alchajmerovu bolest, a do 2040. godine moglo bi da bude 81 milion obolelih, upozorili su svetski stručnjaci.

Više od 100 godina nakon što je nemački lekar Alojz Alchajmer 1906. godine otkrio to neurodegenerativno oboljenje, Alchajmerova bolest je i dalje neizlečiva. Simptomi bolesti su progresivni gubitak kognitivnih funkcija.

Svake godine 4,6 miliona ljudi oboli od Alchajmerove bolesti, podsetila je Svetska zdravstvena organizacija.

RTS

Na mreži Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 103560
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Vesti
« Odgovor #4 poslato: Novembar 13, 2007, 09:57:02 posle podne »
Jednostavan test krvi mogao bi da ustanovi Alchajmerovu bolest!

09/11/2007   



Najčešći oblik demencije je Alchajmerova bolest, koja pogadja najmanje 18 miliona ljudi širom sveta. To je glavni poremećaj medju starijima, čija većina sada živi u razvijenim zemljama, a za koji za sada ne postoji tretman.

Medjutim, postoji nada da bi jednostavan test krvi mogao da ustanovi ko bi mogao da oboli od ovog poremećaja mozga u budućnosti.

Alchajmerova bolest postepeno oštećuje memoriju, razmišljanje,ponašanje i emocije. Da li biste želeli da budete sigurni da ćete se suočiti sa tom bolešću kasnije u svom životu?

«Ako nema leka za to trenutno, šta je smisao saznanja,»?

Ali za mnoge druge, moglo bi da bude vredno saznanje da običan test krvi može da predupredi simptome bolesti više od šest godina pre nego što se pojavi. Istraživač Alchajmeove bolesti Markus Bridžgi i njegove kolege na univerzitetu Stenford u Kaliforniji proučavali su najavne proteine u ćelijama krvne plazme. Oni su zatim uporedili promene u načinu na koji ćelije medjusobno komuniciraju i promene u mozgu koje su se pojavile zbog Alchajmera. Naučnici kažu da je rezultat testa 90 odsto pouzdan. Doktor Lenart Muki sa univerziteta Kalifornije u San Francisku veruje da studija otvara ideje za buduće istraživanje.

«Ono što je studija pokazala veoma jasno je da mozak komunicira sa ostatkom tela veoma aktivno. Toliko toga što se dešava u mozgu može da se odrazi u promenama u plazminim proteinima,» kaže doktor Muki.

Doktor Ronald Pitersen sa Mejo klinike u Ročesteru u Minesoti ističe da test krvi daje pacijentima nadu za budućnost.

«Možemo da savetujemo ljude. Možemo da ih naučimo i možda možemo da napravimo neke promene u njihovom životnom stilu. Medjutim, stvarni potencijal za test kao što je ovaj je kada razvijemo terapije koje mogu da promeme bolest i već sada se neki lekovi ispituju,» kaže doktor Pitersen.

Trenutno, lekari koriste klinička sredstva – kao što je testiranje memorije – kako bi ustanovili subjektivnu dijagnozu Alchajmerove bolesti. Bolest ne može da bude potvrdjena osim autopsijom posle smrti. Medjutim, jednostavni test krvi mogao bi možda da pruži pacijentima i njihovim porodicama neko vreme da se pripreme za ono što sledi.

Izvor: VOA News

Na mreži Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 103560
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Vesti
« Odgovor #5 poslato: Mart 03, 2008, 08:13:05 posle podne »
Alzheimerova bolest i vitamini E i C

Rose Hoban
Washington
12/02/2008   

Alzheimerova bolest je sve veći zdravstveni problem ne samo ljudi u razvijenim zemljama nego i u nekim zemljama u razvoju. Rezultat je sve duljeg životnog vijeka. Ne čudi stoga da se ogromni napori ulažu da bi se bolest spriječila ili da bi joj se tok barem malo usporio. Koliko su u tome uspješni vitamini?

Procjenjuje se da će jedan od sedmero ljudi starijih od 70 godina razviti Alzheimerovu bolest. Znanstvenici se grčevito trude pronaći uzrok ovoj bolesti karakteriziranom progresivnom zaboravnošću i postupnim gubitkom fizičkih funkcija. Profesorica farmakologije, doktorica Shelly Gray s Državnog sveučilišta savezne države Washington, kaže da podržava teoriju prema kojoj je bolest rezultat staničnog stresa uzrokovanog prirodnom kemijskom oksidacijom koja je sastavni dio metabolizma.

"Te opasne molekule, radikali, koje nastaju tijekom života stanice uništavaju membrane stanica u mozgu, a to direktno rezultira gubitkom pamćenja i nemogućnošću koncentracije. Zato se dugo smatralo da bi se davanjem spojeva koji su po prirodi antioksidanti, što znači da mogu na sebe vezati radikale i na taj način zaštititi stanice, nastanak ove bolesti mogao usporiti ili spriječiti. Od prirodnih antioksidativnih spojeva najpoznatiji su članovi porodice vitamina E i vitamin C," kaže dr. Gray.

Kako pojašnjava dr. Gray, rezultati studija koje pokušavaju znanstveno dokazati ovu teoriju, nejasni su i proturječni. Zato je ona sa grupom svojih kolega provela ispitivanje na 3000 ispitanika starijih od 65 godina koji nisu pokazivali znakove Alzheimerove bolesti. Oni su ih testirali na ovu bolest svake dvije godine tijekom osam godina.

"Dio pregleda bio je i odgovor na pitanja vezana za korištenje vitaminskih preparata. Posebno smo se usredotočili na to da li su ispitanici koristili odvojene preparate vitamina E i C ili su koristili miješane pripravke. Nadali smo se da ćemo uočiti smanjeni rizik od nastajanja bolesti kod ljudi koji su koristili vitamine. No – to se nije dogodilo. Nije bilo ni najmanje indikacije da je rizik od nastupa Alzheimerove bolesti bio manji," kaže dr. Gray.

Nalaz je, prema dr. Gray, bio iznenađujući kada se uzme u obzir da je jasno pokazano da se kod ljudi koji unose vitamine putem hrane, a ne koncentriranih pripravaka, jasno pokazao smanjeni rizik od nastajanja bolesti. Pretpostavlja se bi rezultat ove pojave mogao ležati u činjenici da vitaminski pripravci ne sadrže sve oblike vitamina E ili da je apsorpcija vitamina u crijevima efikasnija kad se unosi sa hranom.

Izvješće o ovom istraživanju objavljeno je u medicinskom časopisu Journal of the American Geriatrics Society.

Izvor: VOA News

Van mreže Maca

  • Član
  • **
  • Poruke: 2166
  • Pol: Žena
Odg: Vesti
« Odgovor #6 poslato: April 10, 2008, 06:43:50 posle podne »
NOVE DIJAGNOSTIČKE METODE U OTKRIVANJU ALZHEIMEROVE BOLESTI


Znanstvenici su objavili kako su na pragu otkrivanja nove dijagnostičke metode koja bi omogućila ranije i točnije otkrivanje najčešćeg uzroka demencije - Alzheimerove bolesti.

Naime, američki znanstvenici su otkrili da se valovi koji se u elektromagnetnome spektru nalaze u blizini infracrvene svijetlosti mogu koristiti kako bi se otkrili prvi znakovi te bolesti u moždanom tkivu.

Tehnika, razvijena na u suradnji poznatog medicinskog fakulteta „Harvard“ s uglednom ustanovom koja provodi medicinska istraživanja „Beth Israel Deaconess Medical Centre“ i sveučilištem iz Bostona, upotrebljava valove svijetlosti kako bi otkrila promjene u optičkim svojstvima mozga.

U članku objavljenom u časopisu „Optics letters“, tim je otkrio da se tehnika sada testira na pacijentima i mogla bi se koristiti kako bi se utvrdili prvi znakovi bolesti.
Izvor: Odisej.Biz

Van mreže Maca

  • Član
  • **
  • Poruke: 2166
  • Pol: Žena
Odg: Vesti
« Odgovor #7 poslato: April 10, 2008, 06:45:35 posle podne »
VISOKI RIZIK ZA RAZVOJ ALZHEIMEROVE BOLESTI


Prema najnovijim istraživanjima, rizik od razvoja najčešćeg uzroka demencije je mnogo viši nego što se do sada smatralo.

Naime znanstevnici procjenjuju da će čak jedna od šest žena i jedan od deset muškaraca razviti Alzheimerovu bolest za vrijeme svoga životnog vijeka.

Američki istraživači na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Bostonu baziraju svoje procjene na istraživanju koje je uključivalo 2,794 ljudi.

Provedeno istraživanje koje je trajalo punih 29 godina inače spada u najpoznatija i najveća istraživanja svih vremena, a poznato je pod nazivom „Framinghamska studija“.

Glavna autorica, dr. Sudha Seshardi, docentica neurologije na spomenutom fakultetu objasnila je da ovo istraživanje upučuje na činjenicu da je rizik za moždani udar ili demenciju više nego jedan naprama tri za oba spola, što je više i od ukupnog životnog rizika za koronarnu bolest kod žena, koja je inače percipirana kao najčešća bolest i najčešći uzrok smrtnosti u srednjoj i starijoj životnoj dobi.
Izvor: Odisej.Biz

Van mreže Maca

  • Član
  • **
  • Poruke: 2166
  • Pol: Žena
Odg: Vesti
« Odgovor #8 poslato: April 10, 2008, 06:47:52 posle podne »
NOVA OTKRIĆA U PATOFIZIOLOGIJI ALZHEIMEROVE BOLESTI


Singapurski znanstvenici objavili su da su otkrili zašto mozak proizvodi štetne depozite plaka, takozvane senilne plakove, koji u kasnijem životu dovode do pojave Alzheimerove bolesti.

Istraživaći su nakon sedmogodišnjeg istraživanja, ustanovili da je taloženje plaka, koje ugrožava osnovne moždane funkcije, ustvari nusproizvod prirodnog regenerativnog procesa mozga. Tako taloženje plakova u mlađim godinama ne šteti moždanoj funkciji, ali u starosti može dovesti do razvoja ove bolesti.

Također singapurski istraživački tim je utvrdio da proces proizvodnje novih moždanih stanica ima za posljedicu taloženje plaka, što objašnjava zašto se kod oboljelih osoba nalazi višak novih živčanih stanica.

S obzirom da još uvijek ne postoji dovoljno djelotvoran način liječenja, ovakvim otkrićem omogućen je razvoj lijekova koji bi ciljano djelovati na uzrok same bolesti.

Alzheimerova bolest spada u najčešće zdravstvene poremećaje današnjice. Procjenjuje se da Alzheimer i ostali oblici demencije pogađaju 24 milijuna ljudi u svijetu. Također prema podacima objavljenim u 2005. godini, u poznatom medicinskom časopicu "Lancet", u budućnosti će prvenstveno zbog produljenja životnog vijeka ljudi, doći do prave epidemiju demencije.

Ova bolest inače čini preko 50% svih uzroka demencije, a broj novih slučajeva je u većini razvijenih zemalja svijeta u stalnom porastu. Iako postoji nekoliko teorija o uzroku nastanka bolesti, pravi jedinstveni uzrok je još uvijek nepoznat.
Izvor: Odisej.Biz







Van mreže Maca

  • Član
  • **
  • Poruke: 2166
  • Pol: Žena
Odg: Vesti
« Odgovor #9 poslato: April 10, 2008, 07:38:40 posle podne »
Mediteranski tip ishrane bi mogao smanjiti rizik od Alzheimerove bolesti

Mediteranski tip prehrane za koji je znanstveno utvrđeno da smanjuje rizik od razvoja bolesti srca i krvnih žila, bi mogao smanjiti rizik i od pojave najčešćeg uzroka staračke demencije – Alzheimerove bolesti.

Provedena klinička istraživanja su pokazala da osobe koje se pridržavaju mediteranske ishrane su 40% u manjoj šansi da razviju ovu bolest od onih koji izbjegavaju ovakav tip ishrane.

Mediteranska prehrana inače uključuje mnogo povrća, voća, ribe, žitarica, ograničeni unos mesa i mliječnih proizvoda i umjereni unos alkohola. Također naglasak je na povećanom unosu nezasićenih masnih kiselina kakve se nalaze u ribi i maslinovom ulju nad zasićenim masnim kiselinama kakve se nalaze u crvenom mesu kao npr. svinjetni i janjetini.
Izvor: CARDIOnet ZDRAVLJE, Saida Musić, dr. Med.

Van mreže davor.v

  • Član
  • **
  • Poruke: 3386
  • Pol: Muškarac
Odg: Vesti
« Odgovor #10 poslato: April 10, 2008, 07:52:33 posle podne »

    Kofein štiti od Alzheimerove bolesti

   
Za ovisnike o kavi slijedi dobra vijest, izgleda kako kofein štiti od Alzheimerove i drugih neuroloških bolesti.
Kava bi možda mogla ublažiti rizik pojave senilnosti jer sprječava štetu koju kolesterol može učiniti tijelu, tvrdi nova studija, prenosi BBC News.
Ovo piće već je prije povezano sa smanjenjem mogućnosti pojave Alzheimerove bolesti, a jedna američka studija koja je rađena za časopis Journal of Neuroinflammation može i objasniti zašto.
Vitalna barijera između mozga i glavnih snabdijevatelja krvi u zečevima, hranjenim masnoćama bogatom prehranom, je bila zaštićenija kod onih kojima je dan i dodatak kofeina.
Britanski znanstvenici tvrde kako je ovo do sada najbolji dokaz pogodnosti koje kava ima na zdravlje.
Barijera između krvi i mozga je filter koji štiti središnji živčani sustav od potencijalno štetnih kemikalija koje se nalaze u ostalim dijelovima krvnog toka.
Droga koja ne šteti
Neke prijašnje studije pokazale su kako veće količine kolesterola mogu ovu branu učiniti propusnom.
Istraživanja Alzheimerove bolesti pokazala su kako ta pojava čini mozak ranjivim što može uzrokovati ili pogoršati dotičnu bolest.
Sveučilište North Dakota je u ovoj studiji koristila na zečevima ekvivalent količine jedne šalice kave dnevno.
Nakon 12 tjedana dijete koja je sadržavala velike količine kolesterola pokazalo se kako je barijera između krvi i mozga bila stabilnija kod zečeva kojima je davan dodatak kofeina u prehrani.
- Kofein, čini se, blokira nekoliko destruktivnih učinka kolesterola koje čine barijeru propusnom – izjavio je vođa studije Jonathan Geiger.
- Velike količine kolesterola su čimbenici rizika jer štete zaštitnoj prirodi barijere – objašnjava Geiger te dodaje – Kofein je sigurna i lako nabavljiva droga i njezina sposobnost stabilizacije barijere između krvi i mozga mogla bi igrati ključnu ulogu u terapijama protiv neuroloških poremećaja.


Van mreže sand

  • VIP
  • ***
  • Poruke: 522
  • Gospodarica foruma
Odg: Vesti
« Odgovor #11 poslato: April 15, 2008, 11:00:53 posle podne »
Nivo insulina utiče na rizik od Alchajmerove bolesti

Slab insulinski odgovor na uneti šećer je izgleda u vezi s razvojem Alchajmerove bolesti, pokazalo je dugogodišnje švedsko istraživanje.

Dr Elena Uronema i njene kolege s Univerziteta Upsale su do ovog zaključka došli analizirajući podatke o 2.269 muškaraca kojima je u 50. godini urađen test tolerancije na glukozu, preneo je Rojters.

Posle prosečno 32 godine, kod 394 ispitanika se razvila demencija ili neki drugi mentalni poremećaj, uključujući i 102 kod kojih je konstatovana Alchajmerova bolest i 57 sa vaskularnom demencijom.

Pokazalo se da je slab insulinski odgovor na intravenozno davanu glukozu na početku studije za 30 odsto povećavao rizik obolevanja od Alchajmerove bolesti. S druge strane, slaba tolerancija glukoze predstavljala je rizični faktor za vaskularnu demenciju, ali ne i za Alchajmerovu bolest.

Opšti zaključak istraživanja je da su visok nivo serumskog insulina na prazan stomak, insulinska rezistentnost, nedovoljna sekrecija insulina i netolerancija na glukozu faktori povećanog rizika od demencije i kognitivnog oštećenja kod osoba koje još uvek nisu dementne.

(Tanjug)

Van mreže Tia

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 4918
  • Pol: Žena
  • Master of the Universe
Odg: Vesti
« Odgovor #12 poslato: Jul 03, 2008, 04:03:26 posle podne »

Nov faktor rizika za Alchajmera

Pariz -- Mutacija novootkrivenog gena CALHM1, čija je funkcija dosad bila nepoznata, povećava opasnost od razvoja Alchajmerove bolesti, pokazuju istraživanja.

Istraživanja međunarodne grupe naučnika, objavljena u američkom naučnom časopisu "Sel", utvrdila su da taj gen luči protein za koji se pretpostavlja da omogućava prodor kalcijuma u nervne ćelije i gomilanje jednog sastojka koji dovodi do stvaranja pločica izazivača senilnosti, što rezultira razvojem Alchajmerove bolesti, degenerativnog moždanog poremećaja.

Ukoliko se kod neke osobe javi samo jedna od mutacija gena CALHM1, opasnost od pojave Alchajmera se povećava za 44 odsto.

Ukoliko se, međutim, jave dve mutacije, opasnost se još povećava, pokazali su rezultati istraživanja sprovedenog na 3.304 osobe.

Autori istraživanja smatraju da će njihove analize doprineti razvoju novih terapija protiv Alchajmerove bolesti, preneli su francuski mediji.

Izvor: ovde

Van mreže raca

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 12254
  • Pol: Žena
Odg: Vesti
« Odgovor #13 poslato: Avgust 09, 2008, 07:15:05 posle podne »
Otkriven lijek koji usporava Alzheimerovu bolest
   
Britanski znanstvenici kreirali su lijek koji znatno usporava napredovanje Alzheimerove bolesti kod oboljelih.

Lijek je do sad testiran na 321 pacijentu i pokazao je odlične rezultate, piše BBC. Napredovanje bolesti i mentalno propadanje smanjeno je za čak 81 posto u odnosu na osobe koje nisu uzimale lijek.

Znanstvenici sa sveučilišta u Aberdeenu objasnili su kako lijek izgrađuje određene bjelančevine u mozgu što se pokazalo učinkovitim na jako dug vremenski period. Znanstvenici su oduševljeni prvim rezultatima, no ističu kako još predstoji dodatno istraživanje lijeka.

Pacijenti u blagom ili umjerenom stadiju Alzheimera dobivali su 30, 60, 100 mg lijeka ili pak placebo. Najbolje rezultate pokazala je skupina koja je liječena sa 60 mg. Nakon 19 mjeseci testiranja kod pacijenata koji su uzimali lijek nije zabilježen značajniji pad mentalnih funkcija.

Lijek bi se na tržištu trebao naći 2012. godine.

Prije nekoliko mjeseci znanstvenici Instituta za neurološka istraživanja Sveučilišta u Kaliforniji bili su na korak do potpunog izlječenja od Alzheimerove bolesti. Radilo se o tretmanu bolesnika s etanerceptom, kojim se inače liječi reumatoidni artritis.
Nakon jedne injekcije etanercepta, na videosnimci koja je tada obišla svijet, vidi se drastično poboljšanje kod bolesnika za samo nekoliko minuta. Tretman s lijekom Enbrel provodio se na 50 pacijenata, kojima je na leđnu moždinu ubrizgavan etanercept, nakon čega je došlo do pozitivne reakcije u više od 90% slučajeva.
http://www.vecernji.hr/home/zdravlje/3136172/index.do

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113512
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Vesti
« Odgovor #14 poslato: Decembar 17, 2008, 11:56:07 posle podne »
Alchajmerova bolest se dugo razvija



Psihološki i intelektualni poremaćaji koji najavljuju Alchajmerovu bolest, javljaju se čak 10 do 13 godina pre dijagnostifikovanja bolesti, ustanovili su francuski neurolozi.
Poremećaji koji najavljuju Alchajmerovu bolest ne javljaju se kod osoba kod kojih neće doći do razvoja Alchajmera, što znači da se kod osoba kod kojih se pojave 10 do 13 godina pre dobijanja te bolesti  može iskoristiti kako bi se ranije počelo lečenje, istakli su francuski neurolozi Žan-Fransoa Dartik i Žan-Mark Orgogozo.

Naučnici su došli do tog zaključka tako što su sproveli istraživanje na 3.700 osoba starosti 65 godina, čije je zdravstveno stanje praćeno dvadeset godina, preneli su francuski mediji.
Tokom istraživanja, čiji su rezultati objavljeni u američkom naučnom časopisu "Anali neurologije", kod 350 učesnika došlo je do razvoja Alchajmera.
Svi ispitanici su bili podvrgnuti istim neurološkim testovima, a rezultati osoba kod kojih je došlo do razvoja Alchajmera počeli su da opadaju 10-13 godina pre dijagnostikovanja bolesti.

Ti predznaci se ne mogu otkriti modernim metodama snimanja mozga, saopštili su francuski neurolozi. Naučnici su istakli i da je njihovo otkriće prvi put potvrdilo na većem uzorku ispitanika da je Alchajmer oboljenje koje se pritajeno dugo razvija.Danas na tržištu postoji oko dvadeset lekova kojima se ublažavaju posledice Alchajmera, ali je njihovo dejstvo veoma slabo jer se prekasno primenjuju, pošto se moždana oštećenja ne mogu regenerisati.
Ukoliko se, međutim, ti lekovi uzimaju kao prevencija, oni će, kako su naveli su francsuki naučnici, imati pozitivno dejstvo na mozak.

Dijagnoza Alchajmerove bolesti

Dijagnoza počinje time što doktori uklanjaju sve moguće uzroke gubitka pamćenja kao što su šlog, depresija, alkoholizam, i upotreba droga. Pacijent se zatim podvrgava pregledima, uključujući i specijalno skeniranje mozga, da bi se kao uzrok otklonili i drugi poremećaji.
Tada se bolesnik podvrgava detaljnijem pregledu koji se zove neuropsihološki pregled, koji je dizajniran tako da proceni njegove sposobnosti da izvrši određene mentalne zadatke.
Ovo pomaže doktoru da odredi da li on pokazuje znakove Alchajmerove bolesti, postepeno gubljenje memorije, poteškoće u izražavanju, i gubitak svesti o vremenu i prostoru.
Doktori se takođe raspituju o medicinskoj prošlosti obolelog da saznaju više o nekim težim bolestima u porodici, što može da pomogne u dijagnosticiranju bolest.



Simptomi bolesti



Alchajmerova bolest je degenerativni moždani poremećaj srednjeg ili poznog životnog doba koji uništava neurone i veze u moždanoj kori, što dovodi do značajnog gubitka moždane mase.
Ova bolest uzrokuje postepeno i nepovratno gubljenje pamćenja, sposobnosti govora svesti o vremenu i prostoru i, eventualno, sposobnosti da se brinu sami o sebi.
Bolest je opisao nemački psihijatar Alojz Alchajmer 1906. godine, i tada se smatralo da je ona retko mentalno stanje pretežno mladih ljudi.
Danas se kasna Alchajmerova bolest prepoznaje kao najčešći uzrok gubljenja mentalnih funkcija oko 65. godine života, a rana Alchajmerova se mnogo ređe pojavljuje, i to kod ljudi u 30-tim, 40-tim i 50-tim.
Neki pacijenti koji boluju od ove bolesti se suočavaju sa ogromnim strahom i frustracijama dok se bore ponekad sa najjednostavnijim zadacima i dok polako gube nezavisnost.

Alhajmerova bolest se pojavljuje postepeno. U ranim fazama, pacijent ima relativno male probleme učeći nove informacije i sećajući se gde su ostavili svoje stvari, kao što su ključevi ili novčanik.
Tada počinju problemi u prepričavanju ranijih događaja, ili u pronalaženju reči da bi se izrazili. Kako bolest napreduje, pacijent može imati poteškoća da se seti koji je dan ili mesec, ili da pronađu put kroz poznato okruženje.
To može da izazove sklonost ka tome da odlutaju negde i da kasnije ne mogu da se vrate nazad.  Promene u ponašanju se manifestuju tako što pacijent postaje paranoičan i nesposoban da učestvuje u razgovoru.
Na kraju, pacijent postaje potpuno nesposoban za obavljanje osnovnih životnih funkcija, kao što su hranjenje i korišćenja toaleta.


Izvor RTS

 

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo korisnika i vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.