Moždani udar - kako se vratiti u prijašnji način života
Posljedice bolesti mogu se ublažiti, a kod lakših moždanih udara i potpuno otkloniti. Moždani udar redovito ošteti dio mozga, pa slabost i osjetilni poremećaji zahvate dijelove tijela kojima upravlja upravo taj dio mozga. Stoga je mnogim bolesnicima nakon moždanog udara nužna njega i promišljena rehabilitacija, kako bi opet postali samostalni. Često bolesnik mora ponovo naučiti hodati, govoriti, odijevati se, prati...
Koje su posljedice?
Ovisno o dijelu mozga koji je zahvaćen udarom, bolesnik može imati sljedeće posljedice:
* paraliza redovito zahvaća polovinu tijela (hemiplegija). Zahvati li udar desnu polutku mozga, paralizirat će se lijeva polovina tijela i obratno. Taj dio tijela ne može se kretati.
* Pareza (hemipareza) također obično zahvaća polovinu tijela, pa govorimo o "hemiparezi", što se najčešće očituje otežanim kretanjem i kontrolom zahvaćenog dijela tijela.
* Osjetilni poremećaji. Bolesnici s hemiparezom izgube osjet u para-liziranim dijelovima tijela, pa, štoviše, ne znaju u kojem se položaju nalazi njihova noga ili ruka
* Afazija je skup govorno-jezičkih poremećaja.
* Poremećaji vida. Neki bolesnici više ne mogu vidjeti slike u desnom ili lijevom dijelu vidnog polja.
* Poremećaji ravnoteže
* Otežano gutanje
* Poremećaji koncentracije, pamćenja i orijentiranja.
Tijek bolesti
Nakon što se prevlada akutna faza moždanog udara, bolesnik prolazi razdoblje stanovitog oporavka, nakon kojeg slijedi razdoblje u kojem su posljedice bolesti ustaljene.
Nastale promjene prisiljavaju oboljeloga da:
* ponovno nauči obavljati svakodnevne aktivnosti
* promijeni način života.
Važno je znati da rehabilitacijsko liječenje ne može potpuno ukloniti i obnoviti štete koje je nanio moždani udar, nego bolesniku pomaže da razvije i usvoji sposobnosti potrebne za prevladavanje nastalih teškoća.
Svrha rehabilitacije je otklanjanje, koliko je to god moguće, stanja invalidnosti i osposobljavanje oboljelog za što samostalniji i kvalitetniji život. Stoga rehabilitacijski postupci moraju biti primjereni svakom bolesniku (individualni programi).
Brzo i stupnjevito
Rehabiltacijsko liječenje nakon moždanog udara temelji se na sljedećim postavkama:
* Rehabilitaciju treba započeti što prije, uz gibanje, makar i pasivno, ruke i noge, već u prvim danima nakon udara. To je posebice važno za uspjeh oporavka, a sprečava i moguće komplikacije s disanjem i optokom krvi.
* Program rehabilitacije valja podijeliti na različite stupnjeve kako bi se objektivno odredili ciljevi oporavka, koje je moguće postupno postići.
Mogućnosti oporavka
Stupanj oporavka i poboljšanja ovisi o primijenjenom rehabilitacijskom postupku, na koji utječu različiti čimbenici:
* koje je područje mozga oštećeno
* opseg oštećenja
* zdravstveno stanje oboljelog prije udara (oporavak je otežan kod bolesnika sa srčanim i krvožilnin poremećajima ili sa šećernom bolesti)
* skrb i sudjelovanje obitelji
* sudjelovanje oboljeloga: najvažni ja je bolesnikova volja da aktivno su djeluje u svakoj fazi rehabilitacije.
Sve osobe koje su doživjele moždani udar treba rehabilitirati, aposebi ce one kojima je otežano ili onemc gućeno kretanje ili pak imaju neke duševne poremećaje koji se mogl ukloniti.
KRETANJE -Rehabilitacija se najviše bavi bolesnikovom pokretljivošću (motorikom), pa je prije svega usmjerena na razgibavanje zglobova: nastoji se otkloniti nevoljna grčenja mišića (kontrakture), što sunajčešća posljedica moždanog udara. Istodobno treba kretnje zahvaćenih dijelova tijela učiniti što primjerenijim.
KOMUNlKACIJA -Rehabilitacija uključuje i duševno i socijalno stanje, pa je važno poticati oboljele da uspostave dobre odnose s drugim ljudima, kako bi se mogli što prije uključiti u život.
SHVAĆANJE, PAMĆENJE -Oštećenja mozga prouzročena moždanim udarom mogu djelovati na mnoge duševne funkcije, kao što su pažnja, pamćenje, rješavanje problema. Za sve te poremećaje ima lijeka: rehabilitacijom se može poboljšati pozornost, pamćenje i usvajanje novih informacija, koje su mu rečene ili pročitane, te logično promišljanje i shvaćanje.
GOVOR -Nakon udara oboljeli može imati govorn-jezičke poteškoće, može govoriti vrlo usporeno i imati problema s usklađivanjem (koordinacijom) mišića koji sudjeluju u oblikovanju zvukova. Rehabilitacija mu pomaže da se izražava ili razume bolje.
SVAKODNEVNI ŽIVOT - Mnogo je načina da bolesnik nauči savladati svakidašnje situacije od načina hranjenja, do brige o sebi
Preneseno iz časopisa "Doktor u kući"