Tema: Moždani udar

[sand]

Moždani udar je treći uzrok smrtnosti u zemljama zapadne Europe, prvi uzrok invaliditeta u svijetu i kod nas, te vodeći uzrok demencije. Stoga moždani udar nije samo medicinski, nego i veliki socioekonomski problem. U tranzicijskim zemljama, zemljama u razvoju učestalost obolijevanja od moždanog udara je u porastu, pa se očekuje prava "epidemija" obolijevanja od moždanog udara u godinama koje dolaze.

Doc. dr. Zlatko Trkanjec
Doc. dr. Vesna Šerić
Prof. dr. sc. Vida Demarin


Definicija i vrste moždanih udara

Moždani udar označava naglo nastali neurološki poremećaj uzrokovan poremećajem moždane cirkulacije. Poremećaj cirkulacije dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Nedostatak kisika i hranjivih tvari uzrokuje oštećenje i odumiranje živčanih stanica u dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila što ima za posljedicu oštećenje onih funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.

Oko 80% moždanih udara su tzv. ishemijski, a posljedica su začepljenja arterija u mozgu.

Moždani udar može biti ishemijski (uzrokovan ugruškom koji začepi arteriju i onemogući protok krvi kroz nju) ili hemoragijski (uzrokovan puknućem krvne žile i prodiranjem krvi u okolno tkivo). Oko 85% moždanih udara su ishemijski koji mogu biti posljedica tromboze (stvaranje ugruška u oštećenoj arteriji koja mozak opskrbljuje krvlju) ili embolije (otkidanje komadića ugruška koji je nastao na drugom mjestu a krvnom strujom doputuje i začepi moždanu arteriju). Oko 15% moždanih udara su hemoragijski: intracerebralni hematom nastaje kada se krv iz krvne žile izlije u okolno tkivo mozga, a subarahnoidalno krvarenje nastaje kada se krv izlije u likvorske prostore oko mozga.

Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždnog udara je ateroskleroza. Ateroskleroza je bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stjenke krvne žile.

Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, u dvije trećine bolesnika s preboljelim moždanim udarom zaostaje različit stupanj neurološkog deficita, a trećina bolesnika trajno je onesposobljena i potpuno je ovisna o tuđoj pomoći.

Simptomi moždanog udara

Najčešći simprotmi moždanog udara su:
- utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge pogotovo ako je zahvaćena jedna strana tijela,
- poremećaji govora: otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, potpuna nemogućnost izgovaranja riječi i/ili otežano, odnosno potpuno nerazumijevanje govora druge osobe,
- naglo zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku ili u polovini vidnog polja,
- naglo nastala jaka glavobolja praćena povraćanjem bez jasnog uzroka,
- gubitak ravnoteže i/ili koordinacije povezani s drugim simptomima,
- omaglice ili vrtoglavice, nesigurnost i zanašanje u hodu, iznenadni padovi povezani s drugim simptomima.

Upozoravajući znaci prije moždanog udara

Bolesnik s upozoravajućim znacima, prolaznim simptomima moždanog udara, zahtijeva detaljnu neurološku obradu.
Određenom broju moždanih udara prethode "upozoravajući znaci" - prolazni simptomi koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su znatno kraćeg trajanja i u potpunosti se povuku nakon kraćeg vremena (simptomi uvijek traju kraće od 24 sata), a nazivaju se tranzitorne ishemijske atake (TIA). Osobe koje su imale TIA-u imaju značajno veći rizik nastanka moždanog udara. Bolesnik koji je imao tranzitornu ishemijsku ataku zahtijeva detaljnu neurološku obradu kako bi se utvrdio njezin uzrok.

Čimbenici rizika i kako ih ukloniti

Na dob, spol i genetsko nasljeđe ne možemo utjecati, ali na pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdravu prehranu, stres, tjelesnu neaktivnost i debljinu, možemo.
Mnoge bolesti, stanja, okolnosti, životne navike i ponašanja povezani su s povećanom učestalošću nastanka moždanog udara, pa se nazivaju čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Na neke čimbenike rizika, kao što su dob, spol i genetsko nasljeđe nije moguće utjecati, ali na mnoge čimbenike rizika moguće je djelovati i smanjiti njihov utjecaj na povišenje rizika za nastanak moždanog udara.

Dob je najznačajniji čimbenik rizika za nastanak moždanog udara na koji se ne može utjecati. Sa starenjem raste učestalost obolijevanja od moždanog udara. Međutim, u zadnje vrijeme snižava se dob bolesnika koji zadobiju moždani udar: čak 46% moždanih udara nastaje u najproduktivnijoj životnoj dobi, tj. između 45. i 59. godine života.
Najpoznatiji čimbenici rizika na koje se može utjecati, a povezani su s načinom života su: pušenje, prekomjerno pijenje alkohola, nezdrava prehrana, stres, tjelesna neaktivnost i debljina. Neke bolesti predstavljaju čimbenike rizika za nastanak moždanog udara na koje se može utjecati kao što su: povišen krvni tlak, srčane bolesti, poremećaji ritma srčanog rada (najčešće fibrilacija atrija), šećerna bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Otkrivanjem, uklanjanjem ili modificiranjem čimbenika rizika moguće je u značajnoj mjeri smanjiti učestalost moždanog udara što je dokazano u zemljama zapadne Europe i Sjeverne Amerike gdje je zadnjih desetljeća djelovanjem na čimbenike rizika smanjena učestalost oboljevanja od moždnog udara.

Zdrava prehrana

Da bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom: hrana koja obiluje zasićenim mastima i koncentriranim šećerima, jako zasoljena hrana, hrana bogata kolesterolom itd., a treba prijeći na zdrav način prehrane: prehrana u kojoj dominiraju nezasićene masti, ulja, pogotovo maslinovo ulje, mnogo voća i povrća u hrani, prehrana bogata neprobavljivim biljnim vlaknima, mnogo ribe u prehrani, pogotovo plava riba. Najzdraviji način prehrane je takozvana mediteranska dijeta, tj. tradicionalna prehrana na obalama Mediterana.

Prestanak pušenja

U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača.

Konzumiranje alkohola

Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost su dokazani čimbenici rizika za nastanak moždanog udara. Jednostavan način smanjenja prekomjerne tjelesne težine je prelazak na zdrav način prehrane i povećana tjelesna aktivnost.

Liječenje popratnih bolesti

U cilju smanjivanja učestalosti moždanog udara svakako treba liječiti prateće bolesti: povišen krvni tlak, poremećaje srčanog ritma i ostale srčane bolesti, šećernu bolest, povišene masnoće u krvi, značajno suženje karotidnih arterija. Važno je da se bolesnici točno pridržavaju uputa liječnika u pogledu liječenja navedenih bolesti i uzimaju sve propisane lijekove jer se adekvatnom kontrolom bolesti koje su čimbenici rizika za nastanak moždanog udara može u značajnoj mjeri smanjiti mogućnost nastanka moždanog udara. Svi bolesnici kod kojih postoji sumnja na suženje karotidnih arterija trebaju obaviti neinvazivni, bezbolni ultrazvučni pregled karotidnih arterija kako bi se utvrdio stupanj suženja.

Zbrinjavanje bolesnika, liječenje i rehabilitacija
   
Znatno povoljniji ishod moždanog udara imaju bolesnici koji se liječe u specijaliziranim jedinicama za moždani udar.
Moždani udar je hitno medicinsko stanje i zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u adekvatno opremljenoj zdravstvenoj ustanovi. Danas je moguće primijeniti i specifičnu terapiju za ishemijski moždani udar: primjenjuju se lijekovi koji mogu otopiti ugrušak koji je blokirao krvnu žilu. Na taj način omogućuje se ponovna uspostava krvotoka i sprječava se odumiranje živčanih stanica. Ova terapija može se primijeniti unutar prva tri sata od nastanka ishemijskog moždanog udara nakon učinjene potrebne dijagnostičke obrade u adekvatno opremljenim centrima. Stoga je, na žalost, rezervirana samo za manji broj bolesnika.

Svi bolesnici s moždanim udarom trebaju se liječiti u posebno organiziranim neurološkim odjelima za zbrinjavanje moždanog udara, tzv. jedinicama za moždani udar. Novi podaci govore o znatno povoljnijem ishodu moždanog udara kod bolesnika koji se liječe u specijaliziranim jedinicama za moždani udar u odnosu na bolesnike koji su bili liječeni na drugim odjelima.

Nakon završenog akutnog liječenja moždanog udara, bolesnici s preboljelim moždanim udarom trebaju započeti program rehabilitacije. Program rehabilitacije treba provoditi multidisciplinarni tim stručnjaka, rehabilitaciju je potrebno započeti što je ranije moguće, a u program rehabilitacije treba uključiti i obitelj bolesnika. Tim načinom rehabilitacije postiže se najbolji mogući oporavak bolesnika nakon preboljelog moždanog udara.

Nakon preboljelog moždanog udara potrebno je djelovati na smanjivanje i /ili uklanjanje čimbenika rizika za nastanak moždanog udara kako bi se spriječila pojava ponovljenog moždanog udara.

[naca]

Kako se moždani udar leči?
Piše: Doc. dr Dejana Jovanović, Urgentna neurologija,
Institut za neurologiju, KCS, Beograd

Poslednjih godina moguće je efikasno lečenje moždanog udara i zaustavljanje oštećenja moždanog tkiva, ali samo kada se u odgovarajuću ustanovu stigne unutar 2-3 sata od početka prvih simptoma.
Ukoliko se u ovoj ranoj fazi moždanog udara primeni trombolitička terapija, koja ima sposobnost da razloži tromb, moguće je otpušavanje krvnog suda i ponovno uspostavljanje cirkulacije u moždanom tkivu. Tada su posledice moždanog udara daleko manje i kod značajnog broja bolesnika neurološka oštećenja se potpuno povlače.

Trombolitičkom terapijom leči se samo oko 5-6% svih obolelih od moždanog infarkta. Jedan od razloga za tako mali broj bolesnika sa moždanim udarom koji se leče ovom terapijom je kasni dolazak u bolnicu kada se ova terapija više ne sme primeniti. Pored toga, trombolitička terapija se ne sme davati kod značajnog broja osoba sa izvesnim stanjima ili bolestima koja bi mogla da povećaju rizik od krvavljenja, a nije moguća ni njena primena kod najtežih oblika moždanog udara sa komom.
Trombolitička terapija se može dati samo posle urađenog skenera glave kojim se isključuje postojanje moždanog krvavljenja, pa za razliku od infarkta srca ona se može primenjivati samo u odgovarajuće opremljenim bolnicama.

Primena ove terapije u Srbiji počela je 2006. godine u Urgentnom centru u Beogradu, a danas se sprovodi u još 7 centara (Bolnica «Sveti Sava» u Beogradu, Niš, Novi Sad, Kragujevac, Užice, Kraljevo i Subotica).

Svaki bolesnik sa moždanim udarom treba najhitnije da bude doveden u najbližu specijaliziovanu ustanovu, jer rano prepoznavanje i lečenje komplikacija koje prate moždani udar značajno smanjuju njegove posledice. Sve bolesnike sa moždanim udarom treba lečiti u jedinicama za moždani udar, slično koronarnim jedinicama u kojima se leče bolesnici sa srčanim infarktom. U tim jedinicama postoje odgovarajući aparati i radi visokospecijalizivano osoblje obučeno da blagovremeno prepozna moguće komplikacije i da spreči njihovo nastajanje.
Za razliku od 54 koronarne jedinice, u Srbiji za sada postoje samo 3 takve jedinice za moždani udar od kojih dve u Beogradu.

Šta podrazumeva rehabilitacija bolesnika sa moždanim udarom?

Cilj rehabilitacije je da se bolesnik sa moždanim udarom osposobi za vraćanje svim prethodnim radnim i socijalnim aktivnostima kada je oštećenje manje, a u slučaju većeg deficita uspostavljanje pokretjivosti i samozbrinjavanja.
Rehabilitacija ovih bolesnika treba da počne od prvog dana nastanka moždanog udara. Ukoliko je bolesnik životno stabilan i bez kardioloških komplikacija, veoma rano se započinje sa vežbama oduzetih ili slabih ekstremiteta.
U okviru te rane rehabilitacije sprovode se i vežbe gutanja, logopedski tretman govornog poremećaja i rade sve rehabilitacione mere kojima se sprečava pojava komplikacija kao što su upala pluća ili pojava rana od nepokretnosti.

Veoma je važna i socijalna rehabilitacija ovih bolesnika. Iz tih razloga preporučuje se da porodica bude uz samog bolesnika što više, jer je njihov oporavak značajno bolji.

Ceo tekst : B92

[King]

Nemojte čitati ako ste depresivni, nije mi cilj da nekoga još više povučem na dno sa ovim tekstom.
Moždani udar
Šta napisati na ovu temu?
Tihi ubica koji godinama vreba.
Kao što znate moj otac je imao moždani udar i ponekada Vam napišem nešto, uglavnom kada me uhvate krize i nemam snage za dalje. Sada nema dalje.
Tri godine trajala je borba sa možadim udarom i bolest je pobijedila. Od četvrtka moj otac gubi bitku.U četvrtak ujutro dobio je epileptički napad kao posledica modanog. Odvezli ga u bolnicu, dobio inekcije i vratili ga kući. Teško je saznati da takve bolesnike ne primaju u bolnicu i da su osuđeni na umiranje u kućnim uslovima. Sa druge strane drago mi je što je u svom krevetu.
Bojiš da mu u poslednjim mukama ne pomažeš dovoljno.Strašno je gledati kako se grči i kljukati ga tabletama. Danas više ne može ni gutati, kvasimo m usta navlaženom gazom.
Čudno je kada nije smrt ono čega se plašite, već snaga bolesti koja uništava sve.
Čuno je kada se počnete moliti da ga prestane toliko mučiti.

[Sklerozica]

King, znam o čemu pričaš. Žao mi je što je tako.

[Daca]

Stasno mi je zao King.Nadji snage i izdrzi,treba mu podrska,mada...

[King]

Sada nakon svega praznina.

[Daca]

  King,mislim da shvatam sta si ovim hteo da kazes.
  Srasno mi je zao, glavu gore,moras dalje...
  Volela bih da sam pogresno razumela... 

[Sklerozica]

  Nije valjda ...

[dragoljub 7]

Drzi se King, ima nas koji te odlicno mozemo razumeti!
 

[mariza]

Uh, tesko je i citati prethodne redove i pisati posle toga. Ili sam postala i ja preosetljiva, je bro razumem.
Treba mi pomoc, savet. Majku, posle mozdanog, sa uglvom psihickim posledicama, treba da odvedem nekom neurologu. Kom, gde??? Da li se u Dr. Subotica bave ovakvim bolesnicim ili sam skroz pogresno shvatila? Imate li preporuku za nekoga? Na nekoj od tema je spomenut Dr. Nebojsa Stojisavljevic, ali ... radi li on i sa pacijentima posla mozdanog?

[Daca]

Rade doktori u dr.Subotica sa takvim pacijentima.   
Pronadji moje pisanje u ovoj temi...da se ne ponavljam.   
Mada,zavisi i od sadasnjeg stanja.Recimo moja koleginica je poslata na centar za rehabilitaciju u Sokobanjskoj.Posto ti je preporuka bila za neurologa smatram da bi trebala da je odvedes u dr.Subotica.Dr. Nesa Stojsavljevic radi i sa tim pacijentima,mada mu je najveci br. pacijenata sa M.S-om    To je moje saznanje,mozda cujes jos necije...