Tema: parkinsonova bolest i značaj ishrane

[sand]

Gubitak na težini je uobičajeni simptom Parkinsonove bolesti. Prema nekim kliničkim ispitivanjima, indeks tjelesne mase (BMI) u oboljelih od Parkinsonove bolesti je u prosjeku značajno niži nego u zdravih osoba. U kasnijim stadijima bolesti, uz teške motoričke fluktuacije, značajno je izražena i smanjena tjelesna težina.

Parkinsonova bolest podjednako remeti i kalorijski unos i potrošnju. Bolesnici s Parkinsonovom bolesti u pravilu imaju problema sa žvakanjem i gutanjem, pa je pogoršano i kvalitetno probavljanje hrane. Zbog pomanjkanja dopamina javlja se poremećaj mehanizma kontrole tjelesne težine i apetita. Stoga je pravilna prehrana u bolesnika s Parkinsonovom bolesti izuzetno važna.

Preporučuje se da oko 55% dnevnog kalorijskog unosa čine ugljikohidrati (uglavnom složeni – tjestenina, riža, kruh, krumpir), 30% masti i 15% proteini.

U bolesnika s Parkinsonovom bolesti potrebno je ograničiti unos proteina jer usporavaju pražnjenje želuca i sprječavaju prolazak levodope kroz krvno-moždanu barijeru. Ipak, preporučeni dnevni unos proteina mora biti zadovoljen i iznosi 0,8 grama po kilogramu tjelesne mase na dan.

Unos masti također mora biti uravnotežen, jer masti poput proteina usporavaju pražnjenje želuca i apsorpciju levodope. Pri odabiru masnoća, prednost imaju jednostruko nezasićene masne kiseline koje djeluju protektivno na srce i krvožilni sustav.

Ugljikohidrati nemaju nikakav značajan utjecaj na metabolizam levodope, no čini se da neizravno potiču njen prijenos u mozak. Prehrana bogata ugljikohidratima i siromašna proteinima može povoljno utjecati na prijenos levodope u mozak.

Vlakna su vrlo važna jer potiču peristaltiku i crijevni transport što je inače otežano u bolesnika s Parkinsonovom bolesti.

Da bi se hrana što lakše probavila, preporuča se uzimanje sjeckane, mljevene ili gnječene hrane. Drugi važan faktor je kiselost želuca i preporuča se umjereno ili čak minimalno konzumiranje namirnica visoke kiselosti (narančin ili limunov sok, rajčice).

Dnevni unos nutrijenata treba uskladiti sa stadijem bolesti. U blažim oblicima primjenjuje se uobičajeni dnevni raspored, dok se u težim preporuča davati češće i manje obroke kako ne bi došlo do pretrpavanja želuca i teže probave.

Namirnice bogate proteinima treba davati rano ujutro ili kasno popodne kako njihov unos ne bi remetio apsorpciju levodope.

cybermed

[sand]

Parkinsonova bolest posebno zahtijeva pravilnu i uravnoteženu prehranu kako bi se postigla zadovoljavajuća razina energije i bolji učinak lijekova. Za pravilnu prehranu važno je odabrati raznovrsne namirnice te tako zadovoljiti svakidašnje potrebe za unosom prehrambenih i zaštitnih tvari.

Najvažnije je stalno održavati poželjnu tjelesnu težinu. Za zadovoljenje energijskih potreba u bolesnika s Parkinsonovom bolesti, potrebno je svakodnevno uzeti od 25 do 30 kcal po kilogramu tjelesne mase, a kod jačih diskinezija  i povećati unos energije jer jače diskinezije za organizam znače umjereni tjelesni napor. Ako se uoči smanjenje tjelesne težine, potrebno je povećati unos energije podrijetlom iz kompleksnih ugljikohidrata.

Povećani unos ugljikohidrata ujedno će dovesti i do porasta sekrecije inzulina što smanjuje razinu velikih neutralnih aminokiselina u krvi. Navedene aminokiseline smanjuju prelazak L-dopa kroz krvno-moždanu barijeru i tako smanjuju učinak lijeka. Zato se preporučuje smanjeni unos proteina za doručak i ručak (do 10 grama tijekom dana), a veći unos proteina za večeru, što pridonosi poboljšanju pokretljivosti po noći. No, svakako je važan dovoljan unos proteina pa potreban dnevni unos proteina iznosi   0,8 grama po kilogramu tjelesne težine, odnosno 62 grama proteina za muškarca tjelesne težine od 77 kg te 52 grama proteina za ženu tjelesne težine od 65 kg. Nedostatan unos proteina rezultirat će smanjenjem tjelesne težine.

hubpp