Dg > Vežbe

Neurorehabilitacija

(1/3) > >>

Asja:
Multipla skleroza

Autori:
prof. dr. sc. Vida Demarin, dr. med., spec. neurolog
mr. sc. Marina Roje-Bedeković, spec. neurolog

Simptomi multiple skleroze, bolesti središnjega živčanog sustava, čiji simptomi ovise o mjestu zahvaćanja i jakosti upale mijelinske ovojnice i aksona, sastavnih dijelova živčane stanice, različiti su i nepredvidljivi.

 Neurorehabilitacija je strogo individualna i zahtijeva usku suradnju bolesnika, liječnika, medicinske sestre, fizioterapeuta i članova obitelji.

Kod liječenja spasticiteta, jednog od češćih simptoma karakteriziranog ukočenošću udova i napetošću mišića, lošom koordinacijom pokreta i nespretnošću te pojavom mišićnih spazama s osjećajem neugode i bola, dobar program neurorehabilitacije zajedno s uzimanjem potrebnih lijekova smanjit će spasticitet u većini slučajeva i spriječiti razvoj komplikacija.

Fizikalnu terapiju treba provoditi iskusni fizioterapeut. Najlakši i često najuspješniji oblik fizikalne terapije za spasticitet je pasivno istezanje. Većinu vježbi mogu naučiti i članovi obitelji te bi se pasivno istezanje trebalo provoditi svakodnevno kod kuće.

 Vježbanje u bazenu (hidroterapija) je zabavno, ali i vrlo korisno, jer omogućuje relaksaciju spastičnih udova, osobito ako se kombinira s lakšim vježbama istezanja.

 Učenje novih načina izvođenja svakodnevnih aktivnosti može osobi pokazati kako u sklopu vlastitih ograničenja riješiti probleme u svakodnevnom životu.

Metode relaksacije, kojima se zatežu i opuštaju različite mišićne skupine, vježbe disanja i različite vizualizacijske tehnike također mogu biti korisne u smanjivanju spasticiteta.

Slabost udova očituje se gubitkom snage i lošom koordinacijom. Obično se preporučuju aerobne vježbe na spravama (vožnja sobnog bicikla, trčanje na steperu ili pokretnoj traci), jer jačaju mišiće bez dodatnog iscrpljivanja.

 U postizanju gipkosti dobre rezultate pokazala je hidroterapija - neutralizacijom sile teže, u vodi je bolesnik u stanju vježbati s većim opsegom pokreta i manjim utroškom energije. Uz to, voda prenosi u okolinu toplinu s površine tijela te smanjuje slabost mišića uzrokovanu vježbanjem.

Vrlo je važno provođenje individualne fizikalne terapije pod kontrolom specijalista. Na žalost, prečesto bolesnici sami sebi određuju program vježbi, što redovito dovodi do razvijanja jakih i daljnjeg slabljenja slabih mišića. Rezultat toga je uspostavljanje neravnoteže između jakih i slabih mišića udova što dovodi do daljnjeg pogoršanja ravnoteže i držanja tijela, smanjivanja opsega pokreta i jačanja spastičkih reakcija. Važan zadatak neurorehabilitacije je naučiti osobu pravilnom držanju tijela kod stajanja, hodanja i sjedenja.

Cilj neurorehabilitacije kod bolesnika s neuromuskularnim bolestima je postizanje što veće razine funkcionalne osposobljenosti, održavanje i produljenje funkcionalne neovisnosti i samostalnosti pokretanja, sprječavanje nastanka deformiteta i provođenje potpune integracije bolesnika u društvo uz visoku kvalitetu života. Multidisciplinarni pristup je i ovdje ključ uspješnosti jer integrira znanja stručnjaka iz različitih područja.

Postaviti realne ciljeve

Kod neurorehabilitacije je izuzetno važno postaviti realne ciljeve, bez obzira na to u sklopu koje se neurološke bolesti provodi. Previsoki ciljevi rezultirat će daljnjim pogoršanjem fizičkog i psihičkog stanja. Ako se program ne podudara s interesima bolesnika, bolesnik možda neće htjeti aktivno sudjelovati u planiranim aktivnostima; ili, ako su ciljevi preniski, bolesnik neće od njih imati maksimalnu korist.

U realne ciljeve neurorehabilitacije ubrajamo stjecanje sposobnosti hodanja, makar i uz pomoć pomagala, i stjecanje ponovne samostalnosti, barem za osnovne svakodnevne aktivnosti i uz pomoć specijalne opreme. Postizanje ciljeva ne znači i kraj oporavka nego spremnost bolesnika i njegove obitelji za samostalni nastavak oporavka.

Za većinu bolesnika rehabilitacija je težak posao. Trebaju u isto vrijeme sačuvati stare i steći izgubljene sposobnosti. U rehabilitacijskom timu najvažnija je osoba upravo bolesnik, koji u cijelom procesu treba aktivno sudjelovati.
Iako je u našem sustavu zdravstvene skrbi krajnje nepravedno zanemarena, neurorehabilitacija predstavlja ključ postizanja bolesnikovih funkcionalnih, psihičkih i radnih sposobnosti u skladu s fiziološkim i ograničenjima okoline. O kojim je razmjerima koristi i uštede u zdravstvu riječ, očito još nismo svjesni.
http://www.vasezdravlje.com/izdanje/clanak/495/1/

gliša:
Baš dobar članak i koristan

Asja:
http://automatika.etf.bg.ac.rs/files/predmeti/os4np/materijali/np12_06_neurorehabilitacija.pdf

casopis o neurorehabilitaciji

Asja:
da li je iko koristio i da li imate u Srbiji na to pravo - fizioterapeutske tretmane preko Fonda?

tatijana:
Ne znam za fizioterapeutske tretmane.Mene je dr par puta uputila na fizikalnu ,koja mi nije pomagala .tamo se ne rade vezbe ,vec samo neka elektro stimuacija,magneti i sl..Ne znam da li je svuda tako,ali kod mene,mozda samo privatno mozes otici kod fizioterapeuta,iako ih ima i u Dz .

Navigacija

[0] Indeks poruka

[#] Sledeća strana

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo korisnika i vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.
Idi na punu verziju