Autor Tema: Prepoznavanje mozdanog udara  (Pročitano 57454 puta)

Van mreže Asja

  • Multiple Serendipity
  • Član
  • **
  • Poruke: 2913
Prepoznavanje mozdanog udara
« poslato: Oktobar 28, 2008, 11:52:06 posle podne »
      
      STRoke (mozdani udar) – upamti prva 3 slova

       
      Neurolozi kazu da kad bi im dosao pacijent sa mozdanim udarom unutar 3 sata od pojave prvih simptoma, da bi mogli u potpunosti oporaviti dotičnog pacijenta. Trik je u uspjesnom  i pravovremenom prepoznavanju te dovođenju pacijenta neurologu unutar 3 sata – sto je najtezi dio.
       
      PREPOZNAVANJE MOZDANOG UDARA
      – 3 koraka (STR)
       
      Ponekad su simptomi mozdanog udara tesko prepoznatljivi. Nazalost, nedostatak paznje znači katastrofu. Pacijent moze dozvjeti tesko ostećenje mozga kad ljudi iz njegove/njezine okoline ne prepoznaju simptome mozdanog udara.
       
Sad doktori kazu da se mozdani udar moze prepoznati postavljajući pacijentu 3 pitanja:
       
      S – zatrazite  da se nasmijesi 
      T – zatrazte ga da izgovori jednostavnu rečenicu (npr. Danas je lijepo vrijeme) 
      R – zatrazite ga da podigne obje ruke

      Ako pacijent ne izvodi uredno ijednu od ovih aktivnosti, zovite hitnu  i opisite disponentu uočene simptome.

Hendi-društvo

Prepoznavanje mozdanog udara
« poslato: Oktobar 28, 2008, 11:52:06 posle podne »

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #1 poslato: Oktobar 30, 2008, 03:10:59 posle podne »
Kritična prva tri sata od udara
Autor: Sonja Todorović  30.10.2008.

Ako u Srbiji doživite moždani udar, imate i različite šanse da prežive. Četiri puta veća mogućnost da ostanete živi jeste ako se šlogirate u Beogradu nego ako vam se to desi 300 kilometara od glavnog grada, rekao je ministar zdravlja dr Tomica Milosavljević povodom Svetskog dana moždanog udara.

Glavni problem je taj što u našoj zemlji trenutno postoje svega tri i po jedinice za moždani udar, od kojih su dve u Beogradu, jedna u Nišu i Užicu.
- Definitivno se zna da jedinice za moždani udar znatno smanjuju umiranja od ove bolesti i procenat invaliditeta - objašnjava dr Ljiljana Bumbaširević, načelnica urgentne neurologije u Urgentnom centru, dodajući da trenutno vode kampanju kako bi svaki centar u Srbiji koji ima koronarnu jedinicu dobio i jedinicu za moždani udar.
Pacijenti se odmah po prijemu priključuju na praćenje najvažnijih životnih funkcija i suština uspeha lečenja upravo je u tome što se svaki poremećaj, svako oštećenje detektuje onog trenutka kada se javi i spreči se njegovo napredovanje, te se na taj način moždani udar drži pod kontrolom. Ne dozvoljava se rast moždanog udara na samom početku bolesti, objašnjava doktorka.
Ovakav način lečenja efikasnije sprečava komplikacije koje prate ovu bolest i koje mogu da izazovu smrt.
Moždani udar je u Srbiji prvi uzrok umiranja kod žena, a drugi kod muškaraca. Stručnjaci procenjuju da godišnje 22.000 ljudi doživi moždani udar. Posebno zabrinjava činjenica da šlog pogađa sve mlađe ljude, ponekad čak i one mlađe od 45 godina.
Moždani udar - u narodu poznatiji kao šlog ili kap - zvuči kao smrtna presuda jer osoba koja ga doživi u većini slučajeva ostaje težak invalid. Ali, ukoliko se pacijentu pruži adekvatna lekarska pomoć prva tri sata posle izlivanja krvi, veliki deo tegoba i posledica moguće je izbeći.
- U tom periodu tim stručnjaka može da primeni najsavremeniju trombolitičku terapiju, koja podrazumeva da se u prvih nekoliko sati posle šloga obolelom da lek koji razbija tromb, čime se oštećenja mozga svode na minimum - objašnjava dr Bumbaširević.
Nešto vam se dešava, ali ne možete shvatiti je li to samo umor, smetenost ili nešto ozbiljnije. Ako se ne možete nasmejati, izgovoriti jednostavnu rečenicu, isplaziti ravno jezik ili podići ruke, zovite Hitnu pomoć.

- Moždani udar se može sprečiti ukoliko se ozbiljno shvate upozoravajući znaci kao što su jača glavobolja, prolazne smetnje vida, prolazna utrnulost ili slabost polovine tela, i ako se na vreme potraži lekarska pomoć - ističe doktorka.

Simptomi:
- Utrnulost
- Oduzetost
- Poremećaj govora
-Neposlušni prsti
- Naglo zamagljenje vida
- Nesiguran hod i loša koordinacija pokreta
- Iznenadna nesnosna glavobolja

Kako nastaje šlog
U većini slučajeva (85 odsto) moždani udar nastaje kada krvni ugrušak (tromb) začepi arteriju u mozgu. U ostalih 15 odsto slučajeva šlog se javlja kad arterija u mozgu pukne. Oba mogu imati pogubne posledice.
Izvor Blic

Van mreže King

  • Član
  • **
  • Poruke: 24
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #2 poslato: Januar 03, 2009, 06:26:59 posle podne »
Sve što je napisano je za tipičan tok moždanog udara, ali ima i izuzetaka. Moj otac je normalno radio, razgovarao i ništa nije ukazivalo na ono što je došlo. U nedelju je roštiljao, u utorak se žalio da je umoran, u subotu veče je počeo da kunja kao pile, u nedelju smo ga odveli u hitnu i doktor nije prepoznao moždani udar  :o( što mi nismo to je i shvatljivo ), u toku noći je ustao da ide u toalet i tek tada su se pokazali simptomi oduzetosti.

Van mreže raca

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 15229
  • Pol: Žena
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #3 poslato: Avgust 20, 2009, 02:41:12 posle podne »
Stariji nedovoljno znaju o šlogu

Stariji ljudi slabo razumeju većinu važnih znakova koji ukazuju na mogućnost da dožive šlog i nisu upoznati sa faktorima koji povećavaju rizik od takve opasnosti po njihovo zdravlje, upozoravaju stručnjaci irskog Kraljevskog medicinskog koledža.

Samo je 54 odsto anketiranih starijih lica navelo, na primer, da nerazgovetan govor predstavlja upozoravajući znak za šlog, a manje od pola je znalo da su takvi znaci i vrtoglavica, utrnulost, slabost i glavobolja, prenosi Rojters.

Anketa je, inače, obavljena među osobama prosečne starosti od 74 godine, pri čemu su 57 odsto anketiranih činile žene.

Među ispitanicama je 25 odsto bolovalo od neke srčane bolesti, dok je šest odsto ranije preživelo šlog.

Irski stručnjaci upozoravaju da, zbog toga što ne poznaju dobro upozoravajuće simptome, mnoge starije osobe mogu da izgube dosta vremena koje je od vitalnog značaja, bilo da su sami u opasnosti od šloga ili se radi o nekome iz njihovog okruženja.

Budući da efikasna borba sa šlogom zahteva njegovo hitno dijagnoziranje i medicinsku intervenciju, irski tim se zalaže za znatno unapređenje edukacije građana o ovom zdravstvenom problemu.
(Tanjug)

Ceo tekst: B92

Van mreže Daca

  • Član
  • **
  • Poruke: 18037
  • Pol: Žena
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #4 poslato: Oktobar 06, 2009, 01:07:39 posle podne »
Evo da se i ja oglasim na ovu temu. Radi se o licnom iskustvu. Zapravo o mom sinu koji je sa 23god.dobio mozdani udar.Imao je nekih 2do 3 meseca glavobolje oko levog uva. Nekad su bile slabijeg intenziteta,nekad bas jake. Dugo se nije javljao lekaru,mislio proci ce,sto se i desavalo. E na moje insistiranje,kao i cerkino,prihvatio je. Prva i zadnja stanica bila je ORL. Sve je detaljno odradjenoi nalazi svi dobri. Tu je bio kraj,nikom nije palo na pamet da ga posalje neurologu. Tablete za bolove i nista vise. Jedne veceri,bio u sobi sa devojkom i ja usput cujem da mu ona kaze "Idem kuci,nista te ne razumem sta pricas,vidimo se sutra"Kad se meni javila bila je zbunjena. Imeni je delovao nekako cudno,zalosno,znao je da se nesto desava al nije ni mogao da razume. E da kazem nikada,pa ni tada nije pio. Ujutru ode on sa sestrom do banke i pijace,bila je zima,klizavo. Zadrzali se oni,meni haos u glavi od svega,uplasila sam se.Majcino srce ne gresi. Kad su usli,cerka pocinje s vrata da place,mislila da je on zeza. Kesu na pijaci nije mogao da otvori,pricao nesto sto ona nije razumela,a mnogo sporo je isao pa se ona smrzla.Brzo u hitnu,neurolog,on tada u redu. Imali smo srece sto nas je Dr. poznavala pa udri jaku terapiju na rec.MRInalaz jak mozdani udar!   

Van mreže U prvom licu

  • Član
  • **
  • Poruke: 2072
  • Pol: Žena
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #5 poslato: Oktobar 06, 2009, 01:19:14 posle podne »
Daca, kako je sada Vas sin? Jeli ima neke teze posledice? Mlad organizam bolje ce poneti.  Izgleda da i veoma mladi ljudi dozivjavaju mozdani udar, to u proslosti nije bilo..Takav zivot zivimo.

Van mreže Ena

  • VIP
  • ***
  • Poruke: 133499
  • Pol: Žena
  • Zivot je izazov.Ne gubi vreme uzivaj u njemu...
  • Dg: MS
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #6 poslato: Oktobar 06, 2009, 02:14:24 posle podne »
Ne znam zašto uvek šalju pacijenta prvo na ORL i tu stanu.  ](*,)
Daco,nadam se da je sada sve u redu.

Van mreže Maka

  • Član
  • **
  • Poruke: 3407
  • Pol: Žena
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #7 poslato: Oktobar 06, 2009, 10:46:21 posle podne »
Strašno je što i mladi ljudi obolevaju od onoga što bi trebalo da bude rezervisano za starije. Daco kako je danas sin?

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110034
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #8 poslato: Oktobar 09, 2009, 10:39:30 posle podne »
Izgleda da se sve što je bilo rezervisano za starije, prenosi na mlađe.
daco, koliko vremena prošlo od kako je sin doživeo moždani udar?

Van mreže Daca

  • Član
  • **
  • Poruke: 18037
  • Pol: Žena
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #9 poslato: Oktobar 09, 2009, 11:13:59 posle podne »
Da odgovorim na neka pitanja. Kao prvo moj sin je imao mozdani udar pre cetiri godine. Poslat je na ORL jer je u predelu glave,a oko uva imao bolove.Sada je dobro,no s obzirom da je m.udar bio na levoj strani glave,mozak sa leve strane komanduje desnom stranom tela,ima slabiju desnu stranu. Desnjak je pa recimo poruke na mob. kuca levom. Pise desnom ali,veoma ruzno ko prvace,naginje slova u stranu i bas izbegava da pise,jedino kad mora,kad nismo tu ja ili sestra da to uradimo.Kad je utvrdjena dg.sa neurohirurgije je preveden na inst. za neurologiju u dr.Subotica.Tri puta u razmacima je bio na ispitivanjima.Nije ga vodio moj dr.,nije imalo mesta,ali svejedno zna sve njegove nalaze,ima slicnosti u mojim i njegovim nalazima. Njegova dr. nas povezuje,no on nece ni da cuje da ikad ode u institut,jedino ako ga odnesu... Zna sta se samnom desava,jos uvek sam u obs. kao i on pa ne zeli ni na kakve kontrole i sl. Ala ga oduzih...

Van mreže običan čovek

  • Član
  • **
  • Poruke: 36
  • Pol: Muškarac
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #10 poslato: Decembar 23, 2009, 08:58:11 posle podne »
Klinička slika moždanog udara je različita i zavisi od lokalizacije (kortikalne, subkortikalne, u nivou bazalnih ganglija, moždanog stabla ili malog mozga...) , obima anatomskog deficita, vrste lezije, koliko se puta javio reciditiv, stepena poremećaja krvotoka, opšteg stanja organizma i starosti pacijenta.

Simptomi:

Poremećaj motorike, prisutna odstupanja zavise od lokalizacije oštećenja u moždanom tkivu i javljaju se kao potpuna oduzetost pa do neke od formi poremećaja u izvođenu aktivnih pokreta kao i nemogućnosti ili otežanom zauzimanju ispravnog položaja tela. Motorni engrami ( "šeme pokreta" ) su zbrisani ili oštećeni do te mere da osoba više ne ume da zauzme neki položaj i da ga održi ili da uradi ispravnu motoričku aktivnost iako ima aktivnu pokretljivost.

Poremećaj tonusa se javlja u dve forme i to kao mlitavost ili kao spastičnost. Kod stanja hemiplegije na pojavu spasticiteta direktno utiču tonični refleksi vrata, asimetrični tonični refleksi vrata i labirintni refleksi. Reč je o tome da određeni položaji glave pobuđuju tonus u određenim grupama mišića kao i to da položaj tela na podlozi takođe provocira pojačan tonus u nekim grupama mišića. To su inače refleksi koji su normalno tj. prirodno prisutni kod bebe po rođenju ali ih ona u narednim mesecima gubi zbog razvoja viših moždanih struktura koje ih inhibiraju i tako ostaje do kraja života sem u slučajevima oštećenja tih viših struktura ( kao kod šloga ) pa se oni opet oslobađaju. Ove, sad patološke reflekse, mi terapeuti koristimo u cilju olakšavanja, odnosno, pobuđivanja voljne motorne aktivnosti pacijenta.No o tome će biti reči u posebnom postu o terapiji...

Poremećaj senzibiliteta ( dubokog i površnog ), osoba nije u stanju da registruje spoljne draži tipa dodira, bola, toplo/ hladno kao i položaj tela u prostoru i međusobni odnos pojedinih delova tela.

Poremećaj percepcije, ne može da oceni udaljenost pojedinih predmeta, zapinje od njih prilikom kretanja..

Poremećaj vida ( hemianopsija, jednostani ispad u vidnom polju ).

Poremećaj govora ( afazija - motorna, senzorna i senzo-motorna ).

Poremećaj hranjenja, sam ugao usana sa zahvaćene strane je spušten na dole i teško se kontroliše tako da je prisutno ispadanje hrane na taj ugao usana ili curenje tečnosti koja se pije.. Za razliku od periferne oduzetosti koja se viđa kod upale n. facijalisa ovde je najveći ispad u donjoj grani nerva tj. uglu usana, vezano je za specifičnost inervacije ali da ne idemo naširoko...

Intelektualni poremećaji - pažnja, mišljenje, pamćenje su veoma često značajno oštećeni.

Emotivni i psihički poremećaji. Osoba je sklona da iz "čista mira" zaplače a potom da se vrlo brzo smiri bez ikakvog objektivnog razloga. Postaju pasivne u komunikaciji, menjaju stil života...
To više nije ista osoba od pre moždanog udara.
 

Problemi:
- nemogućnost izvođenja aktivnog voljnog pokreta ili otežano izvođenje
- manjak selektivne slike pokreta
- razvijanje patološke refleksne aktivnosti
- razvijanje patološkog tonusa u zahvaćenim mišićima,
- razvijanje patoloških obrazaca pokreta ( fleksorna i ekstenzorna sinergija )
- inhibicija u razvijanju viših selektivnih motornih aktivnosti
- loša mapa prostiranja impulsa do mišića usled oštećenja CNS-a

Posledice:
- plegija ili pareza,
- motorna odstupanja,
- patološki položaji i patološki početni položaji,
- stereotipni pokreti ( sinergije )

Van mreže običan čovek

  • Član
  • **
  • Poruke: 36
  • Pol: Muškarac
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #11 poslato: Mart 30, 2010, 11:31:09 posle podne »
Rehabilitacija:

po fazama

-akutna faza tj. faza mlitavosti:
1.- prevencija kontraktura,
2.- prevencija pneumonije,
3.- prevencija dekubita.

Prevencija kontraktura podrazumeva primenu korektivnog položaja i pasivno relaksirajućeg pokreta ( ovde obratiti pažnju na to da se ne smeju istezati antagonisti budućih skraćenih mišića )

Korektivni položaj za stav u supinaciji ( ležeći na lećima ): skapulu izvući prema gore i abdukovati tj. udaljiti od kičmenog stuba, može se podupreti jastučnicom. Abdukcija i spoljna rotacija nadlakta sa šakom u dorzofleksiji i prstima u blagoj semifleksiji. Glava rotirana na bolesnu stranu ( da bi bolesnik imao "uvid" u plegičnu stranu tela što je važno za očuvanje predstave o postojanju te strane tela ali i zbog pravilne preraspodele tonusa.
( Asimetrični tonični refleks vrata ( Magnusovi tonički refleksi ) - okretanje glave na jednu stranu pojačava tonus u ekstenzorima na strani lica i fleksorima na suprotnoj stani ).
Noga treba da ima mali oslonac ispod kolena ( blaga semifleksija ), abdukcija kuka a stopalo u položaju od 90 stepeni.

Korektivni položaj na plegičnoj strani: glava na jastuku, plegična ruka flektirana u ramenu a ekstendirana u laktu, fiziološki položaj šake i prstiju. Plegična noga da je lako flektirana u kolenu a stoplao u neutralnom položaju. Između nogu se postavlja jastuk a isto tako i jastuk i iza leđa.
Ono što je bitno znati za položaj na strani je uticaj toničnog labirintnog refleksa na tonus - ležeći položaj na zdravoj strani povećava tonus u ekstenzorima zahvaćene strane tela.


Što se tiče prevencije pneumonije koriste se vežbe disanje, promena položaja u postelji ( radi bolje drenaže pluća ), sama drenaža i rana vertikalizacija.
Respiratorna gimnastika je pasivno ekspiratornog tipa za vreme u kom je bolesnik u besvesnom stanju. Ekspirijum pomažemo na taj način što postavimo šake na bočne strane rebara i abdomena i primenujemo blagi pritisak u fazi ekspirijuma tj. izdaha. Ovo se obavezno sprovodi uz konsultaciju sa odeljenskim lekarom!  ( osteoporotične promene, kardiološki bolesnici, tumori pluća....! )

Postupna vertikalizacija je udružena sa vežbama balansa - polusedeći, sedeći, sedeći sa spuštenim potkolenicama, stojeći položaj, hod sa pomagalima. Pred toga može se koristiti oscilatorni sto za vertikalizaciju i razni drugi vertikalizatori.

Dok je bolesnik još nepokretan ili slabo pokretan tako da je upućen na ležanje u postelji, treba ga učiti okretanju na sve strane i uspravljanu.

Prelazak iz ležećeg položaja na leđima u položaj na boku: zdravom šakom obuhvata bolesnu šaku, podiže ruku do fleksije od 90 stepenu u ramenu i okreće se na stranu na koju želi. Noge su prethodno flektirane, ukoliko bolesnik sam ne može da savije noge to onda čini terapeut, potom vrši rotaciju karlice i ramenog pojasa i na taj način se okreće na bok. ( Postoje šeme po kojima prvo kreće sa karlicom ili prvo sa ramenim pojasom u okretanje, vezano za stimulacije preko otpora... )

Prelazak iz položaja na boku u sedeći položaj: Oslonac je na laktu i flektiranu podlakticu sa strane sa koje se ustaje, ekstendira ruku a terapeut pomera glavu bolesnika u bočnu fleksiju na stranu gde ide pacijent. Noge su prethodno spuštene niz rub stola tj. kreveta.

Prelazak iz sedećeg u stojeći položaj: poteškoće pacijenta pri ustajanju se ogledaju u poblemima prenošenja i održavanja težine tela na zahvaćenoj nozi u fleksiji dok se postupno ekstendira. Po Bobatu, ustajanje treba uvek da ide preko slabije noge, stoga stopalo zdrave noge treba da bude sasvim ispred slabije noge kako bi najveće opterećenje nosila slabija noga i na taj način stimulisali njen neuromišićni odgovor. Ako bolesnik ipak nije u stanju da na takav način ustane, dozvoljeno je da se noge izjednače tj. da budu u nivou ali nikako ustajanje preko zdrave noge!
Ruke su pode tela, na ramenima terapeuta, "ruka u ruci" ispružene ispred grudi ili terapeut drži bolesnika za šaku.


-faza spasticiteta, cilj je:
- inhibicija patoloških obrzaca položaja i pokreta preko ripp-a i "ključnih tačaka kontrole" ( glava, rameni pojas, palac šake, karlica...)
RIPP je skraćenica za refleksno inhibitorni položaj i pokret, reč je o tehnici koju mi terapeuti korstimo da bi smanjili spasticitet koji je u vezi sa patološkom aktivnošću i tako olakšali započinjanje ili izvođenje normalnog pokreta ili odražavanje položaja.
Poenta priče je da se mora omogućiti normalan položaj tela jer samo iz normalnog položaja može da se ostvari normalan pokret koji se potom uvežbava. Zato se prvo uči stajanje i odražavanje tog položaja a tek potom iskorak i hod.
- škola hoda podrazumeva dobar početni položaj stajanja, dobar balans i prenošenje težine, aktivnu pokretljivost noge i dobru kontrolu kolena. U obuci hoda koristi se razboj, tronošci, obični štapovi, sredstva elektroterapije ( fes ), otropedska pomagala ( peronealni aparat zasebno ili u vezi sa cipelom ). Mitela za plegiču ruku je obavezna ( ili neka njena improvizacija npr.- ruka postavljena u visoki džep ili zakačena za bluzu... ).
Terapeut stoji sa slabije strane i blago nazad jer je to strana na koju najčešće pada bolesnik.
Hod sa štapom se uči na taj način da štap ide u zdravu ruku, težina tela se prenosi na stranu štapa ( kuk zdrave strane da je što bliže štapu ) Visina štapa se određuje na taj način što se štap postavi na 10 - 15 cm dijagonalno napred - spolja u odnosu na stopalo i meri se visina do zgloba kuka. Tehnika hoda je sledeća: prvo ide štap za dužinu stopala napred i blago spolja, zatim slabija noga u iskorak do nivoa štapa i blago u stranu ( širok oslonac nam je bitan zbog stabilnosti ) a potom zdrava noga između i u nivou. Kroz oporavak će zdrava noga sve više ići ispred slabije sve do nivoa iste dužine iskoraka leva - desna, ako je to moguće, a štap u istom taktu sa slabijom nogom. Obratiti pažnju na položaj kolena u fazi oslonca na petu slabije noge, da ne dođe do nekontrolisanog povlačenja kolena u nazad tj. u ekstenziju. Postoji opasnost od rekurvatuma kolena koji dovodi do nestabilnosti zgloba i kasnijih oštećenja zglobnih elemenata. Zato se insistira na blago savijenom kolenu u fazi oslonca slabije noge.
Ako imamo tzv. "petlov hod" koristi se neka od varijanti peronealnog podizača. To nam je bitno jer postoji opasnost da bolesnik zapne i padne. Zato se i njegovoj porodici savetuje da kući uklone tepihe i pragove u prostoru koji služi za kretanje bolesnika.
Okretanje ide na zdravu stranu, prvi iskorak sa slabijom nogom.
Hod uz stepenice: štap ili zdrava ruka na ogradi, jača noga, slabija noga. Niz stepenice: štap - ruka, slabija noga, jača noga.
- stimulacija selektivnih pokreta. Generalno više uspeha se ima sa oporavkom noge nego ruke jer je mnogo veća površina kore mozga koja obuhvata motoričke centre ruke tj. šake nego noge zato je i teže istimulisati šaku. Sam oporavak motorike se kreće od stanja totalne plegije preko duboke i srednje pareze do u najboljem slučaju lake pareze. U početku se borimo da dobijemo bilo kakvu motornu aktivnost, a potom da seletivno vežbamo i usvajamo ispravne motorne obrasce do automatizacije tj. da "razbijemo" sinergije.
- vežbe balansa od ležećeg do stojećeg položaja. Najbolje je ako se postoji mogućnost vežbanja na srunjači, gde se bolesnik provede kroz sve nivoe motornog razvoja. Opet ponavljam, prvo se vežba položaj, njegovo zauzimanje i održavanje a potom izvođenje aktuvnosti iz tog položaja.



Na kraju, važan je timski rad. Pored terapeuta koji je glavni nosilac rehabilitacije bitna je dobra komunikacija sa odeljenskim dr, učešće logopeda, psihologa, radnog terapeuta, soc. radnika, med. sestara i naravno porodice.


Uf, već je kasno, dosta je za danas. Laku noć! ;)

Van mreže Ena

  • VIP
  • ***
  • Poruke: 133499
  • Pol: Žena
  • Zivot je izazov.Ne gubi vreme uzivaj u njemu...
  • Dg: MS
Odg: Prepoznavanje mozdanog udara
« Odgovor #12 poslato: Avgust 17, 2010, 11:16:49 pre podne »
Šta dovodi do moždanog udara i koji su simptomi
Kap lako može da se previdi
CDC/MA | 17. 08. 2010.

Za moždani udar je karakteristično da se događa brzo i neočekivano, ali je zapravo reč o kulminaciji dugotrajnog procesa, jer se promene na krvnim sudovima u mozgu dešavaju tokom godina.
Kako nastaje
Najčešće zbog poremećaja cirkulacije u mozgu (80 odsto slučajeva) ili zbog pucanja krvnog suda (20 odsto slučajeva). Uzrok je stvaranje krvnog ugruška u srcu, vratnoj arteriji ili aorti (žili kucavici) koji dospeva do mozga, gde začepljuje krvni sud.
Po čemu se prepoznaje
Simptomi moždanog udara su zapravo očigledni i uglavnom se javljaju iznenada. Najčešće dolazi do oduzimanja polovine tela ili samo jedne ruke ili noge, a sve to može da bude praćeno osećajem utrnulosti u tim udovima. Osim toga, mogući su poremećaji govora i vida, vrtoglavica i jaka glavobolja. Međutim, u većini slučajeva nema bola, što je i glavni razlog što mnogi pacijenti i ne žure u bolnicu. Pri tom je kod moždanog udara, kao i kod infarkta, od presudnog značaja brza lekarska intervencija.
Faktori rizika
Visok krvni pritisak, prekomerna težina, srčana oboljenja, naročito poremećaji srčanog ritma. Osim toga: dijabetes, pušenje, neumereno konzumiranje alkohola.
Kako da ga sprečite
Fizičkom aktivnošću, tj. dugim šetnjama, brzim hodanjem, plivanjem, aerobikom, ali i pravilnom ishranom

ceo tekst:BLIC

 

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo korisnika i vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.