EX hendikep.info

Stranice: 1 2 3 [4]
  Štampaj  
Autor Tema: Izložba slika  (Pročitano 13840 puta)
cecam
Član
**
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 352



« Odgovor #45 poslato: Decembar 06, 2008, 07:05:39 pm »

Hvala Tia ! Pa jesam talentovana i za drugo nesto ali vise nisam u mogucnosti da se time bavim MS + 'godina proizvodnje' cine svoje  Cheesy
Sačuvana
naca
Global Moderator
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 31726


Trudi se da uživa u zivotu, bez obzira na sve!


« Odgovor #46 poslato: April 09, 2009, 05:46:04 pm »

„Uopšte ne znam koliko znam. Znam i ono što mi još nije palo na pamet.“
(Olja Ivanjicki)

             

Sačuvana
naca
Global Moderator
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 31726


Trudi se da uživa u zivotu, bez obzira na sve!


« Odgovor #47 poslato: April 10, 2009, 09:32:29 pm »

Sandro Botičeli (ital. Alessandro Mariano Filipepi, Firenca 1. mart 1445, - Firenca 17. maj 1510), italijanski slikar firentinske škole ranog renesansnog slikarstva. Pod uticajem prethodnika, slikao je teme iz grčke mitologije i alegorijske slike u duhu humanizma. Njegova pozna dela predstavljaju povratak na ekspresivo-emotivne religijske motive kasne Gotike.

 Rođenje Venere


Proleće


Portret mlade žene
Sačuvana
naca
Global Moderator
*****
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 31726


Trudi se da uživa u zivotu, bez obzira na sve!


« Odgovor #48 poslato: April 10, 2009, 09:55:47 pm »

Žorž Pjer Sera (fr. Georges-Pierre Seurat) (2. decembar 1859 — 29. mart 1891) je francuski slikar, osnivač neoimpresionizma. Njegov veliki rad Nedelja popodne na ostrvu Le Grand Žat predstavlja primer slika iz 19. veka.

Sačuvana
Asja
Multiple Serendipity
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 2632



« Odgovor #49 poslato: Septembar 02, 2009, 09:21:28 pm »

Микеланђелови оригинали у Београду

Два оригинална цртежа Микеланђела Буонаротија (1475-1564), чувеног ренесансног уметника, вајара, сликара, архитекте и песника, биће први пут у историји Србије изложена – од 24. септембра до 15 октобра – на изложби под називом „Микеланђело: Тондо Дони” у Палати „Италија” (Кнеза Милоша 56) у Београду. Реч је о цртежима „Богородица” и „Студија детета”, насталим на раду за ремек-дело, слику „Тондо Дони”.

ceo tekst:

Politika
Sačuvana
Asja
Multiple Serendipity
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 2632



« Odgovor #50 poslato: Septembar 12, 2009, 10:12:50 am »

„Велика Иза” путује у Хаг

Чувена слика Влаха Буковца, власништво Спомен-збирке Павла Бељанског, на ретроспективној изложби у Холандији до 10. јануара



Нови Сад – Једно од најчувенијих уметничких дела с краја 19. века, слика Влаха Буковца „Велика Иза”, 26. септембра путује у Хаг, где ће бити изложена до 10. јануара наредне године у Гементемузеуму, на ретроспективној изложби дела овог аутора, под називом – „Хрват космополита” (A Cosmopolitan Croatian). Изложбу у Холандији, омаж Буковцу, припрема Модерна галерија из Загреба, као одговор на поставку „Ван Гог и хашка школа” која је била приказана пре две године у главном граду Хрватске.
ceo tekst
politika
Sačuvana
Asja
Multiple Serendipity
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 2632



« Odgovor #51 poslato: Oktobar 10, 2009, 09:46:52 pm »

EKSKLUZIVNO

Stogodišnja misterija monumentalne slike Paje Jovanovića

Slika „Bitka u Teutoburškoj šumi“, veličine 20 kvadratnih metara, poslednji put viđena je u Salcburgu 1909, i otad joj se gubi svaki trag. Jedna od pretpostavki je da je 1911. otkupljena za Nacionalni muzej u Santjago de Čileu

U nepreglednom nizu od preko hiljadu i više dela što ih je tokom svog dugog i plodnog stvaralačkog veka ostvario srpski slikar Pavle-Paja Jovanović (1859–1957), jedna slika se posebno izdvaja.

Kao prvo, za nju se zna samo na osnovu reprodukcija u heliogravuri, oleografiji i sl., jer do danas se ne zna gde se nalazi original.

Drugo, ona je jedno od najboljih dela Paje Jovanovića uopšte.

Treće i ne manje važno, događaj koji je prikazan na slici, godina kada je slika nastala i godina u kojoj se obeležava jubilej 150 godina od rođenja Paje Jovanovića, direktno se poklapaju i pružaju povod za priču o jednoj slici i tri jubileja.

nastavak

Sačuvana
Asja
Multiple Serendipity
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 2632



« Odgovor #52 poslato: Oktobar 12, 2009, 10:55:48 pm »

OCTAVIO OCAMPO


General's Family"




"Visions of Quixote"



"Family of Birds"


Sačuvana
Asja
Multiple Serendipity
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 2632



« Odgovor #53 poslato: Oktobar 14, 2009, 08:59:05 pm »



čuveni „Plavi portret”, za koji je poznati naučnik jedan jedini put u životu sedeo u ateljeu i pozirao. Ne zna se kako, ali tokom januara 1916. godine princeza Vilma LJvov-Parlagi,ekstravagantna mađarska aristokratkinja nastanjena u Americi, inače Teslina prijateljica, nagovorila ga je da se skrasi u fotelji neko vreme, mada on nije imao običaj da pozira umetnicima.

Naziv „Plavi portret” nastao je tako što je Tesla, kome se nije dopalo osvetljenje u princezinom ateljeu, napravio sopstveni svetlosni aranžman i odlučio da pozira pod svetlošću jakih svetiljki, filtriranoj kroz plavo staklo. Portret je prodat tek posle princezine smrti, na aukciji održanoj 1924. godine, otkada se gubi iz vidokruga javnosti. Sudbina portreta dugo je predstavljala misteriju za širok krug ljudi zainteresovanih za Teslin život i delo.
ceo tekst
Politika
Sačuvana
Asja
Multiple Serendipity
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 2632



« Odgovor #54 poslato: Oktobar 15, 2009, 09:14:39 pm »



Milutin Milankovic



Portret uradio Paja Jovanović 1943.
Sačuvana
Asja
Multiple Serendipity
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 2632



« Odgovor #55 poslato: Oktobar 16, 2009, 09:05:35 am »


vojvoda Živojin Mišič


portret uradio Paja Jovanovic
Sačuvana
Asja
Multiple Serendipity
Član
**
Van mreže Van mreže

Poruke: 2632



« Odgovor #56 poslato: Oktobar 18, 2009, 09:53:14 am »

Katarina Ivanovic
Dela zaveštala narodu

Bila je prva priznata i školovana srpska slikarka, vrhunski portretista i majstor mrtve prirode....



Njen umetnički izraz prevashodno se ogleda u akademskom klasicizmu, portretima i mrtvoj prirodi. Međutim, prijateljstvo sa učenim krugovima srpske dijaspore u Beču uticalo je na poseban način na njena interesovanja – počela je intenzivno da uči srpski jezik – i usmeravalo njena umetnička stremljenja – rodilo se zanimanje za slikanje velikih nacionalnih tema. Svesno ili ne, Katarina Ivanović na taj način podgrejala je potonju želju nacije da svoja umetnička stremljenja stavi u službu uobličavanja srpskog nacionalnog identiteta.

Kako njen dotadašnji rad nije zadovoljavao pomenute težnje, ona počinje, potpuno neuobičajeno za žene toga perioda, da slika predstave sa nacionalnom tematikom.
ceo tekst
Politika
Sačuvana
tweety
Član
**
Van mreže Van mreže

Pol: Žena
Poruke: 165



« Odgovor #57 poslato: Januar 16, 2010, 11:49:51 pm »

vojvoda Živojin Mišič


portret uradio Paja Jovanovic

meni njegovi portreti oduzimaju dah.
njegova životna mudrost bila je: "vestina je naci lepotu". i mislim da je uspeo u tome, bez obzira sto mu kritika nije bila uvek naklonjena. u galeriji SANU je jos uvek postavka njegovih slika.
Sačuvana
Stranice: 1 2 3 [4]
  Štampaj  
 
Prebaci se na:  

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo i zajedničko vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info i autora tekstova. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.