Autor Tema: Razno  (Pročitano 51784 puta)

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Razno
« poslato: Septembar 21, 2008, 07:39:21 posle podne »
Dan srca

60% smrtnosti u Srbiji izazivaju kardio-vaskularne bolesti. „Šifra zdravlja“ i promena životnih navika kao preduslov za prevenciju



Fond Srbije za vaše srce održao je danas konferenciju za novinare povodom održavanja Nedelje srca 21. septembra, sa ciljem da se u javnosti ukaže na važnost prevencije kardio-vaskularnih bolesti.

Na konferenciji su učetvovali Akademik prof. dr Miodrag Ostojić, predsednik Fonda Srbije za vaše srce, Doc. Dr Nevena Karanović, zamenik ministra zdravlja u Vladi Srbije, Dr Vladan Šubarević, član gradskog Veća zadužen za zdravstvo i Dr Đurđa Kisin, načelnik Centra za promociju zdravlja, institut „Batut“

Svetski dan srca, 21. septembar će se, tradicionalno, obeležiti u Beogradu nizom manifestacija:

U 9.00 časova svi zainteresovani građani moći će da daju krv na obeleženim punktovima u Knez Mihajlovoj ulici da bi im se merila količina šećera i lipida u krvi i tako utvrdio i faktor rizika od kardiovaskularnih obolenja.

Od 10.30 časova kod spomenika Pobedniku na Kalemegdanu, a u 11h počinje šetnja zdravlja Kalemegdana, čija je trasa do Trga Nikole Pašića.

Na samom Trgu Nikole Pašića, na informativnim štandovima zainteresovani građani će moći da, u razgovoru sa pristunim lekarima, saznaju koja je to „šifra zdravlja“ koja doprinosti zdravom životu i prevenciji kardio-vaskularnim bolestima.

Od 13h u velikoj dvorani Doma sindikata sve zainteresovane građane očekuje bogat i besplatan informativni i muzički program, koji će voditi Mirjana Bobić- Mojsilović i Mićko Ljubičić.

U muzičkom delu programa učestvovaće Vasil i Zafir Hadžimanov, Inspektor Blaža, Cune Gojković i Usnija Redžepova.


Bolesti srca i preventiva

Bolesti srca i krvnih sudova imaju razmere globalne epidemije. U svetu je 1990. godine, od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 5 miliona ljudi u razvijenim i 9 miliona u nerazvijenim i srednje razvijenim zemljama. Predviđa se da će, ukoliko se nastavi sadašnji trend oboljevanja od kardiovaskularnih bolesti, 2020. godine u razvijenim zemljama umreti oko 6 miliona (što je porast oko 20% u odnosu na 1990.godinu), a u nerazvijenim i srednjerazvijenim zemljama čak 19 miliona ljudi (što je porast od oko 110% u odnosu na 1990. godinu). U ovakvoj statistici Srbija zauzima neslavno treće mesto na svetu, odmah iza Rusije i Ukrajine, sa smrtnošću od ovih bolesti i do dva puta većom nego u razvijenim zapadnim zemljama. Među najznačajnijim, činiocima (takozvanim faktorima rizika) koji doprinose nastaku bolesti srca i krvnih sudova spadaju: pušenje, šećerna bolest, visok krvni pritisak, visoke masnoce u krvi, starija životna dob i porodično opterećenje.

Na pojedine činioce ne možemo uticati i ne možemo ih lečiti i to su: uzrast, pol i nasledni faktori, dok na druge možemo delovati, a to su: pušenje, visok krvni pritisak, visoke masnoće u krvi i šećerna bolest.
Dokazano je da se preventivnim lečenjem može postići značajno produženje života ljudi i to u kardiovaskularnoj medicini, najviše od svih drugih oblasti medicine. U tom smislu, možemo se složiti sa konstatacijom da su bolesti srca i krvnih sudova pre 80. godine života bili naša greška, a ne Božija volja ili greška prirode.

"ŠIFRA ZDRAVLJA" – DA LI ZNAŠ SVOJ RIZIK?

Što više faktora rizika imate, postoji veći rizik, za obolevanje i umiranje od bolesti srca i krvnih sudova. Za svaki od faktora rizika postoje idealne vrednosti, koje su predstavljene tzv.“šifrom zdravlja“. Ako živite po“ šifri zdravlja“ verovatno ćete živeti 3 do 10 godina duže, neko oni koji ga se ne pridržavaju.

0 - PUŠENJE
U Srbiji više od trećine stanovnika svakodnevnio i povremeno puši dok je dve trećine izloženo duvanskom dimu, kod kuđe i na radnom mestu. Svest o štetnim posledicama duvanskog dima po zdravlje ima jedva nešto više od polovine stanovništva. Ukoliko prestanete da pušite vaš rizik će se smanjiti od 50%-70%

3 - FIZIČKA AKTIVNOST
Dve trećine stanovnika Srbije slobodno vreme provodi fizički neaktivno, dok samo četvrtina stanovnika vežaba tri puta dnevno. Trećina zaposlenih bavi se poslom koji ne yahteva fizičku aktivnost.
Ukoliko počnete redovno da vežbate možete smanjiti rizik za 30%

5 - ISHRANA
 Sveže povrće i voće konzumira svakodnevno samo polovina stanovnika Srbije, a isto toliko ljudi jede ribu manje od jednom nedeljno. Svaki peti odrasli stanovnik Srbije nije razmišljao o izboru načina ishrane i nikad nije razmišljao o zdravlju

Zdrava ishrana ima bolji efekat od najbolje savremene terapije, a uz to je i ukusnija. Jedna od preporuka za zdraviju ishranu možete smanjiti vaš rizik za preko 70% je sledeća:
crno vino – 150 mL dnevno
riba – 115 g, tri puta nedeljno
crna čokolada – 100 g dnevno
voće i povrće – 400 g dnevno
beli luk – 4 g dnevno
badem – 13 g dnevno

140 - HIPERTENZIJA:
 Skoro polovina odraslih stanovnika Srbije ima povišen krvni pritisak, ili se leči od visokog krvnog pritiska. Tek svaka treća osoba sa povišenim krvnim pritiskom, zna za svoju bolest, dok samo polovina uzima lekove za snižavanje krvnog pritiska.

Maksimalna vrednost gornjeg (sistolnog) krvnog pritiska za zdrave ljude iznosi 140 mmHg, dok za osobe sa višim rizikom za nastanak bolesti srca iznosi 125 mmHg. Ukoliko krvni pritisak snizite za samo 5-6 mmHg, smanjićete vaš rizik za preko 40%.

5 - UKUPNI HOLESTEROL ( formula za „bolesne“ је 4)
Idealan nivo ukupnog holesterola u krvi kod zdravih osoba je око 5 mmol/L, dok je za osobe sa višim rizikom око 4 mmol/L. Ukoliko snizite nivo holesterola za 10%, smanjićete vaš rizik za 20-30%.

3 - LOŠ HOLESTEROL
Idealan nivo lošeg holesterola u krvi (tzv.LDL holesterol) kod zdravih osoba je 3 mmol/L, dok je za osobe sa višim rizikom oko 2 mmol/L.

0 - GOJAZNOST I ŠEĆERNA BOLEST
Samo trećina stanovnika Srbije je normalno uhranjena, dok svaka druga osoba ima prekomernu težinu. Gojazne osobe su 2003. Godine na globalnom nivou živele 2 godine kraće od normalno uhranjenih, dok će ukoliko se sadšnji trend nastavi živeti čak 5 godina kraće.
Ako smanjite telesnu težinu za 10% smanjićete vaš faktor rizika za 30%

http://www.poslovnazena.biz/stil-zivota/dan-srca-2-2247

Hendi-društvo

Razno
« poslato: Septembar 21, 2008, 07:39:21 posle podne »

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #1 poslato: Septembar 21, 2008, 09:08:12 posle podne »
Svetski dan srca
21. septembar 2008. | 16:35 | Izvor: B92, Beta, Tanjug
Beograd -- Na Svetski dan srca potrebno upozoriti da je svako dužan da napravi analizu sopstvenog rizika, kaže ministar zdravlja Tomica Milosavljević.


Pomoći srcu da ostane zdravo

Milosavljević je, na Kalemegdanu gde je započelo obeležavanje Svetskog dana srca pod motom "Da li znaš svoj rizik", rekao da zdravi stilovi života jesu fizička aktivnost, izbegavanje gojaznosti, duvana i alkohola, pri čemu je lična odgovornost na prvom mestu jer tek onda zdravstveni sistem može da pomogne.

"Promocija zdravlja i prevencija su naš primarni zadatak, a potom sledi sekundarna prevencija, odnosno rano otkrivanje bolesti", kazao je ministar dodajući da zdravstveni sistem ima baze podataka, postoje vodiči dobre prakse i stoga je u narednih nekoliko godina važno da se preokrene zdravstvena slika građana Srbije.

Pre početka šetnje od Kalemegdana do Doma sindikata prisutne su pozdravili atletičarka Olivera Jeftić i košarkaš Vlade Divac koji je istakao da je "zdravlje najveća sreća u životu".

Akademik Miodrag Ostojić je ukazao na važnost prevencije koja podrazumeva kontrolu najbitnijih parametara među kojima su način ishrane i održavanje idealne težine, fizička aktivnost, psihosocijalni faktori.

On je rekao da su zdravi parametri predstavljeni u takozvanoj šifri zdravlja "0 - 3 - 5 - 140 - 5 - 3 - 0", koja podrazumeva da se ukine pušenje, da se svakodnevno šeta tri kilometara, uzima pet dnevnih obroka voća i povrća, da krvni pritisak bude 140, ukupan holesterol ne sme biti viši od 5, takozvani loš holesterol (LDL) ne sme biti viši od 3 i mora se održavti idealna telesna masa.

Ministarka omladine i sporta Snežana Samardžić-Marković apelovala je na mlade da na vreme povedu računa o zdravlju svoga srca i izbegavaju faktore rizika.

"Promocija zdravog stila života i uticanje na svest mladih pravi je način za prevenciju bolesti srca", kazala je ona.

Povodom obeležavanja Svetskog dana srca, građani su na promotivnim štandovima u holu Doma sindikata mogli da daju uzorak krvi da bi im se odredio nivo šećera i masti i gde su mogli da se informišu o prevenciji bolesti srca i krvnih sudova.

U Domu sindikata priređen je zabavni i edukativni program kojim su građani detaljno informisani o rizicima po zdravlje srca.

Tokom naredne nedelje, i u svim većim gradovima Srbije će biti organizovane edukativne akcije povom obeležavanja Međunarodnog dana srca.

Kako do zdravog srca

U Srbiji od bolesti srca i krvnih sudova obolevaju sve mlađi ljudi. Granica se sa 60 spustila na 35, a ima i mlađih od 20 koji su doživeli infarkt. U Srbiji je, kako tvrde stručnjaci, izražena nebriga o zdravlju. Oboleli se lekaru javljaju tek kada bolest uznapreduje, ili dožive srčani udar.

Revolucionarna metoda ugradnje stenta, metalne mrežice koja širi suženi krvni sud i omogućava protok krvi, prepolovila je smrtnost i umanjila komplikacije. U Kliničkom centru Srbije, godišnje se ugradi oko 4.000 stentova, od toga 27 odsto stentova sa lekom. Netačni su napisi u pojedinim medijima da ova vrsta stenta uvećava smrtnost.

"U poređenju sa običnim metalnim stentovima, stent sa oslobađanjem leka ne dovodi do povećanja smrtnosti, ne dovodi do povećanja učestalosti infarkta miokarda, a smanjuje potrebu za ponovnim intervencijama. Stent sa oslobađanjem leka se ugrađuje kod onih bolesnika koji su pod najvećim rizikom za pojavu ponovnog suženja", kaže Dejan Orlić, kardiolog Kliničkog centra Srbije.

Procenat umiranja od bolesti srca i krvnih sudova mogao bi se znatno umanjiti, pre svega prestankom pušenja, redovnom kontrolom krvnog pritiska i pravilnijom ishranom.

"Mi smo nacija koja se hrani jako masnom hranom, gde je procenat gojaznosti jako visok čak i kod dece, školske omladine. Mi smo jedna od retkih nacija u kojoj vlada običaj da kad čovek smrša kažu propao je, a kad se ugoji kažu popravio se. Samo kod nas je debljina nešto za šta kažemo 'popravio se'. Naši ljudi uglavnom vole da kažu 'znate, meni je to genetski, umro mi je otac, umro mi je stric i deda i baba'. Nema te genetike u kojoj je zapisano da srčani udar, odnosno moždani udar, treba da se jave pre 80-te godine", kaže kardiolog Vladan Vukčević.

Za zdravo srce nužna je i redovna fizička aktivnost, a u ishrani, stručnjaci preporučuju više ribe, povrća i voća.

http://www.youtube.com/watch?v=8s6oSfCWwws

http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2008&mm=09&dd=21&nav_category=12&nav_id=319829

Van mreže Tia

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 4918
  • Pol: Žena
  • Master of the Universe
Odg: Razno
« Odgovor #2 poslato: Septembar 25, 2008, 03:28:10 posle podne »

Srce nije jedinstven mišić

Akademik Vladimir Kanjuh predstavio je otkriće španskog naučnika Franciska Torenta Gvaspa, koji je dokazao da je srce spiralno uvijena mišićna traka.

Gostujući u emisiji "Uvećanje" na TV B92 Info, akademik Vladimir Kanjuh predstavio je revolucionarno otkriće španskog naučnika, koji je dokazao da srce nije jedinstven mišić, kako se do sada verovalo. Gvaspo je nominovan za Nobelovu nagradu, a ovo otkriće pomera dosadašnja shvatanja u kardiologiji, pre svega po pitanju rada srca, ali i nastanka srčanih bolesti.

Kardiohirurzi iz Srbije, Siniša Gradinac, iz Instituta “Dedinje“, i Ninoslav Radovanović, koji sada radi u Izoli, zahvate na srcu već izvode prateći revolucionarno otkriće.

"Međutim, sada se pokazalo da se srce 'zavrće i odvrće', kao kad cedimo peškir i pri tome se izdužuje i skraćuje", ispričao je Kanjuh.

"Kliničari su primetili, paradoksalno, da kada se srce širi, srce se tada odmara, ali su zapazili da kod nekih ljudi baš tada srce popušta. Sada imamo objašnjenje, jer jedan deo trake se kontrahuje i na taj način prozvodi širenje srca. Znači, to širenje srca nije pasivna stvar zbog ulaska krvi u srce, već je to isto aktivan proces", naveo je Kanjuh.

Izvor

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #3 poslato: Septembar 26, 2008, 08:43:48 pre podne »
Mladen Kočica uspešno primenio nov kardiohirurški metod
Revolucionarno otkriće o srcu primenjeno u Srbiji
Autor: S. Todorović | 26.09.2008. - 05:00

Srce nije sferičnog (okruglog) oblika. Tako izgleda bolesno srce. Zdravo srce je elipsoidnog oblika, kao lopta za ragbi. Ono je zapravo spiralno uvijena mišićna traka. Do tog revolucionarnog otkrića došao je španski naučnik Francisko Torent Gvaspe, koji je zbog toga nominovan za Nobelovu nagradu.

Ovo saznanje pomera dosadašnja shvatanja u kardiologiji, pre svega kada je u pitanju rad srca, ali i nastanak srčanih bolesti.
Španski naučnik je na tome radio 50 godina. U početku je malo ljudi znalo o tome i nije verovalo u to. Međutim, 2002. godine naš kardiohirurg Mladen Kočica čuo je za Franciska Torenta Gvaspea i otputovao kod njega da vidi u čemu se sastoji otkriće. Od tada, svake godine je putovao u Španiju da bi učio od njega. Nakon toga dosta se pisalo u stručnim časopisima o tome, i naučnike širom sveta je pozitivno iznenadilo ovo dostignuće. Međutim, Francisko Torent Gvaspe umro je 2005. godine, a srpski doktor umesto njega putuje po svetu i drži predavanja o ovom otkriću.
Sada se pokazalo da se srce zavrće i odvrće, kao kad cedimo peškir, i pri tome se izdužuje i skraćuje.
- Usled infarkta i raznih virusa srce postaje bolesno i samim tim njegova struktura je izmenjena. Ono postaje veliko i loptasto, dok zdravo srce ima elipsoidni oblik. U kardiohirurgiji postoji nova grana koja se zove restorativna hirurgija srčanih komora. Zahvaljujući ovom otkriću, sada patološki izmenjeno srce dovodimo u bliže stanje elipsoidnog oblika, jer tako srce bolje pumpa krv. Da bi srce imalo dobru vaskularizaciju, potrebno je staviti i bajpas - objašnjava dr Mladen Kočica, kardiohirurg i učenik španskog naučnika.
Novom metodom od 2005. godine, dr Kočica je operisao 34 pacijenata u Kliničkom centru Srbija.
- Da nisu operisani, ti ljudi bi poživeli još samo godinu-dve. Pošto smo im srce doveli u stanje približno elipsoidnom obliku, sada mogu normalno da žive - objašnjava dr Kočica.
Lekari su još ranije primetili da se srce kad se širi odmara, ali je kod nekih ljudi baš tada snaga srca popuštala. Sada lekari imaju objašnjenje - deo trake se kontrahuje zbog čega se srce širi. Znači, srce tome samo doprinosi svojim radom. To širenje srca nije pasivno zbog ulaska krvi u njega, već je to aktivan proces.
- Postavka da se srce pasivno puni, a aktivno prazni nije tačna. To radi bolesno srce i zato pacijenti teško dišu. Srce se aktivno puni krvlju i aktivno istiskuje krv. Zbog ovog otkrića sada imamo totalno drugačiji pristup u terapiji - objašnjava dr Kočica.
Našim kardiohirurzima u Kliničkom centru Srbije sada je cilj da zvanično postanu deo istraživačkog tima za ovu problematiku srca „Ristor grup“, u kojoj učestvuju stručnjaci iz 16 zemalja sveta.

ovde

Van mreže Tia

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 4918
  • Pol: Žena
  • Master of the Universe
Odg: Razno
« Odgovor #4 poslato: Septembar 28, 2008, 05:32:35 posle podne »


"Zdravo srce, moj izbor"

Svetski dan srca u Novom Sadu je obeležen akcijom "Otvorena vrata Doma zdravlja Novi Sad", čiji je slogan "Zdravo srce MOJ IZBOR - Upoznaj svoj rizik".





Novosađani su imali priliku da besplatno provere pritisak, krv, urade EKG i da obave ostale analize koje mogu ukazati na rizik od kardiovaskularnih bolesti.

Stereotip da su svi Vojvođani rumeni i debeli je daleko od istine, ali činjenica jeste da su žitelji severne pokrajine u odnosu na ostatak Srbije skloniji kardiovaskularnim oboljenjima. Ima više razloga ovakvog stanja, ali je jedan od glavnih nekvalitetan način života odnosno nedostatak discipline u ishrani i aktivnostima.

Koliko je važno kontrolisati parametre koji ukazuju na rizik od kardiovaskularnih bolesti govori činjenica da su upravo ova oboljenja vodeća u Vojvodini, a srčani problemi jedan od glavnih uzroka smrti u pokrajini.

Na evropskom nivou, Srbija spada u zemlje sa povišenim nivoom rizika od kardiovaskularnih bolesti.

"U odnosu na svet, mi spadamo u onu grupu zemalja gde imamo povišen rizik. Naša težnja je da pređemo u grupu zemalja koje imaju niži rizik – Švedska, Poljska, Nemačka, Francuska, Italija, Portugalija... Na žalost, mi do toga još nismo došli", kaže direktorka Instituta za kardiovaskularne bolesti Vojvodine Nada Čemerlić-Ađić.

Kako bi se situacija bar donekele promenila, Novosađanima je omogućeno da jednom mesečno obave besplatne kontrole krvnog pritiska, šećera, holesterola i triglicerida u krvi i EKG monitoring, kao i da se konsultuju sa lekarom. Ovakve akcije će biti organizovane i tokom narednih meseci.

"Ovo će postati praksa. Odziv naših sugrađana i problem koji smo detektovali znači da i oni razumeju o čemu se radi. Mi ćemo već sad rebalansom budžeta planirati sredstva za ovakve akcije", rekao je gradonačelnik Novog Sada Igor Pavličić.

Za bolesti važi da ih je bolje sprečiti nego lečiti, pa je to slučaj i sa kardiovaskularnim oboljenjima, a jedan od načina prevencije ovih bolesti je poboljšanje kvaliteta života odnosno pravilna ishrana i adekvatna fizička aktivnost.

izvor

Van mreže Tia

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 4918
  • Pol: Žena
  • Master of the Universe
Odg: Razno
« Odgovor #5 poslato: Oktobar 24, 2008, 01:53:47 posle podne »
Operacije srca opet na čekanju

Operaciju na srcu u tri kardiohirurška centra trenutno čeka gotovo 4.000 pacijenata, a neki od njih će na operacioni sto leći tek za dve godine, pišu Novosti.

U Institutu “Dedinje” na listi čekanja za kardiohirurgiju je 2.083 pacijenta, u Kliničkom centru Srbije 1.200, a u Sremskoj Kamenici 600. Prema evropskim standardima - jedan kardiohirurški centar na milion stanovnika - Srbija je u manjku za bar tri centra.

I tri postojeća su “u sendviču” između dva velika problema - ogromnog porasta patologije s jedne i malog kapaciteta operacionih blokova s druge strane.

Prema bolestima srca Srbija je treća u svetu, iza Rusa i Ukrajinaca, a neslavni “plasman” do samog vrha svetske tabele nije praćen širenjem kapaciteta kardiohirurgije. Trenutno ima samo sedam kardiohirurških sala: dve u Kliničkom centru Srbije, tri u Kamenici i četiri u “Dedinju” (peta je neispravna).

Uskoro bi trebalo da se otvore još dve operacione sale, u Institutu za kardiovaskularne bolesti KCS, i u KC Niš. Ali, dok bolesno srce trči opasnu trku sa životom, birokratija ga dodatno sapliće. Tender za nabavku aparata za vantelesnu cirkulaciju za novu salu u KCS ponavlja se već četvrti put.

Operacije se ovde, kao i u ostala dva centra, zakazuju prema stepenu hitnosti. Hitni slučajevi operišu se odmah, oni manje hitni za tri do šest meseci, a hronični čekaju i po godinu dana. Lekari upozoravaju na “poplavu” hitnih slučajeva. Pre četiri-pet godina, kažu, ovakvih slučajeva je bilo jedan do dva nedeljno, a sada dva-tri dnevno.

Kardiohirurga ima dovoljno. Klinički centar Srbije je spreman da jednu ekipu, sve dok to bude potrebno, stavi na raspolaganje Kliničkom centru Niš, gde bi od 1. marta trebalo da proradi kardiohirurška sala, pišu Novosti.

Izvor: Večernje novosti

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #6 poslato: Oktobar 29, 2008, 04:01:07 posle podne »
Skup svetskih kardiologa 1. novembra u Beogradu
Autor: s. tuvić | 28.10.2008.

Srbija i Beograd će po prvi put biti domaćini najvećeg edukativnog svetskog skupa kardiologa, na kom će glavna tema biti kriza svesti i iznenadna srčana smrt. Simpozijum će biti odžan 1. novembra u „Sava centru”, a na skupu će govoriti osam najvećih svetskih stručnjaka iz ove oblasti.

- Ovo je prvi put da se u Srbiji govori o temama o kojima su naši lekati manje upoznati, posebno iz oblasti krize svesti i predskazivačima rizika za nastanak nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Skup se organizuje pod pokroviteljstvom Svetskog udruženja za neinvazivnu elektrokardiologiju i Udruženja kardiologa Srbije, a učešće su za sada potvrdili kardiolozi iz više od 10 zemalja Evrope – objašnjava dr. sci Branislav Milovanović, predsednik Udruženja za neurokardiologiju Srbije.

O pojavi iznenadne srčane smrti kod dece, mladih osoba i sportista, govoriće profesor Leonid Marakov iz Rusije. Osim njega predavač će biti profesor Georg Schmidt iz Minhena, koji je otkrio dva najnovija predkazivača za nastanak kardiovaskularnih događaja, koji su poslednjih nekoliko godina prava atrakcija u ovoj oblasti kardiologije.
I Srbija će imati svog predstavnika. Dr Branislav Milovanović, predstaviće novi metod za dijagnostiku i lečenje krize svesti, sniženog i povišenog krvnog pritiska. Da naši stručnjaci polako hvataju korak sa svetom potvrđuje i nagrada koju je dr Milovanović dobio od Poljskog udruženja za neinvazivnu kardiologiju “Norman Silver” za otkriće novog rizik prediktora za nastajanje nepovoljnih kardiovaskularnih događaja. Na poziv Ruskog udruženja za neinvazivnu kardiologiju rizik prediktor je predstavljen ruskim kardiolozima.
- Predskazivač je potvrđen na 1.000 pacijenata sa infarktom srca koji su praćeni osam godina. Suština je u matematičkoj analizi EKG signala- objašnjava dr Milovanović.

Izvor Blic

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #7 poslato: Oktobar 29, 2008, 07:11:10 posle podne »
28. oktobar 2008.
Veštačko srce do 2011.

Prvo potpuno veštačko srce trebalo bi da bude spremno za probna presađivanja u roku od „dve i po godine“.

Ova protetička zamena rešiće probleme ljudi koji čekaju na transplataciju srca, kojih u svetu trenutno ima oko 20.000.

Jedan od vodećih specijalista za transplataciju srca Alan Karpentie, šef evropskog istraživačkog tima koji je i razvio ovaj prototip srca kaže kako je ovaj prototip spreman za proizvodnju i da se prve kliničke probe mogu očekivati već 2011.

'Napredujemo od pukog istraživanja ka kliničkoj primeni. Posle 15 godina našeg rada, predajemo naš projekat industriji koja će proizvoditi veštačko srce, a koje može ljudima da spase život“, kaže doktor Karpentie.

U razvoju prototipa učestvovali su i brojni inžinjeri kako bi postigli izgled i iste funkcije pravog srca.

Pri izradi ovog prototipa korišćena je slična tehnologija kao pri izradi veštačkih srčanih zalistaka, koji se već koriste širom sveta.

Česti problemi koji se javljaju kod većine veštačkih srca – imuni sistem odbija da prihvati veštačo srce, zgrušavanje krvi – rešeni su tako što je ovaj prototip spravljen od životinjskih tkiva koji su prethodno bila podvrgunta hemijskom tretmanu.

Ova „naprava“ namenjena je pacijentima koji su preživeli težak srčani udar ili pacijentima u poslednjem stadijumu prestanka rada srca, kojima terapija lekovima ili transplantacija srca nisu uspele, odnosno onima kojima takva vrsta tretmana nije dostupna.

Do sada, ovo srce je testirano preko kompjuterskih simulacija, kao i na životinjama. Doktor Karpentie kaže da ovi opiti „nisu doveli ni do kakvih komplikacija“.

Veštačke naprave za srce već se odavno koriste, dok druge vrste pomoći za srčane bolesnike jesu, recimo, ugrađivanje privremenog „mosta“ dok se ne pronađe srce za transplantaciju.

No, ovaj pariski tim takmiči se sa američkim, japanskim i južnokorejskim timovima da bude prvi koji će razviti u potpunosti veštačku zamenu za obolelo srce.

IzvorB92

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #8 poslato: Novembar 08, 2008, 01:07:20 pre podne »
Srce čeka nove sale
B. RADIVOJEVIĆ

U zdravstvu Srbije postoje bar dve opcije za proširenje kapaciteta kardiohirurgije. Jedna je proširenje postojećih, a druga izgradnja novih kapaciteta. Ali nijedna od njih, razumljivo, ne može "preko noći" da reši problem gotovo 4.000 pacijenata koji u ovom trenutku čekaju operaciju na srcu.
"Usko grlo" kardiohirurgije su operacione sale i intenzivna nega, a to je posledica višedecenijskog neplanskog razvijanja našeg zdravstva. A, porast patologije je toliki da bi odmah napunili bar još dva instituta za kardiovaskularne bolesti da ih imamo.
- U planu je otvaranje kardiohirurgije u Nišu i Kragujevcu i proširenje kapaciteta u Kliničkom centru Srbije otvaranjem još jedne operacione sale - kaže profesor dr Tomica Milosavljević, ministar zdravlja. - Ne verujem da će kardiohirurgija u Nišu biti otvorena do proleća, ali kada god proradi tokom 2009. godine biće dobro. Rekonstrukcijom KCS za tri godine dobićemo i veći kapacitet kardiohirurgije. Činjenica je, međutim, da mi moramo mnogo više da radimo na prevenciji kardiovaskularnih bolesti.
Od, odavno najavljenog, projekta "Dedinje dva", bar dosad, nije bilo ništa. Svetlana Vukajlović, direktor Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje kaže da je mnogo vremena izgubljeno, jer u gradu nije bilo razumevanja da se dozvoli gradnja nove zdgrade, iako je postojao gotov projekat.
- U Institutu "Dedinje" nedeljno urade 45 operacija na srcu, a najmanje 20 pacijenata ostane "prekobrojno" - kaže Vukajlovićeva. - Jer, svake nedelje se indikuje 60-80 pacijenata za operaciju. Sada se razmatra dogradnja susedne zgrade Instituta za rehabilitaciju, gde bi se izgradio novi kardiohirurški blok.
Prof. Milosavljević kaže da se od "Dedinja dva" nije definitivno odustalo. Samo se u međuvremenu ispostavilo da na prostoru gde je trebalo da "nikne" nova zgrada Instituta može da se izgradi jedino - parking.
- Vrlo brzo ćemo odlučiti šta ćemo da radimo - da li ćemo samo proširivati postojeći kapacitet "Dedinja" ili ćemo na drugom mestu graditi potpuno novu zgradu - navodi ministar Milosavljević.

KADAR
Činjenica je da su problem u kardiohirurgiji operacione sale i intenzivna nega, ali nemamo baš ni višak kardiohirurga ni anesteziologa - kaže Svetlana Vukajlović. - Obe su među najtežim specijalizacijama, i ako je to najteži posao morali bismo i drugačije da ga vrednujemo da li kroz uredbu o platama, ili kroz koeficijente.

BROJKE
3 instituta za KVB ima Srbija
10 kardiohirurških sala ukupno
3.900 pacijenata na listama čekanja
Izvor Vecernje novosti

Van mreže Tia

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 4918
  • Pol: Žena
  • Master of the Universe
Odg: Razno
« Odgovor #9 poslato: Novembar 24, 2008, 01:57:33 posle podne »

Živela četiri meseca bez srca

Majami - Četrnaestogodišnja Amerikanka živela je četiri meseca bez srca, uz pomoć posebne sprave, u očekivanju transplantacije srca.

Prvo neuspelo presađivanje sprovedeno je 2. jula, ali je pacijentkinja D'Zana Simons morala da čeka do 29. oktobra da dobije novi organ. U tom periodu, ona je živela povezana s mašinom koja ima dve pumpe. Jedna pumpa je slala krv u pluća, a druga pumpa je raspoređivala krv po celom telu.

"Prvo srce koje smo presadili nije dobro funkcionisalo i trebalo je tražiti drugo. U tom čekanju, morali smo da pacijentkinju povežemo na sistem pumpi kako bi mogla da živi i da ima normalan krvotok", rekao je stručnjak Marko Riči, načelnik službe kardiologije dečje klinike u Majamiju.

Prvi put se sistem pumpi koristi u pedijatriji. "Sada možemo da potvrdimo da osoba tako mlada može da živi tako dugo bez srca", dodao je hirurg.

Taj sistem se obično koristi da pomogne rad srca, a ne da ga u potpunosti zameni.

U prva dva meseca bez srca, D'Zana Simons je imala problema s bubrezima, jetrom, kao i infekciju pluća.

"Stanje je kasnije počelo da se poboljšava, tako da smo se odlučili na drugo presađivanje, koje je bolje prošlo", rekao je Riči i dodao da se ona sada dobro oseća.

Pacijentkinja je bolovala od dilatativne kardiomiopatije, teškog srčano oboljenja, koje u većini slučajeva zahteva transplantaciju.

Izvor: Beta

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #10 poslato: Novembar 25, 2008, 03:03:56 posle podne »
Centar leči greške srcaB.
RADIVOJEVIĆ, 24.11.2008

PROFESOR Džejn Somervil iz Londona, jedan od najpriznatijih stručnjaka u svetu za urođene (kongenitalne) srčane mane kod odraslih, došla je u Srbiju da pomogne pri osnivanju centra za zbrinjavanje pacijenata sa ovom patologijom.
Osnivač prvog centra za lečenje medicinski izuzetno komplikovanih urođenih srčanih mana kod odraslih -GUCH- u Londonu, kaže da su Srbiji, prema broju stanovnika, neophodna dva ovakva centra. Prvi bi trebalo da se organizuju lekari, da se formira tim najboljih, da se edukuju za zbrinjavanje inače zapostavljenih pacijenata od kojih svi, zbog složenosti mana, beže, pa tek onda da se traži pomoć države.
- Takvi centri bi mogli da se oforme u okviru postojećih kardiohirurških kapaciteta - kaže prof. Somervil. - Edukaciju moraju da prođu svi od sestara do lekara. Pedijatrijski kardiolozi iz Srbije su dolazili kod nas na usavršavanje, a mogli bismo da obučimo i timove za zbrinjavanje odraslih sa urođenim srčanim manama.
Prof. Somervil, koja je u Srbiju došla na poziv Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje", na jednodnevnom stručnom skupu o kongenitalnim srčanim manama u "Hajatu" ukazala je našim lekarima na neophodnost zbrinjavanja pacijenata sa ovom patologijom.
- Oko tri odsto populacije sveta ima urođene srčane mane - navodi naša sagovornica. - Osmoro od 1.000 dece se rađa sa srčanom manom. Neke operišu u detinjstvu i taj procenat varira od zemlje do zemlje. Ranije je procenat preživljavanja sa urođenom srčanom manom bio mali, jedva 10-15 odsto, a sada čak 85 odsto njih doživi odraslo doba. Ovi ljudi hoće i zaslužuju da žive normalno, ali najčešće ne mogu da budu zbrinuti kroz "redovan" kardiohirurški program. Zbog složenosti mane i samog hirurškog zahvata oni zahtevaju poseban medicinski pristup.


OPERIŠE GOST IZ PARIZA
U POSETI Institutu "Dedinje" je i prof. Silven Šovo iz Pariza. On je operisao pet pacijenata sa urođenim srčanim manama. Profesoru iz Pariza ovo nije prva poseta "Dedinju". I ranije je u ovom institutu operisao medicinski komplikovane pacijente.

Izvor RTVojvodina

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #11 poslato: Decembar 09, 2008, 06:55:02 posle podne »
Prvo odeljenje za urođene mane
9. decembar 2008. | 15:19 | Izvor: B92, Beta
Beograd
 U Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj ulici u Beogradu otvoreno je prvo operativno odeljenje za lečenje urođenih srčanih mana kod dece i odraslih.

U okviru tog odeljenja izgrađeni su i rekonstruisani delovi odeljenja intenzivne nege i dnevna bolnica, opremljena savremenom medicinskom opremom. Ministar zdravlja Tomica Milosavljević kaže da je novo odeljenje jedini centar te vrste u regionu i da ima dovoljne kapacitete da se koristi kao dnevna bolnica, ali i kao odeljenje za intenzivnu negu.

"Ovo je još jedan primer kako se multiinstitucionalnom saradnjom postižu odlični rezultati. Važno je da imamo ovakvo odeljenje jer se tu rade operacije urođenih srčanih mana kod dece mlađeg uzrasta, ali i kod starijih kod kojih se javljaju zdravstveni problemi nastali od urođenih srčanih mana ", kazao je ministar.

Hirurg Instituta za kardiovaskularne bolesti Kliničkog centra Dušan Velimirović kazao je novinarima da je ideja da novoformirano odeljenje postane centar za region i naveo da je to početak rešavanja infrastrukture za lečenje pacijenata sa urođenim srčanim manama.

Prema njegovim rečima, većina ljudi posle operacije urođenih srčanih mana normalno živi.

"Relativno mali broj ljudi ima urođene srčane mane, ali se radi o kompleksnim bolesnicima i jako je važno što od sad oni neće morati da traže pomoć u inostranstvu", dodao je profesor Velimirović.
Izvor B92

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #12 poslato: Januar 10, 2009, 02:08:11 posle podne »
Na listi čekanja oko 2.500 pacijenata
Nova sala za operacije na srcu

Autor: Sonja Todorović 09.01.2009.

U Srbiji će posle dvadeset godina prvi put biti otvorena nova sala za operacije na srcu, i to na Klinici za kardiohirurgiju Kliničkog centra Srbije. Na taj način donekle će se smanjiti liste čekanja za ove intervencije na koje trenutno čeka na hiljade ljudi već više od godinu dana.

- U novoj sali, koja bi trebalo da bude otvorena ovih dana, moglo bi se operisati oko 500 pacijenata godišnje. Ona je potpuno opremljena. Čeka se samo mašina za vantelesnu cirkulaciju, čiji je tender četiri puta obaran - kaže za „Blic” prof. dr Miljko Ristić, direktor Klinike za kardiohirurgiju u Kliničkom centru Srbije.
U našoj zemlji već dvadeset godina se nije menjao broj operacionih sala za intervencije na srcu. Njih ima 10, i to samo na tri klinike: u Kliničkom centru Srbije, Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje” i Institutu u Kamenici.
Nažalost, mnogi pacijenti ne dočekaju intervenciju, jer im srce ne izdrži. Jedan od tragičnih primera je i Leskovčanin Milovan Kostić. On je preminuo od infarkta, a operacija za ugradnju bajpasa bila mu je zakazana tek u proleće 2013. godine u Institutu za kardiovaskularne bolesti „Dedinje”.
Najveći problem je kardiohirurgija, i to operacije na otvorenom srcu, a sve zbog nedostatka novih klinika, što je rezultat višedecenijskog neplaniranja u zdravstvu - priča za „Blic” Svetlana Vukajlović, direktorka Republičkog zavoda za zdravstveno osiguranje.
- Usko grlo je intenzivna nega, u kojoj je nemoguće primiti veći broj pacijenata. Stručnjaci na Vojnomedicinskoj akademiji su počeli da operišu i po podne. Međutim, i oni moraju da rekonstruišu svoju intenzivnu negu, da povećaju kapacitet. To će omogućiti da i VMA udvostruči broj intervencija, što će smanjiti liste čekanja. Lekari rade punom parom, posle podne, subotom i nedeljom, ali više od toga u ovom momentu nije moguće- objašnjava Vukajlovićeva.
Dr Miljko Ristić kaže da je činjenica da je malo kapaciteta u Srbiji, ali i da je priliv pacijenata pet puta veći nego ranije.
- Nije rešenje u postojećim klinikama i prekovremenom radu. Problem se mora rešiti na duže staze, i to otvaranjem novih sala - ističe dr Ristić.
U Kliničkom centru Srbije na intervencije na srcu, a pre svega na ugradnju bajpasa čeka se od osam do devet meseci, nekada i duže.
- Zakazujemo po prioritetu. Međutim, niko ne bi trebalo da čeka duže od šest nedelja. Ali to je u ovom trenutku nemoguće. Kada pacijentima zakazujemo operaciju, naznačimo im pismeno da nam se ukoliko im pozli, hitno jave. Neki se ponovo vrate, a neki i ne stignu - precizira dr Ristić.

Vanredne intervencije
U dve kardiohirurške sale, koliko ih ima u Kliničkom centru Srbije, godišnje se uradi 1.509 operacija. U svetu je norma da se u jednoj sali obavi od 350 do 400 operacija na otvorenom srcu. Vanrednih operacija, koje stručnjaci rade posle podne, subotom i nedeljom, u KCS je urađeno 1.000.

Umiru sve mlađi
U Srbiji godišnje od bolesti srca i krvnih sudova umre 60.000 ljudi, što je više od 50 odsto svih smrtnih slučajeva u zemlji. Od kardioloških bolesti obolevaju sve mlađi ljudi. Granica se sa 60 spustila na 35, a ima i mlađih od 20 godina koji su doživeli infarkt.
Izvor : Blic

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #13 poslato: Januar 19, 2009, 09:54:30 pre podne »
Srčane mane i sport
Autor: Slavica Tuvić | Foto:AFP | 18.01.2009.

Srpski fudbaler Darko Kovačević uspešno se oporavlja od operacije srca koja je urađena u Španiji. Lekari kažu da je spletom srećnih okolnosti ostao živ, jer kod zakrčenja srčane arterije u najvećem broju slučajeva dolazi do infarkta i iznenadne smrti.

Njegove sreće nije bio devetnaestogodišnji argentinski fudbaler Kataldo, koji je prošle godine umro na terenu. Najčešći uzroci iznenadne smrti uglavnom su srčanog porekla. Lekari kažu da kod sportista verovatno postoje tegobe koje nagoveštavaju problem, ali da oni na njih ne obraćaju pažnju ili simptome smatraju beznačajnim. Redovnim kontrolama u pojedinim slučajevima moguće je sprečiti fatalni ishod, ali nažalost postoje i poremećaji koji se uobičajenom dijagnostikom ne mogu otkriti.
 
Suženje krvnih sudova, pa i arterije koja ishranjuje srce, može nastati iz više razloga. Najčešći faktori rizika su povećan holesterol, trigliceridi, povišen pritisak, pušenje, gojaznost, ali i genetske predispozicije, kao u slučaju Darka Kovačevića. Kod dece uzrok može biti urođeni poremećaj metabolizma, gde dolazi do nagomilavanja masti u krvnim sudovima. Začepljenje krvnih sudova koji ishranjuju srce dovodi do infarkta i iznenadne smrti.

– Ipak jedan od najčešćih uzroka iznenadne smrti kod sportista su maligne aritmije za koje sportisti ili njihovi treneri i ne znaju da postoje. Usled fizičke aktivnosti srce je bombardovano velikom količinom adrenalina. Pojedini delovi srčanog mišića mogu da postanu preosetljivi na adrenalinsku stimulaciju i reaguju treperenjem, tako da srce više ne radi kao pumpa i ne može da izbaci dovoljnu količinu krvi u mozak. U takvim situacijama dolazi do iznenadne smrti – objašnjava dr Vladislav Vukomanović, kardiolog u Institutu za majku i dete.
Osim zapušenja krvnih sudova, malignih aritmija, do iznenadne smrti može dovesti i pucanje aorte. Lekari u Institutu se još sećaju dvojice profesionalnih sportista – adolescenata, koji su iznenada umrli na treninzima. Obdukcija je pokazala da je reč o pucanju aorte usled fizičkog napora.

– Te aneurizme nije lako otkriti standardnim pregledima jer se najčešće radi o urođenom poremećaju, odnosno slabosti zida koji u toku fizičkog napora pukne i dovede do iskrvavljenja – objašnjava dr Vukomanović.
Još jedna bolest koja zahvata srčane krvne sudove i može da dovede do smrtnog ishoda je Kavasakijeva bolest. Zbog kasne dijagnostike, može biti uzrok iznenadne smrti kod dece.

Naš sagovornik kaže da se posebna opreznost u bavljenju sportom preporučuje deci s urođenim srčanim manama. Mališanima sa blagim srčanim manama, kao što je vraćanje krvi iz komore u pretkomoru, blago suženje plućne arterije, povišen pritisak, ne uskraćuje se bavljenje sportom. Njima se preporučuju redovni godišnji pregledi kod kardiologa i jednom u tri godine da se uradi test opterećenja. Kod dece sa blagim urođenim srčanim manama moguće je i profesionalno bavljenje sportom.
– Mališani sa težim srčanim manama, koji su imali operacije, takođe treba da budu fizički aktivni, ali se nikako ne preporučuje profesionalno bavljenje sportom i izlaganje najtežim sportskim treninzima – kaže dr Vukomanović.

Preventivni pregledi
U Institutu za majku i dete uveden je program ispitivanja i praćenja dece koja nameravaju da se aktivno bave sportom. Od dece ili roditelja se uzima anamneza da li se dete zamara pri normalnim fizičkim aktivnostima, da li je sklono čestim respiratornim infekcijama i da li u porodici postoji neki slučaj iznenadne bolesti, pa čak i smrti.
– Zatim se radi detaljan klinički pregled s akcentom na kardiološki status – izrada elektrokardiograma. Na kraju ehokardiološki pregled pokazuje da li postoje anomalije koje mogu da dovedu do neželjenih događaja u toku same fizičke aktivnosti – objašnjava dr Vukomanović. Posle takvog pregleda dete je spremno da započne intenzivno bavljenje sportom.

Izvor : Blic



Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Razno
« Odgovor #14 poslato: Januar 20, 2009, 08:34:41 posle podne »
utorak, 20. jan 2009,
Srčani udar snimljen "iznutra"

Britanski lekari prvi put u svetu uspeli su da snime srčani udar unutar ljudskog srca, što će znatno poboljšati lečenje takvih pacijenata.

Tim lekara u Velikoj Britaniji prvi put je snimio srčani udar u unutrašnjosti samog mišića. Snimci presudnog trenutka omogućavaju posmatranje reakcija srca na napad i čine potpuno novu "baza podataka" koja će pružiti mogućnost da se lečenje pacijenata umnogome poboljša, tvrde stručnjaci.

Zahvaljujući snimcima srčanog udara, lekari mogu da sagledaju razmere unutrašnjeg krvarenja koji je udar izazvao kod pacijenta.

"Što više znamo o tome šta se dešava tokom i posle srčanog udara, veće su šanse da naučnici pronađu nove načine lečenja posledica izazvanih srčanim udarom", rekao je dr Stjuart Kuk sa Naučnokliničkog centra Saveta za medicinska istraživanja Kraljevskog koledža u Londonu.

Tokom istraživanja stručnjaci su koristili magnetnu rezonancu da bi snimili krvarenje u srcu 15 pacijenata koji su se nalazili na lečenju u bolnici Kraljevskog koledža nakon srčanih udara.

Kompjuterskom analizom snimaka utvrđeno je da je količina unutrašnjeg krvarenja u direktnoj vezi sa količinom štete koju udar nanese srcu.

Tokom srčanog udara krv koja teče u srce biva blokirana u arteriji čime je dotok kiseonika u srčani mišić prekinut.
Izvor : RTS

 

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo korisnika i vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.