Borac protiv stresa i umora-GrašakM.Pavković
Kroz istoriju grašak je bio jedna od omiljenih namirnica ljudi, a prvi podaci o njemu datiraju iz perioda neolita. Kao povrće je izuzetno cenjen, kako zbog ukusa tako i zbog lekovitosti. Mahunasta zrna graška pronađena su u starogrčkim grobovima iz 6. veka p.n.e. Danas se uzgaja u svakom delu planete, najviše u Rusiji, Kini, Indiji i Americi, a najbolje uspeva na podneblju sa vlažnom klimom.
Obiluje hranljivim sastojcima, vitaminima, proteinima, mineralima, fruktozom i glukozom.
Tokom klijanja u njemu se sintetiše vitamin C, a odličan je izvor i vitamin B1, B2 i B3. Idealna je namirnica za osobe koje su hronično umorne i pod stresom, jer poboljšava imunitet i obnavlja vitalnu energiju.
Odličan je i za kosti, jača ih i sprečava da dođe do osteoporoze, kao i za srce i krvne sudove.
Sadrži supstance koje pomažu u prevenciji od raka, čisti organizam od štetnih materija, popravlja krvnu sliku.
Ljuska graška se teže vari, pa osobe koje imaju problema sa probavom, bolje da zrna ljušte ili pasiraju. U narodnoj medicini je topla kaša od mlevenog graška tradicionalni lek za kožne bolesti, osipe i plikove.
Da bi sačuvali vitamine i minerale, najbolje je da ga spremate na pari. Deset minuta je sasvim dovoljno da zrna omekšaju, a ukus ćete mu poboljšati ako ga začinite belim i crnim lukom, celerom i mirođijom. Mladi grašak odličan je prilog mladoj jagnjetini i teletini.
100 grama graška sadrži: 81 kaloriju, 78,86g vode, 5,42 g belančevina, 14,46 g ugljenih hidrata, 0,40 g masti, 5,10 g celuloze, 40 mg vitamina C, 0,17 mg vitamina B6, 65,00 mkg vitamina B9, 24,80 mkg vitamina K, 244 mg kalijuma, 25 mg kalcijuma, 33 mg magnezijuma, 1,47 mg gvožđa, 108 mg fosfora, 1,24 mg cinka.
ceo tekst : Večernje novosti