Autor Tema: Povrće  (Pročitano 62535 puta)

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Povrće
« Odgovor #15 poslato: Mart 23, 2009, 06:44:47 posle podne »
Njeno veličanstvo zelena salata

Zelenu salatu je teško zaobići, jer je jedna od retkih vrsta povrća koga ima preko cele godine (a da nije iz staklenika). Za to se može zahvaliti činjenici da postoji mnogo različitih sorti zelene salate i da će bar neku od njih biti lako uspešno uzgajiti u bilo koje doba godine, čak i zimi. Dobro je što je tako, jer je zelena salata jedna od najzdravijih namirnica kojima možete počastiti sebe i svoje najmilije. U sebi ima mnogo minerala (najviše kalcijuma i gvožđa, dosta magnezijuma, joda, mangana, kobalta, nikla, silicijuma i bakra) i dosta vitamina (C, beta-karotin, skoro sve vitamine grupe B i vitamin E).
........
Ceo tekst : Poslovna žena

Hendi-društvo

Odg: Povrće
« Odgovor #15 poslato: Mart 23, 2009, 06:44:47 posle podne »

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Povrće
« Odgovor #16 poslato: Mart 26, 2009, 02:14:14 posle podne »
Kelj

Kelj je lisnato povrće, varijetet kupusa, sa specifičnim karakteristikama koje ga čine posebnom povrtarskom kulturom. Kelj je bio poznat već Grcima i Rimljanima. U 4. veku pre nove ere razlikovale su se tri vrste kelja: divlji, kovrčasti i glatki kelj.

Možete da ga kuvate u vodi ili na pari, dinstate, punite nadevom ili pržite i poslužite kao toplo predjelo, čorbu, prilog ili glavno jelo.

Kelj kakav danas poznajemo navodno su selekcijom stvorili vredni belgijski povrtari još u 18. veku. Iz Belgije se proširio prvo u Francusku, a zatim u Holandiju i Nemačku, da bi ubrzo osvojio celu Evropu. Pored običnog kelja koji je najrašireniji (glavati kelj), postoje još dve vrste, s nešto drugačijim karakteristikama. To su lisni ili bezglavi kelj i kelj pupčar ili prokelj.

Kelj je zeljasto, zeleno povrće koje pripada porodici kupusnjača (Brassica), u koju spadaju kupus i karfiol. U središtu je pažnje zbog zdravstveno vrednih fitoelemenata. Izvanredan je izvor vitamina C – u sirovom kelju ga ima neverovatnih 120 mg (200 odsto od preporučenog dnevnog unosa), a u kuvanom čak 41 mg (68 odsto od preporučenog dnevnog unosa), izvrstan je izvor vitamina K (817 mg, dakle, 817 odsto od preporučenog dnevnog unosa), dobar je izvor vitamina B kompleksa, tijamina ima 0,11 mg (10 odsto od preporučenog dnevnog unosa), a riboflavina 0,130 mg, što je takođe 10 odsto od preporučenog dnevnog unosa. Bogat je karotenoidima, beta-karotena ima 9,3 mg, a luteina i zeaksantina 40 mg.
..............
Ceo tekst : Poslovna zena

Van mreže desant

  • Član
  • **
  • Poruke: 139
  • Pol: Muškarac
Odg: Povrće
« Odgovor #17 poslato: Mart 26, 2009, 05:01:44 posle podne »
Daj Naco nesto i o brokuli napisi ,nju hvale najvise..

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Povrće
« Odgovor #18 poslato: Mart 26, 2009, 05:10:14 posle podne »
Evo desant  :D

Dragoceno povrce - brokuli

Brokuli štite od mnogobrojnih zdravstvenih problema pa mnogi nutricionisti smatraju da bi se umesto na pijacama trebali prodavati u apotekama.

Brokuli su povrce broj jedan protiv raka. Sprecava razvoj razlicitih vrsta zlocudnih tumora, prvenstveno raka dojke, pluca, debelog creva, želutca i bešike, što su potvrdila razna istraživanja. Velika antikancerogena moc brokula zasnovana je na visokom sadržaju dva antikancerogena sastojka: indola i sulforafana. Indoli potsticu organizam na proizvodnju zaštitnih enzima koji neutralizuju delovanje estrogena, ženskih hormona koji ubrzavaju rast tumora vezanih za hormonalnu aktivnost (sprecava rak dojke). Takode sprecavaju da kancerogene materije oštete DNK. Sulforafani sprecavaju štetno delovanje kancerogenih agenasa na zdrave celije.

Njena antikancerogena moc potice i od visokog sadržaja vitamina C, betakarotena, drugih antioksidanata kao što su: glutation, kuercetin, lutein, glukarat koji neutralizuju slobodne radikale.

Brokuli su saveznik imunološkog sistema. Veoma su bogate vitaminom C, 200 grama obarene brokule zadovoljava potrebe dnevne kolicine vitamina C. To je cini neprijateljem prehlada (vitamin C smanjuje trajanje i težinu simptoma kod prehlada.

...............

Ceo tekst : Top Vita

Van mreže Ena

  • VIP
  • ***
  • Poruke: 133590
  • Pol: Žena
  • Zivot je izazov.Ne gubi vreme uzivaj u njemu...
  • Dg: MS
Odg: Povrće
« Odgovor #19 poslato: April 08, 2009, 11:45:50 pre podne »
Brokoli dobar za želudac, srce...
 Sreda, 8. april 2009. 09:40     


Grupa japanskih i američkih naučnika otkrila je da brokoli štiti od raka želuca uništavanjem bakterije "helikobakter pilori", jednog od glavnih uzročnika te opake bolesti.

Brokoli sadrži supstancu "sulforafan" za koju se zna da štiti od raka, ali su naučnici s Univerziteta u Tokiju i Univerziteta "Džon Hopkins" u Baltimoru (SAD) sada prvi put uspeli da dokažu efikasnost brokolija.

Istraživanje, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Američkog udruženja za istraživanje raka, sprovedeno je na dobrovoljcima zaraženim "helikobakter pilorijem".

ceo tekst http://www.mtsmondo.com/news/world/text.php?vest=130470

Van mreže melody

  • Novi član
  • *
  • Poruke: 4
Odg: Povrće
« Odgovor #20 poslato: Maj 01, 2009, 12:35:53 posle podne »
Citam sve ove korisne informacije o spanacu - i ne mogu da verujem kako tradicija i navike "od pre" (a to znaci od prethodnih generacija: baba-mama) mogu coveka da ukalupe u neko misljenje i nacin spremanja koji je nekad mozda bio sasvim opravdan ali danas mi je - cudan.

Naime, sto se bas spanaca tice: u nasoj porodici je nasledjeno i vlada uverenje da spanac nikako ne treba jesti sirov (nesto sigurno otrovno ima tako, j l da), nego se prvo pere, pa se blansira , pa se od njega pravi jelo "spanac", s mlekom i lukom.
Ja spanac u ovoj varijanti jela jako volim, ali mi je neizmerno cudan postupak kojim se kuva-przi-kuva....

Ovde naravno vidim da se jede sirov, odnosno da moze sirov da se odmah priprema kao "spanac", ali bih jako volela da znam i otkud ona prethodno navedena tradicija.

Pozdrav, i hvala na obilju ovih finih informacija:)

Van mreže Tia

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 4918
  • Pol: Žena
  • Master of the Universe
Odg: Povrće
« Odgovor #21 poslato: Maj 01, 2009, 02:04:26 posle podne »
Mnogo hrane se u nasoj tradicionalnoj kuhinji doobro kuva/przi pre upotrebe, cini mi se vecina bespotrebno! Setite se samo sarme, kojoj je najlepsi ukus posle par dana i par podgrevanja, ali tada fakat-u njoj ne ostaje nista od hranljivih materija!
Mislim da se spanac moze jesti i sirov, ali ne znam kako! Dal kao salata?
Ja ga ne volim nikako pa ne znam da ti kazem :D!

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Povrće
« Odgovor #22 poslato: Maj 01, 2009, 02:37:13 posle podne »
Mislim da se spanac moze jesti i sirov, ali ne znam kako! Dal kao salata?

Da,kao salata,ima jako puno recepata na netu. :D

Ja ga do sad nisam spremala kao salatu,nego prilog(samo kratko kuvan u slanoj vodi) ili klasično,al tu ga ne blanširam pre ,isitnim ga svežeg(sad koristim secka) i onda kao što je Sneža(melodi) napisala. ;)


Van mreže Tia

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 4918
  • Pol: Žena
  • Master of the Universe
Odg: Povrće
« Odgovor #23 poslato: Maj 01, 2009, 05:42:46 posle podne »
E da, moj muz pravi pljeskavice od spanaca!!!

Van mreže raca

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 15261
  • Pol: Žena
Odg: Povrće
« Odgovor #24 poslato: Maj 01, 2009, 07:02:47 posle podne »
Što je dobro znati o špinatu?

Špinat je bogat mineralima i vitaminima, ali je manje poznato da sadrži oksalnu kiselinu i nitrate koji nepovoljno djeluju na osobe koje boluju od artritisa, reume, žučnih i bubrežnih kamenaca, pa se njima špinat ne preporučuje. Djelovanje oksalne kiseline može se smanjiti ako špinat pripremamo s mlijekom, sirom ili jogurtom.

Izvor: Coolinarika

Hm, mislim da nisu za sve krive bake, prabake, cukunbake...

Van mreže melody

  • Novi član
  • *
  • Poruke: 4
Odg: Povrće
« Odgovor #25 poslato: Maj 02, 2009, 12:51:53 posle podne »
Hvala puno, drage moje:)

Dakle, odvazicu se na taj rizicni korak i pre sledeceg "spanaca" nema blansiranja:D
Verujem da cu posle sedam dana cekati da vidim da il ce nesto da mi se desi:))

Naravno da nisu nase bake krive ni za sta, one su mudrice male bile, ali porodicna tradicija spremanja neceg moze da vodi korene iz raznih uzroka koji su u tom nekadasnjem momentu bili sasvim opravdani, a u sadasnjem postaju besmisleni.

Citala sam skoro jedan clanak u kom se objasnjava kako mi to "ucimo" u porodici.
Naime, ispitivali u Nemackoj koriscenje nekog njihovog "mesnatog hleba" ili sto slicno vec ne znam tacno, uglavnom je u pitanju mesna preradjevina koja se kupuje u foliji.

I tako naidju na jednu zenu koja kaze "O,da, koristim ga svakako - ali ja cim ga kupim, odvijem, odsecem oba kraja, i tako ga cuvam u frizideru."
A sto iseces oba kraja? cude se ispitivaci.
Pa, ne znam, tako je moja majka uvek radila, verovatno tako treba da bi bio bolji.

Zainteresuju se istrazivaci i odu kod majke, pa pitaju - zasto secete oba kraja?
Ona ce: Pa, ne znam, tako je moja majka uvek radila.

Srecom, i baba ziva pa odu kod babe.
A baba ce:
"Pa, tada nije moglo da mi stane u frizider cela, u mojoj posudi, pa sam sekla krajeve, da bi stalo!" :DDD:))

Pozdrav svima:)

Van mreže Tia

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 4918
  • Pol: Žena
  • Master of the Universe
Odg: Povrće
« Odgovor #26 poslato: Maj 02, 2009, 02:33:45 posle podne »
Hahahahahahaha, sjajno  :cheers:!

Van mreže raca

  • Moderator
  • ***
  • Poruke: 15261
  • Pol: Žena
Odg: Povrće
« Odgovor #27 poslato: Maj 02, 2009, 03:11:41 posle podne »
A mozda su i bake imale internet i bile na sajtu Izaberi-zdravlje
Citat
Špinat sadrži i štetne nitrate koje u značajnoj mjeri odstranjujemo prethodnim prokuhavanjem, nakon čega odbacujemo tu vodu budući da je bogata nitratima. Nitrati mogu ometati rad štitne žlijezde pa špinat nije baš preporučljiv osobama koje boluju od poremećaja štitnjače.
Špinat obrađen ili sirov, dužim čuvanjem postaje otrovan te ga treba nabavljati i pripremati
u količinama koje će se vrlo brzo potrošiti.
Sa bakama i dekama se nikad ne zna. 

Van mreže Lena

  • Član
  • **
  • Poruke: 3546
  • Pol: Žena
  • Kad kuješ sreću,ne udaraj bližnje po prstim
Odg: Povrće
« Odgovor #28 poslato: Avgust 12, 2009, 11:31:52 pre podne »
Sok od cvekle povećava fizičku izdržljivost
    
Sok od cvekle povećava izdržljivost prilikom intenzivnog bavljenja sportskim aktivnostima, pokazali su rezultati britanskog istraživanja.

Naučnici su došli do tog rezultata obavivši ispitivanje na grupi muškaraca starosti od 19 do 38 godina, među kojima su neki šest dana uzastopno upotrebljavali dnevno po pola litre soka od cvekle, u kome je bio jak sadržaj oksidacionih jedinjenja nitrata, dok je drugima davan "placebo sok" (lažni sok) sa zanemarljivom količinom nitrata.

ceo tekst: mondo

Van mreže Ena

  • VIP
  • ***
  • Poruke: 133590
  • Pol: Žena
  • Zivot je izazov.Ne gubi vreme uzivaj u njemu...
  • Dg: MS
Odg: Povrće
« Odgovor #29 poslato: Avgust 15, 2009, 10:34:53 pre podne »
Mmmmm, krompir!
Autor: E. B.   15.08.2009.

Krompir je namirnica bogata glicidima, koji su neophodni pripadnicima svih starosnih kategorija. Greše oni koji o njemu govore sa omalovažavanjem i porede ga s testom.On ima znatno manje kalorija (85kcal/100 g, dok testo ima 150kcl/100g) i sadrži oko 20 odsto glicida sačinjenih od amidona, koji organizmu obezbeđuje progresivnu energiju.
 Krompir sadrži i 22 minerala. Pre svega kalijum, koji je važan za pravilnu kontrakciju mišića i rad srca. Sadrži i gvožđe i magnezijum, čiji je nedostatak ponekad odgovoran za osećaj umora.
- Što se tiče vitamina, u krompiru ima vitamina C i vitamina grupe B, koji omogućavaju da se u organizmu iskoristi energija iz glicida.

ceo tekst: BLIC

 

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo korisnika i vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.