Učestala pitanja i odgovori o križoboljiVećina žena i muškaraca dobro pozna bolove zbog lumbaga, išijasa, ukočenog vrata... Neki imaju kronične tegobe, neki smetnje osjećaju tek povremeno. Važno je naučiti kako živjeti s tim tegobama, kako olakšati bolove i kako zaštititi kralješnicu. Tegobe se ne javljaju kod svih bolesnika u istom obliku, niti su uzrokovane istim čimbenicima. Uzroci mogu biti degenerativne promjene, ozljede, prirođene anomalije, upalne bolesti...Stoga je potreban individualni pristup u dijagnosticiranju i liječenju.
Bol u leđima – gdje se javlja?Na stražnjoj strani vrataBol na stražnjoj strani vrata koja ograničava pokrete glavom često je posljedica stezanja i napetosti vratnih mišića i degenerativnih promjena na kralješcima (cervikalni sindrom). Može biti akutna ili kronična. Bol se može širiti između lopatica ili u ruku. U tom je slučaju riječ o tzv. cerviko-brahijalnom sindromu kojeg većinom uzrokuje hernija međukralješnične pločice u vratnom dijelu kralješnice. Bol u predjelu vratne kralješnice može biti uzrokovana i artrozom- progresivnim propadanjem hrskavice u zglobovima kralješnice.
U sredini leđaBol se na ovom mjestu rjeđe javlja. Može biti posljedica cervikalnog sindroma, a pogoršava se nepravilnim držanjem tijela. Bol u tom dijelu leđa ponekad je posljedica uznapredovale osteoporoze.
U donjem dijelu leđaU pravilu se očituje ukočenošću središnjeg donjeg dijela leđa. U 5-10 % bolesnika ovo postaje kronična tegoba, lumbalni sindrom (lumbago), pri čemu je bol gotovo stalna. Širenje boli u jednu stranu ili u nogu upućuje na ishijalgiju (išijas). Tada je ishijadični živac pritisnut hernijom međukralješnične pločice, najčešće između lumbalnih (L4/L5) ili lumbosakralnih kralješaka (L5/S1).
Bol u donjem dijelu leđa može biti znak i uznapredovale osteoporoze. Osteoporoza je u početku «tiha» bolest i ne očituje se posebnim tegobama. Dijagnosticira se tek pri prijelomu ili ozljedi kralješka, a tada je bol vrlo jaka.
Bol se može javljati i zbog artroze – progresivnog propadanja zglobne hrskavice. Slična je boli kod lumbaga. Javlja se zbog pritiska pri dugotrajnom sjedenju ili stajanju, te noću pri promjeni položaja tijela, s otežanim ustajanjem i razgibavanjem ujutro. No artroza i teže deformacije kralješaka s pojavom koštanih izraslina («trnova») ne moraju biti popraćeni bolom.
Što je važno reći kod posjeta liječniku?Bitno je što preciznije opisati bol, jer će liječnik lakše postaviti točnu dijagnozu.
Važno je odrediti jačinu boli, gdje se javlja bol, kada se javlja, koliko traje, da li se promjenom položaja tijela pojačava ili slabi, da li se sad prvi puta javila ili ste i prije imali slične tegobe... Za postavljanje dijagnoze liječniku je važan i uvid u način života, aktivnosti kojima ste se bavili neposredno prije pojave boli, aktivnosti kojima ste se nekad bavili.
Nakon određivanja uzroka i tegoba liječnik će propisati potrebno liječenje.
Koje pretrage je potrebno učiniti za postavljanje točne dijagnoze?Za postavljanje točne dijagnoze ukoliko je potrebno, bolesnik se može uputiti na rengensku pretragu, kompjutoriziranu tomografiju (CT) ili magnetsku rezonanciju (MR). O tome koju pretragu učiniti i kada, odlučuje liječnik na temelju razgovora s bolesnikom i znakova bolesti. Kod nekih bolesnika pretrage će se učiniti čim prije, npr. ako se javi oduzetost ili oslabljen osjet dijela tijela; no u većine bolesnika nisu nužne hitne pretrage, već se mogu odgoditi do smirivanja stanja; dok u nekim slučajevima ne moraju se uopće raditi.
Što pokazuju pretrage?Rengensko snimanje omogućuje promatranje strukture kostiju, visinu međukralješničnih diskova, ali ne omogućuje promatranje mekih tkiva (mišići, ligamenti, građa diskova). Na rengenskoj snimci može se vidjeti prijelom kralješka, te degenerativne promjene kralješaka i zglobova.
Kompjutoriziranom tomografijom (CT) promatra se struktura kostiju, širina kanala korijena živca, mišići, međukralješnični diskovi, te se dokazuje hernija diska.
Magnetska rezonancija (MR) omogućava otkrivanje deformacije međukralješničnih diskova, artroze, propadanje koštane mase.
Denzitometrija omogućava procjenu gustoće kostiju – važna za otkrivanje, te praćenje uspjeha liječenja osteoporoze.
Pretrage krvi – preporučuju se kod sumnje na upalnu bolest.
Čuvaju li trbušni mišići leđa?Da, čvrsti trbušni mišići podržavaju kralješnicu. Stoga ih se preporuča jačati svakodnevnim jednostavnim vježbama.
Kako spriječiti recidive?• Nakon izlječenja treba se pridržavati liječničkih preporuka i usvojiti nove, zdrave životne navike.
• Pravilno držanje – uspravna, ali ne ukočena leđa, ramena opuštena, a trbuh uvučen tijekom hodanja – uvelike će pomoći da se bol ponovo ne javi.
• Pri obavljanju svakodnevnih poslova pazite kako se držite i izvodite određene pokrete koji rasterećuju kralješnicu.
• Nosite primjerenu obuću, s potpeticom koja nije viša od 5 cm i u kojoj stopalo nije stegnuto (izbjegavajte visoke potpetice i «špiceve»).
• Pazite na tjelesnu težinu. Osim što rasterećuje kralješnicu, primjerena tjelesna težina olakšava bavljenje sportom i tjelovježbom.
• Živite zdravo. Izbjegavajte stres, jedite uravnoteženo i raznovrsno, prepoznajte znakove umora i tada ograničite svoje aktivnosti, izbjegavajte nošenje teškog tereta, pravilno dišite i redovito vježbajte (plivajte, hodajte, vozite bicikl, radite vježbe istezanja...)
Koji pokreti štite kralješnicu?• Ustajanje iz kreveta – podižite se postupno: najprije lezite na bok i podižite se naslanjajući se na ruku, tako da ne zakrećete leđa.
• Pri oblačenju čarapa i cipela – naslonite se na zid da rasteretite leđa, ili podignite nogu na stolicu ili sličan oslonac i oblačite se uz savijanje kuka i koljena.
• Izlazak iz automobila – ulazite i izlazite iz automobila tako da najprije na tlo spustite noge i pritom ne zakrećete leđa. Ne upravljajte automobilom dulje od 2 sata bez stanke.
• U vrtu – dok radite u vrtu, sjednite na nisku klupicu.
• Pranje suđa – naslonite koljeno na donji kuhinjski element kako bi rasteretili kralješnicu.
Uredili:
Tatjana Nemeth Blažić, dr. med.
Verica Kralj, dr. med.
preuzeto sahttp://www.zdravlje.hr/clanak.php?id=12757