Autor Tema: Diskriminacija hendikepiranih  (Pročitano 5648 puta)

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Diskriminacija hendikepiranih
« poslato: Mart 01, 2007, 05:21:43 posle podne »
Beograd --

Prema jednom istraživanju, diskrimanacije hendikepiranih ima najviše u zdravstvenim ustanovama.

Koordinatorka istraživanja o diskriminaciji osoba s hendikepom Marija
Dragović kaže da je diskriminacije najviše u zdravstvenim ustanovama,
bolnicama i osnovnim školama. "To je i najveće iznenađenje jer bi baš
te institucije trebalo da imaju najviše sluha za probleme
hendikepiranih", rekla je ona.

Prema njenim rečima, rezultati istraživanja pokazali su da je 63,3
odsto osoba s hendikepom doživelo neku vrstu diskriminacije, a 36,8
odsto je zbog toga tražilo pravnu pomoć.

"Najčešća vrsta diskriminacije je verbalna uvreda, ali i
drugačiji tretman u određenim situacijama i onemogućavanje ostvarivanja
beneficija", rekla je Marija Dragović.

Psihologinja i saradnica na projektu Dragana Ćuk-Milankov kaže
da škole ni "nastavom ni fizički" nisu prilagođene takvim učenicima.

"Deca su pre spremna da prećute hendikep, nego da priznaju da
škola treba da im se prilagodi ili da im profesor izađe u susret",
rekla je ona.

Istraživanja "Hendikep je pitanje ljudskih prava" i "Položaj
mladih s hendikepom u srednjem obrazovanju" vršena su tokom 2005. i
2006. u institucijama i školama u Crnoj Gori i Srbiji.

Organizatori istraživanja su Udruženje studenata s hendikepom, švedski Komitet za ljudska prava i Mreža mladih iz Beograda.

Izvor: Beta

Hendi-društvo

Diskriminacija hendikepiranih
« poslato: Mart 01, 2007, 05:21:43 posle podne »

Van mreže Tia

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 4918
  • Pol: Žena
  • Master of the Universe
Odg: Diskriminacija hendikepiranih
« Odgovor #1 poslato: Mart 11, 2007, 09:07:08 pre podne »
Skupština grada je dala baš sve od sebe, na ponekom pešačkom prelazu je uklonila ivičnjake zbog osoba koje su u kolicima. Ne znam da li bi i to u radili da im nije skrenuta pažnja od nekih ljudi iz Evrope koji su malo malo pa ovde ... a da, ima i po neko obeleženo parking mesto ispred viđenijih objekata u gradu, gde bi se mogao pojaviti neki "Evropljanin" ... čisto da čovek vidi da grad vodi računa i o građanima sa posebnim potrebama ...

Van mreže Daša

  • Član
  • **
  • Poruke: 27841
  • Pol: Žena
  • Dg: MS
  • Grad: NS
Odg: Diskriminacija hendikepiranih
« Odgovor #2 poslato: Decembar 03, 2014, 06:09:47 posle podne »
Sudije i ne vide ljude koje proglašavaju nesposobnima
NAŠA PRIČA – Analiza sudskih presuda u slučajevima oduzimanja poslovne sposobnosti
Beograd – U Srbiji oko 3.000 građana godišnje ostane bez poslovne sposobnosti. Poslovna sposobnost se, nakon završetka sudskog postupka oduzima osobama sa invaliditetom, intelektualnim i mentalnim teškoćama i ta lica ostaju bez prava na brak i rađanje dece, zatim bez prava na rad i glasanje, ali i upravljanje sopstvenom imovinom,
Nakon što im se oduzme ova vrsta sposobnost dodeljuje im se staratelj – srodnik, radnik centra za socijalni rad ili zaposleni u psihijatrijskim ustanovama (ako je lice tamo smešteno) – koji brine i o imovini tih lica i posle njihove smrti je nasleđuje.
Međutim, ono što posebno zabrinjava jeste činjenica da se poslovna sposobnost – a time i većina osnovnih ljudskih prava – oduzima veoma lako. Naime, analiza određenog broja sudskih presuda iz prethodne četiri godine pokazala je da u velikom broju slučajeva sudija nije saslušao, pa čak ni video lica kojima oduzima poslovnu sposobnost, nego su odluke donošene na osnovu lekarskih dijagnoza i nalaza veštaka, bez kritičkog sagledavanja ostalih činjenica, te uz neminovnu prisutnost predrasuda.

Analiza pokazuje da u 85 odsto slučajeva u odluci suda ne postoji podatak da je sud saslušao osobu o čijoj se poslovnoj sposobnosti odlučuje, a ne postoji ni podatak da su sudije uopšte pokušale da uspostave vizuelni kontakt sa tom osobom.

Takođe, obrazloženja sudskih odluka su slaba, gotovo nejasna i neusklađena. Tako u velikom broju slučajeva ostaje nejasno kako je, osim na osnovu dijagnoze, sud zapravo došao do zaključka o nesposobnosti osobe da samostalno rasuđuje u svim oblastima života.

Prema rečima Dragane Ćirić Milovanović, direktorke Inicijative za prava osoba sa mentalnim invaliditetom MDRI-S, iako vizuelni kontakt svakako nije dovoljan da bi sudija procenio kompetentnost osobe, odnosno da bi se ona vrednovala, to bi ipak morala da bude nezaobilazna početna tačka.

„Ako sudija čak i ne vidi osobu čiju kompetentnost procenjuje, on u potpunosti sebe lišava mogućnosti da proveri procenu, ali takođe i mogućnost uspostavljanja komunikacije i saslušanja, što zakon nalaže. Podaci o (ne)saslušavanju osoba jasno pokazuju da se izuzetak propisan zakonom pretvorio u opšte pravilo. To, naravno, otvara prostor za zloupotrebe samim tim što se dobijena mišljenja veštaka ne dovode u pitanje, a osobi se uskraćuje pravo da ove navode ospori“, kaže Ćirić Milovanović.

S druge strane, u ono malo slučajeva u kojima je sud saslušao osobu o čijoj se poslovnoj sposobnosti odlučivalo u odlukama nema informacija o tome šta je ona zapravo izjavila u postupku, niti da li je uopšte razumela sam postupak. U slučaju da osoba nije razumela smisao postupka i posledice, nije moguće utvrditi šta je preduzeto kako bi se upoznala s tim.

„Često su osobe kojima se oduzima poslovna sposobnost i njihove porodice ili neinformisane ili su pogrešno informisane o tačnim posledicama koje će oduzimanje poslovne sposobnosti i stavljanja pod starateljstvo imati na njihov svakodnevni život. Osobe ne znaju koje vrste odluka neće moći samostalno da donose, kao ni ko će ih donositi u njihovo ime. Tako se osoba protiv svoje volje može smestiti u instituciju i izgubiti pravo raspolaganja sopstvenom imovinom i prihodima, o čemu će nadalje odlučivati, odnosno kojima će nadalje raspolagati njen zakonski staratelj“, naglašava naša sagovornica.

Kako zaključuje, lišavanje poslovne sposobnosti je izuzetno nepravedno, pa tako, zbog gubitka prava i bez dobijanja neophodne podrške sistema, ove osobe postaju još marginalizovanije.

Miloš Janković, zamenik zaštitnika građana, objašnjava da je lišavanje poslovne sposobnosti pravni institut čiji je smisao da zaštiti interese lica koja zbog svoje nesposobnosti za rasuđivanje nisu u stanju da u pravnom prometu zaštite svoju imovinu i imovinske interese, ali da se u praksi humani cilj tog instituta pretvara u svoju suprotnost.

„Lišavanje poslovne sposobnosti je u brojnim slučajevima sredstvo da nad imovinom lica lišenih te sposobnosti isključivi korisnici postanu njihovi staraoci. To se najčešće ostvaruje tako što se vlasnici imovine lišeni poslovne sposobnosti udaljavaju od svoje imovine i smeštaju u psihijatrijske i socijalne ustanove, što se čini na osnovu odluke staraoca. U psihijatrijskim i socijalnim ustanovama mnogi od njih su ograničeni u kretanju, zaključani, odnosno lišeni slobode. Dakle, kraće rečeno: lišavanje poslovne sposobnosti prerasta u lišavanje imovine i lišavanje slobode“, kaže Janković.

Izradu ovog teksta finansijski je podržala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu. Sadržaj ovog teksta je isključiva odgovornost autora i ni na koji način ne odražava stavove Ambasade Kraljevine Norveške

Postupak
Postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti sud pokreće i vodi po službenoj dužnosti, kao i na predlog organa starateljstva, bračnog partnera, deteta, roditelja ili rođaka lica kod koga su se stekli zakonski uslovi za lišavanje takve sposobnosti.

Izmena zakonskih propisa
Iako je nedavno izmenjen Zakon o vanparničnom postupku, kojim je regulisano pitanje oduzimanja poslovne sposobnosti, praksa pokazuje da postojeći zakonski okvir još uvek nije adekvatan ukoliko imamo u vidu da je ovo pravo jako važno, odnosno da se osoba lišava skoro svih prava. Analiza sudske prakse pokazuje da treba ozbiljno razmotriti sistemske promene u ovoj oblasti. Ipak, Ćirić Milovanović kaže da je do reforme zakonodavstva moguće unaprediti sudsku praksu korišćenjem postojećih ovlašćenja, poput saslušavanja osobe, prisustvovanja postupku veštačenja, te procene kvaliteta pravnog zastupanja osobe.

„Takođe, može se koristiti institut delimičnog lišavanja poslovne sposobnosti umesto potpunog“, kaže ona.

Izvor: http://www.danas.rs/danasrs/drustvo/pravo_danas/sudije_i_ne_vide_ljude_koje_proglasavaju_nesposobnima_.1118.html?news_id=292580

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Diskriminacija hendikepiranih
« Odgovor #3 poslato: Decembar 04, 2014, 09:45:47 posle podne »
Strašno!

 

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo korisnika i vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.