Tema: Omega 3, 6

[Sklerozica]

Prenosim deo teksta. Kompletan sadržaj je na http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/inc/print.asp?url=/20020630/zdravlje02.asp

Omega 3 i omega 6 SMANJUJU NAPADE

Postoje vrlo detaljna ispitivanja koja su provedena na velikom broju pacijenata i koja govore u prilog tome da pojedine namirnice bogate omega 3 i omega 6 polinezasićenim masnim kiselinama pomažu u sanaciji bolesti, svojevrsnom smanjenju napada i produžetku vremena između dviju remisija.
Nije naodmet još jednom istaknuti da plava riba sadrži polinezasićene masne kiseline iz skupine omega 3, između kojih su EPA (eikosapentenoična kiselina) i DHA (dekosaheksanoična kiselina). Riblje masnoće djeluju bolje kad se unose hranom kao kuhana i pečena riba, ili riba pripremljena na pari ili roštilju, no nikako se ne preporučuje u tu svrhu pržena riba. Takvim unošenjem postižemo učinkovitije unošenje omega 3 masnih kiselina nego kad ih uzimamo u obliku tableta. Manji je rizik od prekomjerne količine, a obrok ribe značit će da se uzima manje mesa, čije zasićene masnoće povećavaju količinu kolesterola i može štetiti u stanjima poput multiple skleroze, gdje se svakako treba voditi računa o tjelesnoj težini jer pretile osobe postaju još veći invalidi ako obole od ove degenerativne bolesti.
SKUŠA, TUNA, INĆUN ...

Omega 3 djeluju između ostalog i na smanjenje sinteze prekomjernih količina tvari koje nazivamo prostaglandinima i leukotrienima na membranama stanica. Prostaglandini i leukotrieni su spojevi koji uvjetno postaju veoma opasni i potenciraju nastanak upalnih procesa. Tako omega 3 predstavljaju antiinflamatorne ili protuupalne spojeve koje dobivamo iz namirnica. Najbolje se i u najvišim koncentracijama polinezasićene masne kiseline nalaze u plavoj ribi (skuša ima 2,2-2,6 g, svježa tuna 1,6 g i inćun 1,4 g polinezasićenih masnih kiselina na 100 grama proizvoda.
Dr. Roy Swank iz Sveučilišne klinike u Oregonu, SAD, zagovarao je u svojim nastupima i člancima upravo prehranu siromašnu mastima (manje od 20 g na dan) za pacijente oboljele od multiple skleroze. Ističući da sva mast koja se tijekom dana konzumira mora biti ona kaja dolazi od namirnica u kojima prevladavaju polinezasićene masne kiseline, dr. Swank navodi svoja iskustva s pacijentima oboljelim od multiple skleroze, koji su živeći na taj način , uvidio je da su bolesnici u mnogo boljem stanju, da imaju kraća razdoblja mišićne kljenutosti, više energije za svakodnevni rad i manje lezije zahvaćene upalnim procesom na ovojnicama koje inerviraju mišiće. Inače, analizom preporučene prehrane dr. Swanka, ništa se novo neće naći od već istaknutih i mnogima poznatih činjenica koje vrijede za normalnu izbalansiranu prehranu.
Pogledamo li pomnije, radi se o više puta istaknutim preporukama:
Važno je tijelu osigurati da dnevnim obrocima dobije mnoštvo različitih hranjivih tvari konzumacijom pojedinih namirnica. Postoji pet skupina osnovnih prehrambenih tvari: proteini ili bjelančevine, ugljikohidrati ili šećeri, lipidi ili masti, minerali i vitamini.
HRANA ZA "IZNIMNE PRILIKE"

U obrocima moraju pojedine namirnice biti zastupljene u točnim omjerima i zadovoljavajućoj količini: neka se hrana mora jesti često, druga pak u umjerenim količinama i konačno postoje i takve namirnice koje je bolje izbjegavati u svakodnevnoj prehrani i njihovu upotrebu svesti samo na "iznimne prilike".
Pacijentima oboljelim od MS preporuča se jesti integralne žitarice, kuhano tamnozeleno lisnato povrće i svježe voće, kako bismo nadoknadili prehrambena vlakna i magnezij radi energije. Moraju uzimati što više vode, da se izbjegne zatvor stolice, polinezasićene masne kiseline, podrijetlom iz masnih riba i suncokretova ulja, lana, kukuruza i soje.
U ograničenim bi količinama trebali koristiti zasićene masti (punomasne mliječne proizvode, masno crveno meso), a izbjegavati moraju alkohol. Svakako se moraju odreći cigareta i pušenja, izbjegavati zadimljena mjesta
U pažljivo razrađenim uputama postoje pravila i specijalno dizajnirani vodiči koji populaciji stanovništva oboljeloj od ovakvih degenerativnih bolesti vrlo zorno usađuju navike u vezi s hranom. Ta su pravila od višestruke koristi:
1. Održavati zdravu tjelesnu težinu uravnoteženim unosom hrane i provođenjem odgovarajuće fizičke aktivnosti.
2. Jesti hranu s malim sadržajem masti, posebno izbjegavajući one namirnice koje su bogate zasićenim masnim kiselinama.
3. Jesti kruh od integralnog brašna.
4. Jesti mnogo žitarica, mahunarki, povrća (kupusnjače i tamnozeleno lisnato) i voće (posebno marelice, breskve, lubenicu, dinje, naranče i limune).
5. Jesti hranu i namirnice koje sadrže malo kuhinjske soli i općenito upotrebljavati taj začin samo kada je to nužno.
6. Jesti samo umjerene količine šećera i namirnica koje sadrže dodane zaslađivače, iznimno posegnuti za njima u stanjima pretjeranog umora i izrazite mišićne slabosti.
7. Jesti što više fermentiranih mliječnih proizvoda (bioaktiv, acidofilno mlijeko).
8. Voditi računa o unosu dovoljne količine tekućine (dobri su u tu svrhu crni, zeleni i ostali biljni čajevi, poput čaja od mente i koprive s dodatkom ružmarina).
Drugo poznato ime iz područja prehrane pacijenta koji boluju od multiple skleroze jest švedska doktorica finskog podrijetla dr. Kousmine. Ona terapiju i način života pacijenata oboljelih od multiple skleroze poima zajedno i preporučuje upotrebu nadopuna prehrane iz namirnica i sjemenki poput ulja lana i ulja suncokreta. Odgovorno tvrdim da ti pacijenti mogu umjesto skupih nadopuna u obliku specijalnih kapsula posegnuti za sjemenkama lana i suncokreta. Jeftinim, ali dragocjenim namirnicama koje možete koristiti u svim obrocima: za doručak pomiješate ih s müslijem i jogurtom, stavite ih u frape od voća, a inače bezrezervno ih stavite kao ukras na sve salate koje jedete za ručak i večeru, ili na sireve gdje će isto tako te vrijedne namirnice naći svoje sasvim dobro mjesto.
Sve ostale dijete, poput onih koje zagovaraju upotrebu isključivo sirovih namirnica, ili pak upotrebu megadoza pojedinih vitamina ili minerala ili dijete koje podrazumjevaju izbacivanje određenih namirnica koje mogu izazvati prehrambene alergije ili intoleranciju organizma, moraju se provoditi pod strogom kontrolom liječnika i redovito se mora kontrolirati biokemijski status pacijenta kako ne bi nastupio disbalans pojedinih nutritivnih komponenti i fiziološke slike organizma.

[Sklerozica]

HRANA IZ MORA – UŽITAK ILI LIJEK!

Posljednjih desetak godina, nagomilali su se ozbiljno argumentirani znanstveni radovi o vezi konzumiranja hrane iz mora i zdravstvenog stanja lokalnog stanovništva. Održani su brojni stručni skupovi o polinezasićenim masnim kiselinama (PUFA) u svakodnevnoj prehranii i o njihovu utjecaju na pojavu degenarativnih bolesti, pa i na razvoj djece, ali ono što je posebno zanimiljivo, najveći dio zbivanja odigrao se izvan Hrvatske, premda ova zemlja ima oko 1000 km obale. Rezultati su toliko dobri da zapravo pozitivni učinci hrane iz mora na zdravlje čovjeka više nitko pametan ne dovodi u pitanje. Ostaje pitanje kako znanja pretočiti u prehrambene navike!


Zdravstveni imidž hrane iz mora potječe od ribljeg ulja!

Slogan “zdravlje iz mora” počeo je ribljim uljem i zapravo tek sada je otkriveno da nije bio bez osnova.Tijekom posljednjih 100 godina bilo je mnogo priča o “ljekovitosti” ove i one tvari iz namirnica i mnoge od njih je vrijeme pregazilo pa i demantiralo. Jedna je priča ipak postala stvarnost a to je priča o ribljem ulju! Od vremena kada su djeca nevoljko morala svakodnevno konzumirati žlicu ribljeg ulja i kod toga čepiti nos da ne osjete neugodan riblji miris, pa do današnjih dana kada se iz džepa izvadi pakovanje mekih kapsula i po želji uzmu koncentrirani oblici EPA I DHA, prošlo je pedesetak godina. Tehnologija prerade se bitno promjenila ali ljekovitost je ostala, s tim što su učinci daleko bolji jer je pozornost stručnjaka fokusirana na 2 djelatne supstancije popularno nazvane Omega-3 masne kiseline. Gdje ima riblje masnoće ima i ovih tvari a što je riba masnija, Omega-3 masnih kiselina ima više. Najjeftiniji izvor ovih tvari u nas su srdjelice; oni koji izbjegavaju masnu morsku ribu, zapravo bacaju lijek u kantu za smeće! Ali, ako se sjećamo da smo sve do nedavno posijama i sirutkom hranili krave, a da danas prodajemo u ljekarnama njihove dijetetske pripravce, onda nam za to ne mora biti previše žao.

Klasično riblje ulje dobiva se postupkom ekstrakcije iz jetara velikih riba ali i iz drugih morskih sirovina kod čega je najvažnija njihova cijena. Krupni nedostaci klasičnog ribljeg ulja koje je dolazilo u bačvama i u kontaktu s zrakom i svijetlom se lako kvarilo, jeste intenzivni riblji miris, sadržaj kolesterola te sadržaj vitamina D i A. Drugim riječima, da bi netko dobio djelatne supstancije, on je morao konzumirati i druge u pravilu nepoželjne tvari. Danas je to srećom prošlost jer se pojam “ribljeg ulja” izgubio budući da ono što se dobiva iz nekih umjetno uzgojenih algi nema ni traga od ribe, zapravo su čiste omega-3 masne kiseline, koje nemaju riblji miris, kolesterola ni vitamina.

Revolucija u kuhinji; riba umjesto crvenog mesa!

Svi se svjetski stručnjaci za prehranu slažu da je za zdravlje najvažnija “revolucija” koja se zove kućna zamjena “crvenog” mesa (svinjetina, govedina) morskom ribom. Zašto? Meso morske ribe po svojoj strukturi spada u dijetetske namirnice jer ima manje masnoće, manje kolesterola i manje zasićenih masti, što istovremeno znaći i manju energetsku vrijednost. Probava ribe kraće traje, manje opterećuje probavne organe, izaziva manje lučenje žućnih kiselina. Analize pokazuju da aminokiselinski sastav riibe nije ništa lošiji od svinjskog mesa, a o sadržaju vitalnih elemenata joda i selena da i ne govorimo. I sada dolazimo i do onoga što je najvažnije; riba sadrži u masnoj strukturi zaštitne Omega-3 masne kiseline kojih kod crvenog mesa nema ili ih ima samo u tragovima. Sve je jasno a jasno je i što bi trebalo napraviti ali do trenutka kad čovjek ne osjeti miris svinjskog pečenja!

Svježa (ohlađena) riba je najbolja riba ali kad nema druge dobra je i ona zaleđena pod uvjetom da nije starija od 3 mjeseca, što se lako provjerava probom pečenja. I sve ostale namirnice iz mora (škampi, školjkaši, raci) sadrže Omega-3 masne kiseline pa je primjerice, naše popularno dalmatinsko jelo “Fruti di mare” apsolutno ljekovito pogotovo kad se zalije crnim vinom. Što se tiće pripreme (koja nije nevažna) opet je najbolje ono što rade Dalmatinci tj najbolje je pečenje “na gradele” pogotovo ako se “podmazuje” maslinovim uljem.

Trebalo bi znati da obilje Omega-3 masnih kiselina sadrže one migracijske ribe koje obitavaju neposredno ispod morske površine. Naime, iste se masne kiseline sintetiziraju od planktona kojim se ribe hrane, a dobro je znano da se plankton zadržava na površini. Bijela riba sadrži oko 3% masti, srednje masne ribe imaju oko 7% masnoće, a preko toga pa sve do 20% su visoko masne ribe (srdjele, haringe). Zanimljivo je da neke ribe deponiraju masnoću ispod kože sa strane trbušnog dijela, a druge u jetri (bakalar, morski pas). Kod konzerviranja ribe pravi se klasična rekao bih kobna greška; umjesto ljekovitog ribljeg ulja, stavlja se sjemensko ulje a riblje se baca tko zna kuda! Uz to se deklarira “čisto sjemensko ulje” Razlog? Nešto zbog tipičnih organoleptićkih svojstava (ima ljudi koji ne podnose riblji miris) a nešto zbog tehnoloških razloga.


Eskimi su pomogli da otvorimo oči!

Danski Nobelovac Krogh, počeo je 1908 godine vrlo ozbiljno istraživati prehranu Eskima. Njegovo prvo zapažanje bilo je da se Eskimi isključivo hrane plodovima iz mora, da u takvoj hrani gotovo uopće nema ugljikohidrata te da najveći dio ukupne prehrane čine masnoće (oko 90%). Kasnija zapažanja su to potvrdila i otkrila da unatoč tome kod njih nema srčanog i moždanog udara, dakle oboljenja koja doslovce “kose” Amerikance i Europljane. Treba znati da su Eskimi najveći mesožderi na svijetu, a slanina morskih životinja (tuljani) im je najveća poslastica. Ako te činjenice stoje (o čemu nema dvojbe), što se to zapravo događa u njihovu organizmu što kod drugih nema? Ljudski organizam sintetizira svoje masti od masnih kiselina koje unosi s hranom. Zahvaljujući potpuno drukčijoj strukturi masti morskih životinja u kojoj dominiraju polinezasićene masti EPA i DHA, kod Eskima oboljevanja od ateroskleroze nema. Ima dakle, nešto što štiti nježnu unutrašnju ovojnicu njihovih arterija pa se masni plakovi ne zaustavljaju. Budući da mi nemamo tuljane moramo konzumirati više ribe ili još jednostavnije - moramo uzimati kapsule da bismo približno promjenili naše masti.

Da bi se otkrilo blagotvorno djelovanje ovih tvari na zdravlje, danski su istraživači potrošili desetak godina. Zaključak je nedvojben; Eskimi su unatoč ekstremno masnoj hrani zaštićeni od srčanih oboljenja zahvaljujući polinezasićenim masnim kiselinama koje obuhvaćamo popularnim nazivom Omega-3 (EPA i DHA). Kakvo je njihovo djelovanje? One djeluju na stanične membrane cijelog organizma, a to je mjesto zbivanja svih biokemijskih reakcija pa tako i u krvnim žilicama. Kada ih ima dovoljno u hrani koju konzumiramo, sve je dobro (normalno) a kada ih nema procesi krenu naopako. Budući da kod srčanog i moždanog udara nije u pitanju samo stvaranje krvnog ugruška već i stanje nježnog površinskog epitela arterija, kao i stanje masnoća u krvi (grušanja) nije teško shvatiti da svaki poremećaj ravnoteže može imati posljedice. Naime, masnoća u krvi Danaca i Eskima pa ni vrijeme grušanja nije nikako isto premda geografski nisu previse udaljeni.

Po svemu sudeći, ljekovitost Omega-3 masnih kiselina kojima obiluje hrana Eskima sastoji se u slijedećem:

spuštaju razinu ukupnih masnoća u krvi a osobito LDL frakcije, reducirajući tako “sirovinsku” osnovu za stvaranje masnih plakova (koji se talože u žilicama),
spuštaju razinu kolesterola u krvi (manje kolesterola, manje plakova)
kao izrazito bioaktivne tvari, Omega-3 masne kiseline (produžuju vrijeme grušanja)
imaju pozitivnog utjecaja na upalne promjene i staničnu obranu tkiva
imaju izrazito profilaktično djelovanje kod raznih degenerativnih bolesti


Ide se tako daleko da ugledni stručnjaci iz svijeta tvrde kako se radi o najjeftinijem lijeku za spriječavanje srčanih bolesti, osobito najgore posljedice, srčanog udara! Poznati prof dr Walter Schulz s Sveučilišta u Kelnu izjavio je nedavno da su Omega-3 masne kiseline u koncentriranom obliku najveća medincinska inovacija posljednjih 20 godina!


Riba na stolu 2-3 puta tjedno!

Redovno konzumiranje ribljeg mesa (supstitucija svinjetine) preporučuje se danas rizičnim skupinama muškaraca koji žive i rade u uvjetima stresa (menadzeri), dojenčadi i maloj djeci kao i trudnicama u zadnja 3 mjeseca. Ima vrlo pozitivnih rezultata u liječenju psorijaze, neurodermitisa, upale zglobova, nekih oblika raka itd. Pozitivni učinci u spriječavanju pojave infarkta postignuti su čak i kod minimalnih dnevnih količina. Pokusi na dobrovoljcima u Njemačkoj su pokazali da osobe koje dnevno konzumiraju Omega-3 masne kiseline kroz dulje vrijeme imaju za 22% manje serumskih masnoća i za 13% manje fibrinogena u krvi (čimbenik koji izaziva grušanje). Učinci masalinova ulja su slični ali slabijeg intenziteta.

Od 1985 godine, kada su sažeti prvi rezultati ispitivanja pa do danas kada na tržištu imamo obilje raznih koncentrata Omega-3 masnih kiselina, napravljen je ogroman napredak u otkrivanju učinaka tih tvari. Tako je nedvojbeno potvrđeno da su Omega-3 bitne za rast i razvoj djece iz čega proizlazi da su oni stari liječnici koji su davali djeci riblje ulje – bili upravu! Dapače, utvrđeno je da su bitne za razvitak moždanih struktura. Na otkrića su reagirale i nadležne zdravstvene organizacije i institucije pa su tako Omega-3 masne kiseline usle kao obvezatni dodatak u hrani za dojenčad, a predložena je za odrasle i minimalna dnevna doza je do 3 grama. Da bi se to postiglo na prirodan način, potrebno je konzumirati morsku ribu 2-3 puta tjedno ili koristiti kapsule. Potrebno je djecu naviknuti na činjenicu da je i riba meso! Izgleda da je to shvatio i management Mc Donaldsa jer se u novije vrijeme sve više servira i fishburger.

Danas postoje brojne tehničke i tehnološke mogućnosti ugradnje Omega-3 masnih kiselina u margarin, majonezu, kruh, tjesteninu, jestivo ulje i brojne druge proizvode. Sigurno je da će te tvari (ni hrana ni lijek) sve više dobivati na značenju i tako postati dio svakodnevne prehrane.

Izvor: http://hrana.com/ek/clanci/cla_27.htm

[Sklerozica]

SARDINA - NAJBOLJI IZVOR KALCIJA I OMEGA –3 !

Rijetko kad se dogodi da najjeftinija namirnica predstavlja i najbolju namirnicu; među ribama srdjela je jeftina i zato se u odnosu na druge osobito bijele ribe neopravdano podcjenjuje! Drugi čimbenik je njen intenzivni miris koji se potencira prženjem, a koji se nerijetko podrigivanjem javlja i 12 sati nakon obroka. Ali, u odnosu na sadržaj dragocjenih hranjivih tvari, sve to je zanemarivo! Srdjela je ipak najjeftiniji izvor kalcija i Omega-3 masnih kiselina.

Srdjela je Bogom data hrana iz mora!

Ako je nešto došlo kao dar božji, onda je to bez ikakve dvojbe baš srdjela. Kad se zaviri u njenu strukturu, onda se može vidjeti nešto što ima malo koja riba i namirnica uopće. Jedan mali obrok od nešto više od 100 g osigurava :

50% proteina u odnosu na preporučene kolieine (RDA),
10% ukupnog dnevnih potreba željeza, koje osobito važno za žene,
40% dnevnih potreba kalcija i
20% dnevnih potreba za vitaminom D

Ako se obrok poveća na 200 grama što za odraslu osobu nije nikakav problem, potrebe za ukupnim dnevnim količinama proteina i kalcija su gotovo podmirene. To se može postići s malo kojom drugom namirnicom.


Uspredba sastava srdjele i nekoliko drugih namirnica
hranjive tvari jedinice mjere mlijeko bakalar kelj
106 g 100 g 1 šalica
kalcij mg 382 297 297
vitamin B-12 /ug 1,2 7,9 -
vitamin D i.j. 297 100 -
Kemijski sastav srdjele nedvojbeno pokazuje njene goleme prednosti u odnosu na druge vrijedne namirnice pa makar među njima bilo i mlijeko. Upravo je značajna ova kombinacija kalcija i D vitamina, što je dragocjeno za razvoj male djece, za žene u klimakteriju i održavanje skeleta kod osoba u poznim godinama. Pokazalo se da u pogledu apsorpcije ništa ne može zamjeniti prirodan izvor kalcija. O ovako visokom sadržaju B-12 vitamina malo se zna pa činjenica nije mogla biti u dovoljnoj mjeri ni iskorištena. Treba li primjerice reći da su vrhunski športaši u namjeri opskrbe s ovim čimbenikom, konzumirali skupi kavijar, meso raka i druge specijalitete?

Kada se tome doda i sadržaj Omega-3 masnih kiselina (1,5% ukupne težine ili 13% od ukupne masti), onda proizlazi da je kilogram srdjela daleko najjeftiniji izvor dragocjenih hranjivih tvari, koje se inače svake zime kupuju u obliku suplemenata za skupe novce.

Srdjela u limenci (Sardina)

Dok mi u hrvatskom jeziku imamo 2 različita pojma za istu ribu tj. srdjelu (Pilchardus) u svježem stanju i sardinu kada se ta ista srdjela stavi u limenke, engleski jezik ima samo jedan pojam tj “sardines” i u svježem i u konzerviranom obliku. Za konzerviranje ove ribe se koristi uglavnom sojino ulje jer je stabilnije od izvornog ribljeg ulja. Za vrijeme konzerviranja i serije tehnoloških postupaka, ništa bitno se ne gubi od pobrojanih hranjivih tvari iz prostog razloga što su termostabilne. Sardina se priprema u umaku od rajčice, s povrćem i na druge načine. Ono što bi posebno htio upozoriti čitateljstvo jeste, da se srdjela odnosno sardina izvrsno može poslužiti kao pašteta, a za njenu pripremu postoji više recepata. Pašteta se može pripremiti malo boljim mikserom. Takva pašteta je idealna za mazanje djeci na kruh, a može poslužiti kao hladan bife ili kao predjelo drugim obrocima (gablec).

Nakon posljednjih saznanja glede učinkovitosti Omega-3 masnih kiselina (DHA i EPA) kada je u pitanju prevencija nekih a osobito bolesti krvožilnog sustava, tržišna vrijednost srdjele trebala bi poskočiti, ali naravno to se nije dogodilo jer je ponuda ove ribe velika.Naime, uvjerljivo je potvrđeno da stalno (dugotrajno) konzumiranje obroka bogatih ovim tvarima može sniziti razinu kolesterola u krvnoj plazmi, može spriječiti otvrdnuće arterija i popraviti protočnost krvi na kritičnim mjestima u srcu, mozgu itd. Broj stručnih članaka na tu temu penje se već na nekoliko tisuća, a u Mađarskoj koja je bogata ribnjacima, razmišljalo se o industrijskoj proizvodnji Omega -3 masnih kiselina iz masnog tkiva tolstolobika (srebrnog šarana). U Grčkoj su proizvedena jaja obogaćena Omega-3 masnim kiselinama na način da su kokice hranjene ribljim uljem, a u Danskoj je proizvedeno mlijeko od krava koje su hranjene posebnom smjesom obogaćenom Omega-3 masnim kiselinama.

Sve u svemu ne bi trebalo bježati od jeftine ribe kao što je srdjela, već naprotiv naučiti djecu da ovu ribu konzumiraju barem 2 puta tjedno!

Izvor: http://hrana.com/ek/clanci/cla_42.htm

[naca]

Masne kiseline koje su stvarno potrebne organizmu
Autor: E.B. | 22.11.2008.


Sve je više flašica koje nude „superdoze“ omega-3 masnih kiselina koje su neophodne za dobru kožu, zdravo srce i manjak depresije. S tim u vezi sve je češće pitanje: biljna ili riblja, 3-6-9 kombinacije, dve ili tri dnevno? Evo rešenja:

Uzimanje čudesne omege-3 kiseline, preko hrane ili dodataka ishrani, stvarno utiče na poboljšanje stanja kardiovaskularnog sistema, kože pa i raspoloženja.
Ali nije svaka pakovana omega ono što će da dovede do toga. Pod pretpostavkom da ne uzimate dva prava riblja obroka nedeljno, šta da tražite u flašici?

- Postoje različite vrste omega-3 i nemaju sve isti uticaj na zdravlje. Jedan od glavnih problema je u tome što suplementi retko sadrže, ako uopšte i sadrže, EPA (eicosapentaenoic acid) i DHA (docosahexaenoic acid), najvažnije oblike omege-3 - izjavila je dr Aleks Ričardson, jedna od vodećih svetskih stručnjaka na temu omega-3 kiselina dodajući da je još neusklađeno pitanje preporučenog dnevnog unosa.

Dok je minimum 500 mg na dan, optimum je 1.000 mg, što u slučaju mnogih kapsula znači i po dva-tri dnevno. Uglavnom važi i pravilo što skuplje, to kvalitetnije, odnosno „potpunije“ što se doze tiče, ali u skupljim kapsulama su uglavnom odstranjeni i nusprodukti kao što je živa i olovo.

- Ne bacajte novac na kombinacije omega 3-6-9, jer naše telo samo proizvodi omegu-9, a možemo da je nađemo i u orašastim plodovima, avokadu i maslinovom ulju. Omegu-6 koja se nalazi u biljnim uljima, mesu, jajima i mleku ne bi trebalo da povećavate, nego da održavate na nižem nivou.

Izvor Blic

[naca]

ZDRAVO LANENO ULJE
Formula snažnog imuniteta glasi - kad god možete uzimajte omega 3 i omega 6 esencijalne masne kiseline
 
  Najbolji izvor omega 3
  Najzastupljenija među omega 6 amino-kiselinama jeste linoleinska kiselina, a ima je puno u suncokretovom ulju, nešto manje u voću, povrću i žitaricama. Najbolji izvor omega 3 su laneno ulje i plava riba. Laneno ulje kod nas se prodaje u prodavnicama zdrave hrane. Kod kupovine važno je paziti na kvalitet, jer ga svetlost i kiseonik lako mogu uništiti. Zato laneno ulje treba držati u tamnim, dobro zatvorenim staklenim bocama. Uvek ga treba držati u frižideru i koristiti za hladna jela, nikad za kuvanje, jer visoka temperatura uništava omega kiseline.
 
 
  KORISNO I ZDRAVO
  - Pomaže u zaštiti tela od upala.
  - Sprečava zadržavanje vode u telu.
  - Jača imunitet.
  - Skraćuje vreme oporavka mišića nakon velikih napora.
  - Pomaže u lečenju uganuća, iščašenja, podliva i masnica.
  - Ubrzava metabolizam tako što stimulišu tzv. smeđe masne ćelije i olakšava gubitak telesne masti.
  - Sadrži lignan, antioksidant koji sprečava apsorpciju holesterola iz masne hrane i koristi se u prevenciji i lečenju raka dojke, debelog creva i prostate
ceo tekst na
Izvor : Stil Magazin

[Ha Even]

ZDRAVO LANENO ULJE
Formula snažnog imuniteta glasi - kad god možete uzimajte omega 3 i omega 6 esencijalne masne kiseline

Samo da se nadovežem na ovo, ne znam ima li kod vas u Srbiji DM prodavaonice (drogerije)? Oni imaju svoj proizvod laneno ulje omega 3 u kapsulama, uzimam njega jer ne mogu ono koje je omega 3 (riblje). 

[Asja]

Ili supenu kasiku semena potopiti u casi vruce vode; ujutro pojesti seme i popiti vodu - odlicno sredstvo za nesmetan rad creva, tj. blag i neskodljiv laksativ koji ne stvara naviku.

[cecam]

Semena od cega ? Lana ? Inace iz iskustva laneno seme sa jogurtom je odlican laksativ

[Tia]

Ja uzimam laneno (i susamovo) ulje sa jogurtom! Ali su mi rekli da kad uzimam laneno seme da ga obavezno malo sameljem jer organizam ne moze da svari zrno tj. seme lana ako nije "razbijeno"! Inace kad ga sameljem u prah pomesam ga sa brasnom sa kojim mesim hleb i to bude jako ukusno kad se ispece!

[Asja]

Semena od cega ? Lana ? Inace iz iskustva laneno seme sa jogurtom je odlican laksativ

da, laneno, Tia je i objasnila zbog cega laneno seme treba obradidi pre jela

[Asja]

Riblje ulje za petice?

Esencijalne masne kiseline su gradivni sastojci ljudskog tela. Ove nezasićene masti, međutim, naša tela ne mogu da stvore, tako da one moraju da budu deo naše svakodnevne ishrane. Jedna od ovih esencijalnih masti, omega 3, sve više i više zaokuplja pažnju medicine i farmakologije, ali i psihologije i pedagogije. Dokazani su njeni povoljni efekti na srce, a pretpostavlja se da pozitivno deluje i u slučajevima dijabetesa, povišenih masnoća u krvi i povišenog krvnog pritiska. Štaviše, postoje brojne tvrdnje da omega 3 masne kiseline imaju blagotvoran uticaj i na različite psihičke probleme i poremećaje, kao što su depresija, anksioznost i stanje povećanog stresa.

Najzanimljivije za nas su najnovije pretpostavke po kojima omega 3 ima značajnu ulogu u poboljšanju mentalnih funkcija. Pominju se: poboljšanje učenja i pamćenja, poboljšanje pažnje i koncentracije, razvijanje vizuelnih sposobnosti, čak i podizanje IQ-a, a što sve za posledicu navodno ima bolje školske ocene i uspeh. Uvidevši veličinu tržišta i komercijalne mogućnosti, farmacetuskim kompanijama nije bilo potrebno mnogo vremena da izađu sa različitim preparatima i dodacima ishrani koji pomažu intelekt, a čiju osnovu čini omega 3: ''Pametna-riba'', ''Pametno omega 3 riblje ulje'' itd. U Velikoj Britaniji to tržište je dostiglo godišnju vrednost od 117 miliona funti sa predviđenim daljim rastom. Štaviše, u bližoj budućnosti možemo očekivati modifikovanje namirnica (npr. mesa, mleka) kako bi sadržale više omega 3.

Omega 3 kiselina, i to u, za čoveka najboljim, oblicima EPA i DHA, nalaze se u najvećim količinama u masnim ribama: skuši, haringi, sardinama, lososu i tuni. Otud riblje ulje jeste osnova svih preparata, ali stručnjaci naglašavaju da je stepen iskorišćenosti mnogo veći kada se masti uzimaju direktnim konzumiranjem ribe negoli izdvojenog ribljeg ulja. Omega 3 se nalazi i u biljkama, najpre u lanu i drugom semenju, kao i sveže ceđenom ulju od ovog semenja, ali tu je pre svega reč o ALA obliku ove kiseline, koju organizam ne može da iskoristi u meri u kojoj koristi EPA i DHA oblike.

Međutim, metodološki valjana istraživanja o efektima omega 3 na intelektualne funkcije ne daju doslednu sliku – jedan broj istraživanja je pokazao da postoje blaga poboljšanja kod učenika koji su dodatno uzimali ovu masnu kiselinu, dok sličan broj istraživanja ne ukazuje na razlike između eksperimentalne i kontrolne grupe. Dalje, do sada nije bilo istraživanja na opštoj učeničkoj populaciji već je fokus bio na deci i učenicima sa specifičnim teškoćama poput poremaćaja pažnje, poremećaja u čitanju, poremećaja u koordinaciji pokreta.

Ipak, iako nema nikakvih jasnih dokaza da omega 3 povećava inteligenciju, nema sumnje da ona pomaže normalan rad mozga. Oko 65% mozga je sačinjeno od EPA i DHA, i logično je da su nam oni potrebni u ishrani. Ima dovoljno dokaza da nizak unos omega 3 ima svog udela u velikom broju nepovoljnih fizičkih i mentalnih stanja, i ona zaista jeste ključna namirnica za normalno funkcionisanje mozga. Preporuke zdravstvenih organizacija je da se masne ribe konzumiraju najmanje 1-2 puta nedeljno. Ako vam to i ne pomogne u učenju, vaš organizam će vam ipak biti duboko zahvalan.

Autor: Dejan Stanković
http://www.mingl.org/zbubanje/index.php/2008/04/23/riblje-ulje-za-petice.html

[Asja]

Bolesti koje leci masna morska riba      



Vrsta masnoca koje jedemo je od presudnog uticaja na naše zdravlje. Biološka aktivnost neke celije – pa tako i njena sposobnost da podstakne ili spreci bolest zavisi od ravnoteže masnih kiselina iz hrane unutar celija. Što je u hrani više masnoca iz masne morske ribe, celije stvaraju više hemijskih supstanci, koje cuvaju naše zdravlje i lece pojedine bolesti.

U celijama se stvaraju supstance slicne hormonima – prostaglandini, tromboksani i leukotrijeni – zajednicki nazvani eikozanoidi. Eikozanoidi, koji su sastavljeni  od masti unetih hranom, u organizmu mogu biti biološki korisni ili štetni. Štetni efekat se ispoljava stimulacijom zapaljenja, zgrušavanjem krvi, glavoboljom, sužavanjem krvnih sudova, porastom krvnog pritiska, bolom i rastom malignih celija. Masti iz masne morske ribe, kakve su losos, tunj, sardina i skuša ulaze u sastav hemijskih supstanci (eikozanoidi), koji deluju protiv slepljivanja krvnih plocica i nastanka tromboze, šire krvne sudove, smanjuju zapaljenje, deluju protiv oštecenja celija i njihovog pretvaranja u maligne.

Masnoce iz morske ribe koje pozitivno uticu na zdravlje su masne kiseline omega-3. Najviše ih ima u najmasnijoj ribi iz dubina hladnih mora. Najbogatiji izvori su skuža, sardina, haringa, losos, jezerska pastrmka, moruna i tunj. Umerene kolicine sadrže iverak, plava riba, brancin, ajkula, sabljarka i kalifornijska pastrmka. Manje kolicine masti tipa omega-3 sadrže rak, jastog, škampi, lignje, dagnje, ostrige i druge jestive školjke. Ovih masnoca ima i u orasima, lanenom ulju i ulju od uljane repice (kanola ulje).

Da bi masne kiseline omega-3 bile najdelotvornije, ribu treba kuvati ili peci. Prženje ili dodavanje ulja, pogotovu suncokretovog i kukuruznog (zbog sadržaja omega-6 masnih kiselina) smanjuje moc korisnih masnoca. Kupujte tunjevinu i sardine konzervirane u vodi ili sopstvenom soku. Dodata ulja smanjuju kolicinu omega-3. Ako cedite ulje iz konzerve gubite 15 do 20% korisnih masnoca.

Reumatoidni artritis

Masne kiseline omega – 3, mogu mnogo pomoci kod reumatoidnog artritisa. One za 40 do 55% smanjuju oslobadanje citokina, koji doprinose oštecenju zglobova kod artritisa. Takode smanjuju stvaranje zapaljenjske supstance leukotrijena, odgovornog za simptome artritisa. Da bi se osetilo poboljšanje potrebno je uzimanje ribe mesec dana. Posle toga što se duže uzima stanje je sve bolje. Dužim korišcenjem ribe smanjuju se bolovi u zglobovina, otok, ukrucenost i malaksalost.

Infarkt – srcani napad

Ako ste vec imali infarkt, korišcenje masne morske ribe može za trecinu da vam umanji šansu za nove, još teže napade. U stvari, unošenjem ove ribe znatno više povecavate šansu da izbegnete srcani napad nego tradicionalnom dijetom – sa smanjenjem uzimanja hrane koja sadrži mnogo zasicenih životinjskih masti. Potrebno je jesti ovu ribu dva do tri puta nedeljno po 150 do 250 grama.

Arterioskleroza

Omega-3 masnoce zaustavljaju napredovanje arterioskleroze, koja redovno napreduje sa godina. Vec u ranim godinama zapocinje proces taloženja masti u celijama koje oblažu krvne sudove. Pocinje da se stvara plak – masno fibrozno tkivo koje sve više deblja, a kada prsne stvara uslove za nastanak tromba, što dovodi do infarkta ili šloga. Redovnim konzumiranjem morske ribe arterije ostaju ciste, prohodne i elasticne, a covek zašticen od komplikacija arterioskleroze (infarkt i šlog).

Visok krvni pritisak

Omega-3 masne kiseline masnih morskih riba snižavaju krvni pritisak, tako da eliminišu ili smanjuju potrebu za korišcenjem lekova. Na sniženje krvnog pritiska uticu time što smanjuju stvaranje supstanci koje sužavaju krvne sudove i time što ih cine elasticnijim.

Ulcerozni kolitis

Korisne masne kiseline tipa omega-3 preko eikozanoida uticu na smanjenje zapaljenja sluzokože debelog creva, što je osnovni patološki proces kod ulceroznog kolitisa. Smanjuju tegobe i potrebu za korišcenjem kortikosteriodnih lekova.

Psorijaza

Postoji interesantan podatak da masne kiseline tipa omega-3 mogu pomoci u sprecavanju i smanjenju simptoma psorijaze, zapaljenjskog oboljenja kože koje se karakteriše crvenim, suvim promenama na koži, sa ljuspicama, pracenim svrabom. One deluju protiv zapaljenja, pa je važno uzimati što više masne morske ribe. Najefikasnije deluju losos i skuša.

Multipla skleroza

Kod nekih pacijenata ishrana masnim morskim ribama smanjuje simptome bolesti. Najupadljivije poboljšanje se vidi kod obolelih koji zapocnu dijetu pre nego što bolest uzme maha. Dijeata se sastoji u unošenju sasvim malo zasicenih životinjskih masti i mlecnih masti, a dosta omega-3 masnoca. Ovo neurološko oboljenje, nepoznatog uzroka, je izuzetno retko medu stanovnicima ribarskih naselja, koji dosta jedu masnu morsku ribu.

Astma

Kod nekih astmaticnih bolesnika omega-3 masne kiseline smanjuju napade – proreduju ih i smanjuju im jacinu. Kod astme je prisutan zapaljenjski proces u sluzokoži. Redovno korišcenje hrane koja sadrži omega-3 masne kiseline za 50% smanjuje stvaranje supstanci zvanih leukotrijeni koje podsticu zapaljenje. Leukotrijeni znatno više sužavaju disajne puteve od histamina. Upozorenje: u jednoj studiji riba je pogoršavala stanje obolelih od astme, koji su bili alergicni na aspirin.

Migrena

Kod nekih osoba riba smanjuje ucestalost i žestinu migrenoznih napada. To ne znaci da riba može da se uzme kao tableta protiv bolova kad se predoseti migrenozni napad. Masna morska riba konzumirana u dužem vremenskom periodu može da ima uticaja na hemijske procese u mozgu i tako smanji napade migrene.

Maligne bolesti

Vece kolicine omega-3 masnih kiselina u krvi smanjuju rizik oboljevanja od raka. To se posebno odnosi na rak dojke. Masnoce deluju preventivno na razvoj tumora time što sprecavaju oštecenja celija, koja mogu da dovedu do njihovog nekontrolisanog razmnožavanja i pretvaranja u maligne celije.
izvor
Porodicni lekar