Autor Tema: Gluten  (Pročitano 52648 puta)

Van mreže titanium

  • Član
  • **
  • Poruke: 30
Gluten
« poslato: Jun 26, 2008, 02:11:15 posle podne »
Moguce da je slicna tema vec bila..., ali svejedno:

koja peciva i tjestenine su najbogatije GLUTENOM kako bismo ih mogli izbjegavati?

Hendi-društvo

Gluten
« poslato: Jun 26, 2008, 02:11:15 posle podne »

Van mreže Sklerozica

  • Administrator
  • *****
  • Poruke: 110029
  • Pol: Muškarac
    • HENDI-DRUŠTVO
  • Dg: MS
  • Grad: Beograd
Odg: Gluten
« Odgovor #1 poslato: Jun 26, 2008, 06:38:33 posle podne »
Jeste obrađivano ali ne u posebnoj temi. ;) Odlično.

Mako, ti li si na redu? :)

GLUTENSKA ENTEROPATIJA
Bezglutenska ishrana
Vaše dete trajno ne podnosi gluten. Reč je o nepodnošenju belančevina iz žitarica koje nazivamo peptidima odnosno prolaminima. Uobičajeno je uverenje da postoji nepodnošenje samo glijadina iz žitarica i to samo nekih frakcija (vrsta). Sve četiri frakcije glijadina izazivaju manje ili više izraženu glutensku enteropatiju. Osim ovih podvrsta glijadina poznato je nepovoljno delovanje i drugih peptida: raži (sekalin), ječma (hordein) i zobi (avenin). Osnovna strategija lečenja je zasnovana na sprovodenju "stroge bezglutenske dijete". U osnovi ove dijete je 100% isključenje peptida navedenih žitarica. Ishrana po pravilu nesme da sadrži niti jedan molekul glutena. Ovakav pristup u lečenju obezbeduje zdrav život i potpuni oporavak za 95% obolelih. Ne preporučuju se delimične dijete sa malim količinama glutena. Male količine glutena mogu da uzrokuju razvoj drugih bolesti kao što su limfomi, anemije, osteoporoza...
Kod 5% bolesnih postoji delimično poboljšanje. Glutenska enteropatija ne prolazi u pubertetu. Ona se samo "teže vidi" u starijim uzrastima. Dijeta se sprovodi doživotno. Nema otkrivenih preparata kojima se može lečiti.

Postoje četiri termina za količinu glutena u namirnicama:
-strictly gluten-free- bez glutena
-gluten-free- 3% od ukupne težine je gluten
-gluten-restricted
-gluten-containing

-NIJE DOZVOLJENO

Žitarice: pšenica, raž ječam (geršla), zob, ovas,štir, pemansko žito, kuskus.

Proizvodi od istih: brašno, skrob, griz, klice, prezle mekinje, kaše, slad, sladni prah, sirupi, ekstrakti, želatin, lepak.

Industrijski proizvodi: konzervansi, aditivi, boje, emulgatori...
Nisu dozvoljene testenine, makarone, špagete, knedle, pirinčane mešavine, pahuljice, korneti, curry prah, beli biber, sosovi, senf, kečap, vanila prah, vanila šećer, najveći broj guma za žvakanje, sosovi za salatu, gotova jela, bela alva, boza, ratluk, šlag u prahu, prašak za pecivo, kvasac, puding, kreme.

Mesne prerađevine: nisu dozvoljene sve industrijske prerađevine. Čak i neka mesa (ćureće) se tehnički obrađuju sa hidrolizovanim biljnim proteinima-HVP.

Ne davati ni riblje industrijske prerađevine: (paštete, nareske, pljeskavice, ćevape, konzerve s povrćem) kao ni slične preradevine od školjki.
Ne davati ukoliko u sastojcima postoji podatak:
-HVP-hidrolizovani biljni protein (osim striktno od kukuruza ili soje)
-TVP-textured
-HPP-
-VP- biljni protein
-VG- biljne gume.

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Gluten
« Odgovor #2 poslato: Jul 19, 2008, 11:19:36 posle podne »
Lista hrane
3 Oktobar, 2007 - 15:36 — admin

DOZVOLJENO JE:
Meso: svinjetina, jagnjetina, teletina, piletina, ćuretina, patka, fazan. Način pripremanja : kuvano, dinstano prženo, pečeno.

Riba: dozvoljene su sve vrste riba i školjki.

Mesne prerađevine: dozvoljene su sve vrste domaćih prerađevina bez nepoželjnih sastojaka, pripremljene u sopstvenoj režiji (pršuta, slanina, kobasica, čvarci itd...).

Povrće: sve vrste povrća. Korišćenje industrijski konzerviranog povrća nije pouzdano zbog stabilizatora, emulgatora koji su najčešće skrobnog porekla. Dopušteno je korišćenje konzerviranog povrća u ličnoj proizvodnji sa dodatkom proverenog konzervansa koji ne sadrži gluten.

Voće: sve vrste svežeg voća. Korišćenje ušećerenog voća je dozvoljeno ukoliko je proverena priprema i kandiranje s konzumnim kristalnim šećerom. U pojedinim proizvođačkim postupcima koriste se proizvodi od pšeničnog brašna ili skroba (za sušenje, glaziranje, matiranje, kalupiranje) kandiranog voća. Obratiti pažnju na suve šljive i suve smokve (uglavnom su pobrašnjene). Ponekad se za kandiranje koristi i industrijski proizveden šećer u prahu koji nije dopušten zbog toga što u njemu ima 5% pšeničnog skroba da se spreči zgrudnjavanje šećera.

Dozvoljeni su voćni sokovi, kaše, džemovi, marmelade, kompoti i slatko od svih vrsta voća sa proverenim konzervansom. Trenutno je kod nas teško utvrditi sastav aditiva i njihovo poreklo iz tog razloga sve gore navedene proizvode za sada je najbolje koristiti samo napravljene u kućnoj režiji.
Jaja
Zrnevlje i semenke: orasi, semenke suncokreta, semenke bundeve, bademi, lešnici, susam, leblebije, kikiriki (najbolje je peći u sopstvenoj režiji), pistaći, žir, kesten, indijski orah, gorčica, mak, šafran, seme lucerke, kokos. U industrijskom procesu pečenja zrnevlja često se koristi brašno da bi se vezala so za proizvod.

Soja: dozvoljeno je sojino zrno ne koristiti soja sos (može da sadrži ječam).

Mleko: u koliko podnosite laktozu možete koristiti mleko, jogurt, kiselo mleko. Ne koristiti industrijske voćne jogurte osim ako nisu deklarisani bez glutena.

Sirevi: kravlji, koziji ili ovčiji, stari ili mladi ukoliko su pripremljeni od prirodnog sirišta – buraga. Nisu dozvoljeni ukoliko su pravljeni uz dodatak destilovanog belog sirćeta. Dozvoljeni su ajdamer, švajcarski, parmezan mocarela, chedar. Industrijske krem ili pasterizovane sireve poroveriti sastojke, ako su pouzdani koristiti ih. Ne koristiti sireve sa prezervativima i gumom porekla iz povrća.
 
Zamena za mleko: mleko od pirinča, soje, krompira, kokosa, prosa.
Ulja: suncokretovo ulje, maslinovo i kukuruzno.
Sirće: jabukovo, voćno, vinsko i od kukuruza bez aditiva. Nije dozvoljeno destilovano belo sirće (pšeničnog porekla).
Kafa: sveže mlevena kafa. Često se u procesu proizvodnje kafe dodaje ječam. Instant kafa i kafa sa dodacima za ukus mogu da sadrže dodatke pšeničnog porekla.
Kakao: dozvoljen je čist kakao bez adititva. Kuvani kakao prerađen sa alkalijama nije dozvoljen.
Supe: dozvoljeni su svi oblici u domaćoj proizvodnji. Nisu dozvoljene industrijske, restoranske, konzervirane supe, supe u obliku kocke ili praha.
 
Grickalice: ovde treba voditi računa o dodacima ne željenih aditiva. Čak i proizvodi napravljeni garantovano od čistog kukuruza mogu u procesu proizvodnje da se suše ili praše pšeničnim sirovinama.

Sladoled: : dozvoljen je u kućnim uslovima pravljen bez nepoželjnih dodataka. Ne koristi se industrijski, poslastičarski, iz automata bez proverenog sastava osim ako je deklarisan bez glutena.

Slatkiši: ne koristiti nikakve industrijske slatkiše, keks, kolače, kremove, čokolade, bombone, karamele, ratluk, osim ako su deklarisani da ne sadrže gluten ili da nema alergena.

Šećer: dozvoljen je kristalni šećer, med, prirodan smeđi šećer, fruktoza. Kod smeđeg šećera treba obratiti pažnju i koristiti samo prirodan. Smeđi šećer može da bude karamelizovan (karamel boja može da sadrži ječmeni slad). Industrijski šećer u prahu može da sadrži 5% pšeničnog skroba da bi se sprečilo zgrudnjavanje.
Prašak za pecivo, kvasac, margarin: dozvoljen je strogo provereni prašak za pecivo, kvasac i margarin. Strogo voditi računa o sastavu u svim ovim proizvodima.

Brašno: dozvoljeno je kukuruzno žuto i belo brašno, palenta, belo pirinčano brašno, smeđe pirinčno brašno, slatko pirinčano brašno i pirinčani griz, sojino brašno, tapioca, krompirovo brašno, krompirov skrob, brašno od leblebija, garfava brašno, arrowroot, garbazno, romano, brašno od kestena, sorghum brašno, brašno od badema i lešnika.

Sva gore navedena brašna su dozvoljena ako se sirovine ne skladište u istim silosima u kojima se skladišti pšenica i ako se nemelju na mlinovima na kojima se melje pšenica, ječam, raž i ovas.http://www.celijakija.org.yu/index.php?q=node/8  

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Gluten
« Odgovor #3 poslato: Jul 19, 2008, 11:21:43 posle podne »
Šta je sigurno bez glutena?
3 Oktobar, 2007 - 15:38 — admin

BHA, BHT, biotin, beta karoten, kalcijum fosfat, kalcijum hlorid, pantotenat, karboksimetil celuloza, acidum citricum (limunska kiselina), dekstroza, sulfosukcinat, folna kiselina, fruktoza, laktoza, lecitin, magnezijum hidroksid, mikrokristalna celuloza, monogliceridi, digliceridi, poligliceridi, polisorbat, kalijum citrat, kalijum jodid, propilen glikol, monostearat, propigalat, piridoksinhidrohlorid, ascorbinska kiselina(vit C), natrium benzonat, natrium kazeinat, natrijum citrat, natrijum, saharoza, sulfosukcinat, tartarna kiselina, tiamin, hidrohlorid, trikalcijumfosfat, vitamin A, riboflavin, natrijumpiridofosfat, gume ( akacija, arabična, carob, cellulose, guar, trgacanth, xanthan).

Skriveni gluten

Kada vam doktor kaže bez glutena u tom trenutku ne možete ni da pretpostavite kako to zvuči jednostavno a u stvari vrlo komplikovano. Gluten se ne nalazi samo u pšenici i nije samo hleb i keks u pitanju. Gluten se skriva svugde i ne pod nazivom gluten nego pod raznim nazivima i oznakama, čak ima proizvoda gde se uopšte neće spominjati. Kao npr.

Bombone

Sastav bombona će te naći na deklaraciji ali proizvođači ne moraju da navedu šta koriste za poprašivanje kalupa u kojima oblikuju bombone da se ne bi lepile. Uglavnom je to talk pšeničnog porekla.
 
Karamel boja

Može da bude napravljena od dextrose (kukuruz), laktoze (mlečni šećer) malase ili surcoze (trska ili repa) svi su bez glutena. Ona može biti napravljena i od sladnog sirupa i hidrolizovanog skroba koji mogu da sadrže pšenicu.
Dextrin


Može da bude napravljen od kukuruza, krompira, tapioce, pirinča, ili pšenice. Treba izbegavati dekstrin osim ako nije navedeno od čega je napravljeno. Npr. Kukuruzni dekstrin, tapica dekstrin itd.

Pomfrit

Pomfrit napravljen od svežeg krompira u kućnoj režiji ili restoranu koji se peče u čistom ulju je sigurno. Ali mesta gde se za prženje krompira koristi isto ulje kao za pohovane proizvode ( riba, piletina itd.) nisu preporučljive. Kod zamrznutih proizvoda treba voditi računa, jer se koriste sastojci koji mogu da budu pšeničnog porekla da bi se sprečilo menjanje boje.
 
Hidrolizovani biljni proteini (hvp) ili (hpp)

Oni se najčešće nalaze u konzerviranim proizvodima viršlama, kobasicama. A mogu biti dodaci i u ćuretini. U koliko na deklaraciji ne piše od čega je ovaj protein napravljen može biti ( soja, kukuruz, pirinač, kikiriki ili kazein iz mleka ili pšenica). Ne koristiti ove proizvode.

Imitacija morske hrane

Iako imitacija morske hrane počinje sa pravim ribljim produktom skrobni veznik se dodaje, to može biti kukuruzni skrob, krompirov skrob, tapioca ili pšenica. Ukoliko se koristi za imitaciju izgleda jastoga, račića ili školjki. Pročitajte deklaraciju pre nego što kupite ove proizvode.

Lekovi

Većina tableta i kapsula koriste punjenje (tzv. nosače) koje može da bude kukuruzni skrob, laktoza ili pšenica. Sirupi takođe sadrže supstance na bazi pšenice ( alkohol, vitamine čija su osnovica pšenični enzimi...)

Slad

Slad je rasprostranjen kao zaslađivač ima ga svugde može biti napravljen od kukuruza, pšenice ili ječma. Uglavnom od ječma.

Modifikovani skrob

Nalazi se na skoro svim deklaracijama od supa preko slatkiša može biti napravljen od kukuruza, tapioce, krompirovog skroba, sve sigurno, ali najčešće je pšenica. Najzastupljeniji i najjeftiniji način zgušnjavanja za proizvode.
 
Pirinčani sirup

Vrlo obazrivo sa proizvodima koji sadrže pirinčani sirup pošto se on uglavnom pravi od ječma.
 
Čaj

Čaj se nalazi na listi dozvoljenih proizvoda ali treba izbegavati čajeve iz kesica, dosta celijaka se žalilo na simptome glutena (reakcije). Posebno obratiti pažnju na aromatizovane čajeve.http://www.celijakija.org.yu/index.php?q=node/9

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Gluten
« Odgovor #4 poslato: Jul 19, 2008, 11:33:01 posle podne »
Gluten

Gluten je protein koji je pronađen u plodu nekih žitarica. Najviše ga ima u plodu pšenice, raži i ječma, u maloj količini u ovsu, a kukuruz i pirinač ne sadrže gluten. Gluten je bitan iz razloga što izaziva inflamantornu reakciju u intestinalnoj mukozi kod ljudi koji boluju od celijačne bolesti - genetski uzrokovane preosetljivosti na ovaj protein.

Osnova lečenja celijačne bolesti je dijeta (režim ishrane) bez glutena, što podrazumeva izbegavanje svih proizvoda od pšenice, raži i ječma. Mnogi odrasli ljudi koji boluju od celijakije podnose ovas u malim količinama, tj. uzimanje ovsa u malim količinama ne izaziva inflamatorne reakcije.
http://sr.wikipedia.org/sr-el/Глутен

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Gluten
« Odgovor #5 poslato: Jul 19, 2008, 11:39:17 posle podne »
Izvinjavam se zbog redosleda poruka  :-[
Lista hrane nije za MS.
Naime Prva poruka je za sve osobe koje su osetljive na gluten!!!!!

Van mreže Maka

  • Član
  • **
  • Poruke: 3407
  • Pol: Žena
Odg: Gluten
« Odgovor #6 poslato: Jul 21, 2008, 08:07:33 pre podne »
Sad sam tek videla temu.
To je to.
Jedino pouzdano spremanje hrane je u domacoj reziji.
Voce i povrce moze sve, kao i mesa, ali zato iz prodavnice osim jogurta, pavlake, prsute, parmezana, nista.
Osim naravno specijalizovanih proizvoda koji su deklarisani da su bez glutena.
Zabavno nema sta.
Problem je jesti na brzinu. Toga nema, sem da uzmes vocku ili badem i sl.

Van mreže Maki

  • Član
  • **
  • Poruke: 16539
  • Pol: Žena
  • nova ja
  • Dg: MS
Odg: Gluten
« Odgovor #7 poslato: Jul 21, 2008, 08:23:50 pre podne »
juče sam nasla u marketu brasno za ustipke bez glutena i jos po neka bez glutena,ja licno jedem i kupujem "hleb" od rize bez glutena jeste da je bezukusan ali se navikavam!

Van mreže Maka

  • Član
  • **
  • Poruke: 3407
  • Pol: Žena
Odg: Gluten
« Odgovor #8 poslato: Jul 21, 2008, 08:39:51 pre podne »
juče sam nasla u marketu brasno za ustipke bez glutena i jos po neka bez glutena,ja licno jedem i kupujem "hleb" od rize bez glutena jeste da je bezukusan ali se navikavam!
Koliko sam ja upoznata u Srbiji ne postoji hleb bez glutena.
Svemu se uvek dodaje po nesto.
Jedini hleb koji ima da se kupi bez glutena je u apoteci i to samo jednoj, proizvodjac je Schar i to su uvozne zemicke i Pan care, nesto sto lici na hleb. To su vakumizirani, dugotrajni proizvodi.

Van mreže Maka

  • Član
  • **
  • Poruke: 3407
  • Pol: Žena
Odg: Gluten
« Odgovor #9 poslato: Jul 21, 2008, 08:40:46 pre podne »
I da, oboleli od celijakije dobijaju mesecno 5kg brasna za hleb mesecno, tako da ga sami mesimo.

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Gluten
« Odgovor #10 poslato: Avgust 20, 2008, 05:12:29 posle podne »
Hleb ne sme da jede čak 20.000 Vojvođana
Autor: Duško Domanović | 20.08.2008. - 09:57



Novi Sad - U glavnom gradu Vojvodine ne postoji nijedna specijalizovana prodavnica hrane u kojoj se mogu snabdevati oboleli od celijakije. Inače, celijakija je hronična autoimuna bolest koju karakteriše neotpornost organizma na gluten, belančevinu koju sadrže pšenica, raž, ječam i ovas.

Prema nezvaničnim procenama, od celijakije u Srbiji boluje oko 70.000 ljudi, u Vojvodini oko 20.000, među kojima oko 3.000 Novosađana. Mnogi od njih i ne znaju da pate od ove bolesti.
Prema rečima Melite Žderić iz Udruženja obolelih od celijakije Vojvodine, jedina terapija je striktna bezglutenska dijeta tokom celog života.
- Osnovni problem u striktnom sprovođenju ove dijete je u tome što se gluten ne nalazi samo u proizvodima u kojima se to očekuje, kao što su pekarski proizvodi, testenine, keks, musli i drugo. Gluten se koristi i kao podloga za najveći broj veštačkih aroma i aditiva u najvećem broju industrijski prerađenih namirnica. Tu spadaju sokovi, slatkiši, mesne prerađevine, pa i kečap i aleva paprika. Isto tako, gluten se koristi i u farmaceutskoj industriji kao podloga lekovima, tako da je to, u slučaju konzumiranja lekova, dodatni problem i rizik pred obolelima od celijakije pošto se prisustvo glutena u lekovima obično ne navodi - priča Melita Žderić.
Jedna od dodatnih nevolja za obolele od celijakije je i ta što se na retkim namirnicama njima dozvoljenim još ređe nalazi znak koji garantuje odsustvo glutena - precrtan klas pšenice. Stoga, kako kaže Melita Žderić, oboleli od celijakije moraju sami ili preko udruženja da obavljaju analize čak i one hrane kod kojih je mogućnost prisustva glutena svedena na minimum. Naša sagovornica napominje i to da analize koštaju najmanje oko 4.000 dinara po proizvodu. Ona dodaje i da se deca obolela od celijakije suočavaju i s drugim problemima, pre svega zbog poteškoća u socijalizaciji.
- U vrtićima se, recimo, ne sprema posebna hrana bez glutena za decu koja boluju od celijakije. To znači da ta deca moraju biti pod stalnim monitoringom vaspitača kako ne bi pojela nešto pogrešno. S druge strane, postoji i mogućnost da takva deca ni ne idu u vrtić, što je mnogo češći slučaj, zbog čega deci ostaju trajni problemi u vezi sa uklapanjem u društvo - smatra Melita Žderić.
Sastanci Udruženja obolelih od celijakije Vojvodine organizuju se jednom u dve sedmice u prostorijama u pasažu Dunavske 12, a sledeći je zakazan za danas od 17 do 19 sati. Sve dodatne informacije mogu se dobiti telefonom na broj 063/8190-602.

Kilogram brašna košta 600 dinara
Neke od osnovnih namirnica bez glutena u Novom Sadu se za sada mogu nabaviti uglavnom u velikim marketima, prodavnicama zdrave hrane i u pojedinim apotekama. Ipak, pored jako suženog izbora namirnica, oboleli od celijakije se suočavaju i sa izuzetno visokim cenama. Tako, kilogram bezglutenskog brašna košta oko 600 dinara, a isto toliko treba izdvojiti i za pola kilograma testenine. Cene uvoznih proizvoda su čak veće nego u zemljama EU, pa obične napolitanke od 100 grama, koje u Nemačkoj koštaju nešto iznad dva evra (170 dinara), ovde treba platiti čak 250 dinara.

http://www.blic.co.yu/vojvodina.php?id=53706

Van mreže Maka

  • Član
  • **
  • Poruke: 3407
  • Pol: Žena
Odg: Gluten
« Odgovor #11 poslato: Avgust 21, 2008, 07:45:20 pre podne »
Nisam znala da nas toliko ima. :o

Udruzenja bas ne volem kad mi pominju u  zemlji Srbiji.

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Gluten
« Odgovor #12 poslato: Avgust 21, 2008, 10:58:39 pre podne »

 Ona dodaje i da se deca obolela od celijakije suočavaju i s drugim problemima, pre svega zbog poteškoća u socijalizaciji.
- U vrtićima se, recimo, ne sprema posebna hrana bez glutena za decu koja boluju od celijakije. To znači da ta deca moraju biti pod stalnim monitoringom vaspitača kako ne bi pojela nešto pogrešno. S druge strane, postoji i mogućnost da takva deca ni ne idu u vrtić, što je mnogo češći slučaj, zbog čega deci ostaju trajni problemi u vezi sa uklapanjem u društvo - smatra Melita Žderić.


Moj sin je bio zamalo izbačen iz obdaništa kad mu je utvrđena alergija na mleko,brašno itd,al ja sam zahtevala da se formira posebna komisija pedijatara u DZ koja je odobrila da moj sin nastavi da pohađa obdanište,jer njegova preosetljivost na hranu nije mogla da izazove anafilaktički šok,već i ako bi pojeo nešto što ne sme imao bi samo stomačne probleme.Vratili su ga u obdanište i ja sam spremala njemu samo hleb i voće (nosila sam u obdanište) a on je ostalo jeo kao i svi osim užine (to je bio sutlijaš,kolači,kuvano žito tad je jeo svoj hleb i voće)Imao je ok servirke koje su vodile računa o njegovoj hrani,a i on je znao da umesto mleka pije sok ili vodu.Trajalo je to oko 6 mes.dok je trajala dijeta.Moj sin nema celijakliju al svejedno,namučih se u obdaništu zbog toga.Komisija za bolovanje preko 30 dana, nije htela da mi produži bolovanje zbog njegovog stanja,morala sam da se ovako snađem.

Van mreže naca

  • Global Moderator
  • *****
  • Poruke: 113519
  • Pol: Žena
  • kad porastem,samo će mi se kasti...
  • Dg: MS
  • Grad: NBgd
Odg: Gluten
« Odgovor #13 poslato: Septembar 17, 2008, 09:56:01 posle podne »
I da, oboleli od celijakije dobijaju mesecno 5kg brasna za hleb mesecno, tako da ga sami mesimo.

Molim te Mako ako ti nije teško daj molim te recept u "recepti" za bezglutenski hleb.Kad sam ja imala potrebu zbog sina da ga pravim nije mi uspevalo,pošto mi niko nije objasnio kako da ga uopšte pravim(ja sam pokušavala na klasičan način,ali izgleda da to nije bilo to, nešto je nedostajalo )Doduše probala sam 2x i odustala.

Van mreže Maka

  • Član
  • **
  • Poruke: 3407
  • Pol: Žena
Odg: Gluten
« Odgovor #14 poslato: Septembar 18, 2008, 07:46:30 pre podne »
Ja pravim onako kako pise na kesi.
Sad sam na poslu, prepisacu kuci.
Ali najbolje je da pravis onako kako je konkretni proizvodjac naveo da se pravi.
Ono sto sam ja primetila je da kada smanjim meru, proporcionalno, ne ispadne lep kau u punoj meri. I strasno zavisi i od samog kvasca. I posuda za pecenje mora savrseno da odgovara. I bas je osetljiv. Tako se meni cini.

 

Tekstovi objavljeni na ovom sajtu su autorsko delo korisnika i vlasništvo sajta www.hendidrustvo.info. Svaki korisnik ovog sajta je odgovoran za sadržaj svoje poruke koju objavi na sajtu. Sajt se odriče svake odgovornosti za sadržaj tih poruka. Dalja distribucija tekstova dozvoljena je isključivo u nekomercijalne svrhe i uz jasno citiranje izvora i autora poruke, kao i internet adrese na kojoj se original nalazi. Ako su u pitanju tekstovi, koji prenose lične događaje i sudbine korisnika ovog sajta, za njih morate dobiti dozvolu od autora. Takođe, za ostale vidove distribucije, obavezni ste da prethodno zatražite odobrenje od administratora www.hendidrustvo.info sajta ili autora teksta.